<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<akomaNtoso xmlns="http://docs.oasis-open.org/legaldocml/ns/akn/3.0">
<act name="zakon">
<meta>
<identification source="#stav">
<FRBRWork><FRBRthis value="/akn/rs/act/zakon/2019/25/!main"/><FRBRuri value="/akn/rs/act/zakon/2019/25"/><FRBRalias value="/eli/rep/sgrs/skupstina/zakon/2019/25/2/reg" name="eli"/><FRBRdate date="2019-04-03" name="generation"/><FRBRauthor href="#skupstina"/><FRBRcountry value="rs"/><FRBRname value="Zakon o zdravstvenoj zaštiti"/></FRBRWork>
<FRBRExpression><FRBRthis value="/akn/rs/act/zakon/2019/25/srp@2025-04-04/!main"/><FRBRuri value="/akn/rs/act/zakon/2019/25/srp@2025-04-04"/><FRBRdate date="2025-04-04" name="consolidation"/><FRBRauthor href="#stav"/><FRBRlanguage language="srp"/></FRBRExpression>
<FRBRManifestation><FRBRthis value="/akn/rs/act/zakon/2019/25/srp@2025-04-04/!main.xml"/><FRBRuri value="/akn/rs/act/zakon/2019/25/srp@2025-04-04/main.xml"/><FRBRdate date="2026-11-16" name="transformation"/><FRBRauthor href="#stav"/></FRBRManifestation>
</identification>
<lifecycle source="#stav"><eventRef eId="e1" date="2019-04-03" source="#o1" type="generation"/><eventRef eId="e2" date="2023-10-27" source="#o2" type="amendment"/><eventRef eId="e3" date="2025-04-04" source="#o3" type="amendment"/></lifecycle>
<references source="#stav"><passiveRef eId="o1" href="/akn/rs/act/zakon/2019/25" showAs="Službeni glasnik RS 25/2019"/><passiveRef eId="o2" href="/akn/rs/act/zakon/2019/25" showAs="Službeni glasnik RS 92/2023 (tumacenje)"/><passiveRef eId="o3" href="/akn/rs/act/zakon/2019/25" showAs="Službeni glasnik RS 29/2025 (us)"/><TLCOrganization eId="skupstina" href="/ontology/organization/rs/narodnaSkupstina" showAs="Narodna skupština Republike Srbije"/><TLCOrganization eId="stav" href="https://stav.nonnotech.com" showAs="Stav"/></references>
</meta>
<preface><longTitle><p>Zakon o zdravstvenoj zaštiti</p></longTitle></preface>
<body><chapter eId="chp_1"><num>I</num><heading>UVODNE ODREDBE</heading><article eId="art_1"><num>Član 1</num><paragraph eId="art_1__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ovim zakonom uređuje se sistem zdravstvene zaštite u Republici Srbiji, njegova organizacija, društvena briga za zdravlje stanovništva, opšti interes u zdravstvenoj zaštiti, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju i sprovođenje zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_1__para_2"><num>(2)</num><content><p>Na pitanja postupka koja nisu drugačije uređena ovim zakonom, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_1__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na pitanja postupka inspekcijskog nadzora koja nisu drugačije uređena ovim zakonom, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje inspekcijski nadzor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_1__para_4"><num>(4)</num><content><p>Pojmovi upotrebljeni u ovom zakonu u gramatičkom muškom rodu, podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koje se odnose.</p></content></paragraph></article><article eId="art_2"><num>Član 2</num><heading>Zdravstvena zaštita</heading><paragraph eId="art_2__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena zaštita, u smislu ovog zakona, je organizovana i sveobuhvatna delatnost društva, sa ciljem ostvarivanja najvišeg mogućeg nivoa očuvanja i unapređenja zdravlja građana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_2__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena zaštita obuhvata sprovođenje mera i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja državljana Republike Srbije (u daljem tekstu: građanin), sprečavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti, povreda i drugih poremećaja zdravlja i blagovremeno, delotvorno i efikasno lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju.</p></content></paragraph></article><article eId="art_3"><num>Član 3</num><heading>Pravo na zdravstvenu zaštitu</heading><paragraph eId="art_3__para_1"><num>(1)</num><content><p>Građanin, kao i strani državljanin i lice bez državljanstva koje je stalno nastanjeno ili privremeno boravi u Republici Srbiji, ima pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa zakonom, i dužnost da čuva i unapređuje svoje i zdravlje drugih građana, kao i uslove životne i radne sredine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_3__para_2"><num>(2)</num><content><p>Lice koje prolazi preko teritorije Republike Srbije ima pravo na hitnu medicinsku pomoć, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_4"><num>Član 4</num><heading>Učesnici u zdravstvenoj zaštiti</heading><paragraph eId="art_4__para_1"><content><p>Učesnici u zdravstvenoj zaštiti u Republici Srbiji su: pružaoci zdravstvene zaštite, organizacije za zdravstveno osiguranje, građani, porodica, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, verske, sportske i druge organizacije, udruženja, jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republika Srbija.</p></content></paragraph></article><article eId="art_5"><num>Član 5</num><heading>Zdravstvena delatnost</heading><paragraph eId="art_5__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena delatnost je delatnost kojom se obezbeđuje zdravstvena zaštita građana, a koja se sprovodi kroz sistem zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_5__para_2"><num>(2)</num><content><p>Mere i aktivnosti zdravstvene zaštite moraju biti zasnovane na naučnim dokazima, bezbedne, delotvorne i efikasne, u skladu sa stručnim standardima, usvojenim vodičima dobre prakse, protokolima lečenja i načelima profesionalne etike.</p></content></paragraph></article><article eId="art_6"><num>Član 6</num><heading>Sistem zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_6__para_1"><content><p>Sistem zdravstvene zaštite u Republici Srbiji čine zdravstvene ustanove, visokoškolske ustanove koje izvode akreditovane studijske programe za sticanje odgovarajućih znanja i veština za obavljanje poslova u oblasti zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: visokoškolske ustanove zdravstvene struke) i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti, privatna praksa, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i organizacija i finansiranje zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_7"><num>Član 7</num><heading>Finansiranje zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_7__para_1"><content><p>Sredstva za sprovođenje zdravstvene zaštite, kao i za rad i razvoj sistema zdravstvene zaštite, obezbeđuju se u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_2"><num>II</num><heading>DRUŠTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA</heading><article eId="art_8"><num>Član 8</num><paragraph eId="art_8__para_1"><num>(1)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje stanovništva ostvaruje se na nivou Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, poslodavca i pojedinca.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_8__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_8__para_2__list_1"><intro><p>U okviru društvene brige za zdravlje iz stava 1. ovog člana obezbeđuje se zdravstvena zaštita koja obuhvata:</p></intro><point eId="art_8__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje, otkrivanje, suzbijanje i kontrolu faktora rizika za nastanak oboljenja, sticanje znanja i navika o zdravom načinu života;</p></content></point><point eId="art_8__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>sprečavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti;</p></content></point><point eId="art_8__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>pravovremenu dijagnostiku, blagovremeno, delotvorno i efikasno lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju obolelih i povređenih;</p></content></point><point eId="art_8__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>informacije koje su stanovništvu ili pojedincu potrebne za odgovorno postupanje i za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_9"><num>Član 9</num><heading>Društvena briga za zdravlje na nivou Republike Srbije</heading><paragraph eId="art_9__para_1"><content><p>Društvenu brigu za zdravlje na nivou Republike Srbije čine mere privredne, zdravstvene i socijalne politike kojima se stvaraju uslovi za sprovođenje zdravstvene zaštite, očuvanje i unapređenje zdravlja ljudi, kao i mere kojima se usklađuje delovanje i razvoj sistema zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_10"><num>Član 10</num><paragraph eId="art_10__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_10__para_1__list_1"><intro><p>Društvena briga za zdravlje na nivou Republike Srbije, u smislu člana 9. ovog zakona, obuhvata:</p></intro><point eId="art_10__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>uspostavljanje prioriteta, planiranje, donošenje posebnih programa za sprovođenje zdravstvene zaštite, kao i donošenje propisa u ovoj oblasti;</p></content></point><point eId="art_10__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>sprovođenje mera poreske, ekonomske, obrazovne i kulturne politike, kojima se podstiče razvoj navika o zdravom načinu života;</p></content></point><point eId="art_10__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>obezbeđivanje uslova za sticanje znanja i navika o zdravom načinu života;</p></content></point><point eId="art_10__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>obezbeđivanje uslova za razvoj integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Republici Srbiji;</p></content></point><point eId="art_10__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>razvoj naučnoistraživačke delatnosti u oblasti zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_10__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obezbeđivanje uslova za stručno usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_10__para_2"><num>(2)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje na nivou Republike Srbije obuhvata i donošenje republičkog programa u oblasti zaštite zdravlja od dejstva činilaca životne i radne sredine koji mogu štetno uticati na zdravlje (štetnih i opasnih materija u vazduhu, vodi i zemljištu, odlaganja otpadnih materija, opasnih hemikalija, izvora jonizujućih i nejonizujućih zračenja, buke i vibracija), kao i vršenje sistematskih ispitivanja životnih namirnica, predmeta opšte upotrebe, termo-mineralnih voda, mineralnih voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe za proizvodnju i preradu životnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrđivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_10__para_3"><num>(3)</num><content><p>Program iz stava 2. ovog člana sadrži mere adaptacije na klimatske promene, a na osnovu analize rizika po zdravlje građana Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_10__para_4"><num>(4)</num><content><p>Program iz stava 2. ovog člana sporazumno donose ministar nadležan za poslove zdravlja (u daljem tekstu: ministar) i ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_10__para_5"><num>(5)</num><content><p>Republika Srbija može da obezbedi zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač i sredstva za izvršavanje obaveza po izvršnim sudskim odlukama, za obaveze koje se ne finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ili na drugi način u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_10__para_6"><num>(6)</num><content><p>Sredstva za sprovođenje društvene brige za zdravlje na nivou Republike Srbije obezbeđuju se u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_11"><num>Član 11</num><paragraph eId="art_11__para_1"><num>(1)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje ostvaruje se obezbeđivanjem zdravstvene zaštite grupacijama stanovništva koje su izložene povećanom riziku obolevanja, zdravstvene zaštite lica u vezi sa sprečavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lečenjem bolesti i stanja od većeg javnozdravstvenog značaja, kao i zdravstvene zaštite socijalno ugroženog stanovništva, pod jednakim uslovima na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_11__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_11__para_2__list_1"><intro><p>Društvenom brigom za zdravlje iz stava 1. ovog člana obuhvaćeni su:</p></intro><point eId="art_11__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>deca do navršenih 18 godina života, učenici i studenti do kraja propisanog školovanja, a najkasnije do navršenih 26 godina života, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>mlada nezaposlena lica koja se ne nalaze na školovanju, a najviše do navršenih 26 godina života;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>lica u vezi sa planiranjem porodice, kao i u toku trudnoće, porođaja i materinstva do 12 meseci nakon porođaja;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>lica starija od 65 godina života;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>ratni vojni invalidi, civilni invalidi rata i druge osobe sa invaliditetom, čiji je invaliditet utvrđen u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>lica u vezi sa lečenjem od zaraznih bolesti koje su utvrđene zakonom kojim se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, lica obolela od malignih bolesti, šećerne bolesti, psihoza, epilepsije, multiple skleroze, sistemske autoimune bolesti, reumatske groznice, retkih bolesti, bolesti zavisnosti, obolela, odnosno povređena lica u vezi sa pružanjem hitne medicinske pomoći, lica u terminalnoj fazi hronične bubrežne insuficijencije, kao i lica obuhvaćena zdravstvenom zaštitom u vezi sa davanjem i primanjem ćelija, tkiva i organa;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>monasi i monahinje;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>korisnici porodične invalidnine, odnosno mesečnog novčanog primanja po propisima o zaštiti boraca, vojnih invalida i civilnih invalida rata;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>korisnici novčane socijalne pomoći, odnosno korisnici smeštaja u ustanove socijalne zaštite ili u druge porodice, odnosno korisnici posebne novčane naknade za roditelja, po propisima o socijalnoj zaštiti;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>nezaposlena lica čiji su mesečni prihodi ispod prihoda utvrđenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>korisnici pomoći – članovi porodice čiji je hranilac na odsluženju vojnog roka;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>lica romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog načina života nemaju prebivalište, odnosno boravište u Republici Srbiji;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_13"><num>13)</num><content><p>žrtve nasilja u porodici;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_14"><num>14)</num><content><p>žrtve trgovine ljudima;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_15"><num>15)</num><content><p>žrtve terorizma;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_16"><num>16)</num><content><p>borci kojima je vreme provedeno u ratu, odnosno u oružanim akcijama priznato u poseban penzijski staž po propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno kojima je status borca utvrđen u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita boraca;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_17"><num>17)</num><content><p>lica kojima je nadležni republički organ utvrdio status izbeglog, odnosno prognanog lica iz bivših republika SFRJ ili status raseljenog lica, ako ispunjavaju uslov iz stava 2. tačka 9) ovog člana i ako imaju boravište na teritoriji Republike Srbije;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_18"><num>18)</num><content><p>lica kojima se obezbeđuje obavezna i preporučena imunizacija u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;</p></content></point><point eId="art_11__para_2__point_19"><num>19)</num><content><p>lica kojima se obezbeđuju ciljani preventivni pregledi, odnosno skrining, prema odgovarajućim nacionalnim programima.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_11__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena zaštita za lica iz stava 2. ovog člana koja su obuhvaćena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, obezbeđuje se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_11__para_4"><num>(4)</num><content><p>Ako zakonom nije drugačije uređeno, sredstva za ostvarivanje zdravstvene zaštite za lica iz stava 2. ovog člana, koja nisu obuhvaćena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_12"><num>Član 12</num><heading>Društvena briga za zdravlje na nivou autonomne pokrajine</heading><paragraph eId="art_12__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_12__para_1__list_1"><intro><p>Društvena briga za zdravlje na nivou autonomne pokrajine obuhvata mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane, koje se sprovode na teritoriji autonomne pokrajine, i to:</p></intro><point eId="art_12__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada sistema zdravstvene zaštite, kao i staranje o sprovođenju utvrđenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti;</p></content></point><point eId="art_12__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>stvaranje uslova za pristupačnost i ujednačenost korišćenja primarne zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_12__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>koordiniranje, podsticanje, organizaciju i usmeravanje sprovođenja zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_12__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>planiranje i ostvarivanje sopstvenog programa za očuvanje i zaštitu zdravlja od zagađenja životne sredine štetnim i opasnim materijama u vazduhu, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija, zagađenja izvorima jonizujućih i nejonizujućih zračenja, bukom i vibracijama, kao i vršenje sistematskih ispitivanja životnih namirnica, predmeta opšte upotrebe, termo-mineralnih voda, mineralnih voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe za proizvodnju i preradu životnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrđivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta;</p></content></point><point eId="art_12__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>saradnju sa humanitarnim i stručnim organizacijama, savezima i udruženjima, na poslovima razvoja zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_12__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obezbeđivanje sredstava za pružanje hitne medicinske pomoći, u skladu sa ovim zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_12__para_2"><num>(2)</num><content><p>Autonomna pokrajina obezbeđuje sredstva za vršenje osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač u skladu sa zakonom i Planom mreže zdravstvenih ustanova, a koje obuhvata zakup poslovnog prostora i opreme, izgradnju, održavanje i opremanje zdravstvenih ustanova, odnosno investiciono ulaganje, investiciono održavanje prostorija, medicinske, nemedicinske opreme, prevoznih sredstava i opreme u oblasti integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, izuzev troškova tekućeg održavanja objekata i prostorija i tekućeg servisiranja medicinske, nemedicinske opreme, prevoznih sredstava i opreme u oblasti integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, kao i druge obaveze određene zakonom i aktom o osnivanju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_12__para_3"><num>(3)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje na nivou autonomne pokrajine može da obuhvati mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji autonomne pokrajine kojima se stvaraju uslovi za bolju dostupnost i pristupačnost u korišćenju zdravstvene zaštite na njenoj teritoriji u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, koji su viši od normativa, odnosno standarda propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona u pogledu prostora, opreme, kadra, lekova i medicinskih sredstava, koji se ne obezbeđuju pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, kao i druga neophodna sredstva za rad zdravstvene ustanove kojima se postiže viši standard u obezbeđivanju zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_12__para_4"><num>(4)</num><content><p>Kadar iz stava 3. ovog člana ne može se obezbediti zaključivanjem ugovora o radu na neodređeno vreme, ukoliko sredstva nisu planirana finansijskim planom, s obzirom da se ne mogu sistematizovati radna mesta iznad normativa, odnosno standarda propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_12__para_5"><num>(5)</num><content><p>Autonomna pokrajina može da obezbedi za zdravstvene ustanove u javnoj svojini na teritoriji autonomne pokrajine i sredstva za izvršavanje obaveza po izvršnim sudskim odlukama, koje se ne finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ili na drugi način u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_12__para_6"><num>(6)</num><content><p>Autonomna pokrajina može doneti posebne programe zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovništva, odnosno vrste bolesti koje su specifične za autonomnu pokrajinu, a za koje nije donet poseban program zdravstvene zaštite na republičkom nivou, u skladu sa svojim mogućnostima, i utvrditi cene tih pojedinačnih usluga, odnosno programa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_12__para_7"><num>(7)</num><content><p>Autonomna pokrajina obezbeđuje sredstva za ostvarivanje društvene brige za zdravlje iz st. 1–6. ovog člana u budžetu autonomne pokrajine, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_13"><num>Član 13</num><heading>Društvena briga za zdravlje na nivou jedinice lokalne samouprave</heading><paragraph eId="art_13__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_13__para_1__list_1"><intro><p>Društvena briga za zdravlje na nivou jedinice lokalne samouprave obuhvata mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane, koje se sprovode na teritoriji jedinice lokalne samouprave, i to:</p></intro><point eId="art_13__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada sistema zdravstvene zaštite, kao i staranje o sprovođenju utvrđenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti;</p></content></point><point eId="art_13__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>stvaranje uslova za pristupačnost i ujednačenost korišćenja primarne zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_13__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>koordiniranje, podsticanje, organizaciju i usmeravanje sprovođenja zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_13__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>planiranje i ostvarivanje sopstvenog programa za očuvanje i zaštitu zdravlja od zagađenja životne sredine štetnim i opasnim materijama u vazduhu, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija, zagađenja izvorima jonizujućih i nejonizujućih zračenja, bukom i vibracijama, kao i vršenje sistematskih ispitivanja životnih namirnica, predmeta opšte upotrebe, termo-mineralnih voda, mineralnih voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe za proizvodnju i preradu životnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrđivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta;</p></content></point><point eId="art_13__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>saradnju sa humanitarnim i stručnim organizacijama, savezima i udruženjima, na poslovima razvoja zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_13__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obezbeđivanje sredstava za pružanje hitne medicinske pomoći, u skladu sa ovim zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_13__para_2"><num>(2)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave obezbeđuje rad mrtvozorske službe na svojoj teritoriji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_3"><num>(3)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave obezbeđuje sredstva za vršenje osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač u skladu sa zakonom i Planom mreže zdravstvenih ustanova, a koje obuhvata zakup poslovnog prostora i opreme, izgradnju, održavanje i opremanje zdravstvenih ustanova, odnosno investiciono ulaganje, investiciono održavanje prostorija, medicinske, nemedicinske opreme, prevoznih sredstava i opreme u oblasti integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, kao i druge obaveze određene zakonom i aktom o osnivanju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_4"><num>(4)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje na nivou jedinice lokalne samouprave može da obuhvati mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kojima se stvaraju uslovi za bolju dostupnost i pristupačnost u korišćenju zdravstvene zaštite na njenoj teritoriji u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, a koji su viši od normativa, odnosno standarda propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona u pogledu prostora, opreme, kadra, lekova i medicinskih sredstava, koji se ne obezbeđuju pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, kao i druga neophodna sredstva za rad zdravstvene ustanove kojima se postiže viši standard u obezbeđivanju zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_5"><num>(5)</num><content><p>Kadar iz stava 4. ovog člana ne može se obezbediti zaključivanjem ugovora o radu na neodređeno vreme, ukoliko sredstva nisu planirana finansijskim planom, s obzirom da se ne mogu sistematizovati radna mesta iznad normativa, odnosno standarda propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_6"><num>(6)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave može da obezbedi za zdravstvene ustanove u javnoj svojini na svojoj teritoriji i sredstva za izvršavanje obaveza po izvršnim sudskim odlukama, koje se ne finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ili na drugi način u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_7"><num>(7)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave može doneti posebne programe zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovništva, odnosno vrste bolesti koje su specifične za jedinicu lokalne samouprave, a za koje nije donet poseban program zdravstvene zaštite na republičkom nivou, u skladu sa svojim mogućnostima, i utvrditi cene tih pojedinačnih usluga, odnosno programa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_13__para_8"><num>(8)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave obezbeđuje sredstva za ostvarivanje društvene brige za zdravlje iz st. 1–7. ovog člana u budžetu jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_14"><num>Član 14</num><heading>Društvena briga za zdravlje na nivou poslodavca</heading><paragraph eId="art_14__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_14__para_1__list_1"><intro><p>Poslodavac organizuje i obezbeđuje iz svojih sredstava zdravstvenu zaštitu zaposlenih, radi stvaranja uslova za zdravstveno odgovorno ponašanje i zaštitu zdravlja na radnom mestu zaposlenog, koja obuhvata najmanje:</p></intro><point eId="art_14__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>lekarske preglede radi utvrđivanja sposobnosti za rad, po nalogu poslodavca;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>sprovođenje mera za sprečavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i sprečavanje povreda na radu;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>preventivne preglede zaposlenog (prethodne, periodične, kontrolne i ciljane preglede) u zavisnosti od pola, uzrasta i uslova rada, kao i pojave profesionalnih bolesti, povreda na radu i hroničnih bolesti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>preglede zaposlenog koji se obavezno sprovode radi zaštite životne i radne sredine, radi zaštite zaposlenog od zaraznih bolesti u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, radi zaštite potrošača, odnosno korisnika i druge obavezne zdravstvene preglede, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>upoznavanje zaposlenih sa merama zaštite zdravlja na radu i njihovo obrazovanje u vezi sa specifičnim uslovima, kao i sa korišćenjem sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu i kolektivnim merama bezbednosti i zdravlja na radu, u skladu sa propisima kojima se uređuje bezbednost i zdravlje na radu;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obezbeđivanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova (sanitarnih uslova) u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja delatnost od javnog interesa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanitarni nadzor, kao i obezbeđivanje i sprovođenje opštih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>druge preventivne mere (preporučenu imunizaciju, neobavezne sistematske preglede), u skladu sa opštim aktom poslodavca;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>praćenje uslova rada i bezbednosti na radu, kao i procenu rizika na radnom mestu, u cilju unapređivanja uslova rada i ergonomskih mera, prilagođavanjem rada psihofiziološkim sposobnostima zaposlenog;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>praćenje obolevanja, povređivanja, odsutnosti sa posla i smrtnosti, posebno od profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom, povreda na radu i drugih oštećenja zdravlja koja utiču na privremenu ili trajnu izmenu radne sposobnosti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>učešće u organizaciji režima rada i odmora zaposlenog, kao i u proceni nove opreme i novih tehnologija, sa zdravstvenog i ergonomskog stanovišta;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>sprovođenje mera za unapređivanje zdravlja zaposlenog koji je izložen zdravstvenom riziku u toku procesa rada, uključujući i ocenjivanje i upućivanje zaposlenog na posebno teškim i rizičnim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor;</p></content></point><point eId="art_14__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>ukazivanje prve pomoći u slučaju povrede na radu i obezbeđivanje uslova za pružanje hitne medicinske pomoći, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_14__para_2"><num>(2)</num><content><p>Društvena briga za zdravlje na nivou poslodavca, u smislu stava 1. ovog člana, obuhvata i prethodne i periodične preglede zaposlenog koji radi na radnom mestu sa povećanim rizikom, na način i po postupku utvrđenom propisima kojima se uređuje bezbednost i zdravlje na radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_14__para_3"><num>(3)</num><content><p>U obezbeđivanju društvene brige za zdravlje na nivou poslodavca, poslodavac je dužan da zaposlenima obezbedi i druge mere bezbednosti i zdravlja na radu, u skladu sa propisima kojima se uređuje bezbednost i zdravlje na radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_14__para_4"><num>(4)</num><content><p>Vrsta i obim podataka, svrha obrade podataka, sadržaj podataka o zdravstvenom stanju, dostupnost podataka, mere njihove zaštite i druga pitanja od značaja za zaštitu podataka o ličnosti, uređuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva i zakonom kojim se uređuju prava pacijenata.</p></content></paragraph></article><article eId="art_15"><num>Član 15</num><heading>Društvena briga za zdravlje na nivou pojedinca</heading><paragraph eId="art_15__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pojedinac je dužan da čuva sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i životnu i radnu sredinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_15__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pojedinac je dužan da se, u granicama svojih znanja i mogućnosti, uključi u društvenu brigu za zdravlje, kao i da povređenom ili bolesnom u hitnom slučaju pruži prvu pomoć i omogući mu dostupnost do hitne medicinske službe.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_15__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pojedinac je dužan da se podvrgne obaveznoj imunizaciji u međunarodnom saobraćaju protiv određenih zaraznih bolesti, utvrđenih zakonom kojim se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, kao i da snosi troškove imunizacije nastale u postupku sprovođenja te mere.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_15__para_4"><num>(4)</num><content><p>Pojedinac je dužan da se odazove na poziv za ciljani preventivni pregled, odnosno skrining, prema odgovarajućim nacionalnim programima.</p></content></paragraph></article><article eId="art_16"><num>Član 16</num><heading>Obaveštavanje javnosti</heading><paragraph eId="art_16__para_1"><num>(1)</num><content><p>Građanin ima pravo na informacije koje su potrebne za očuvanje i unapređenje zdravlja i sticanje zdravih životnih navika, na informacije o uzrocima, pojavama, širenju, načinu sprečavanja i suzbijanja bolesti i povreda od većeg javnozdravstvenog značaja, kao i na informacije o faktorima životne i radne sredine, koji mogu uticati na zdravlje, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_16__para_2"><num>(2)</num><content><p>Građanin ima pravo da bude obavešten o zaštiti svog zdravlja za slučaj izbijanja epidemije, veće nepogode i nesreće (opasnosti od jonizujućeg zračenja, trovanja i dr.), kao i druge krizne i vanredne situacije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_16__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadležna zdravstvena ustanova, drugo pravno lice i privatna praksa, dužni su da o izbijanju epidemije i druge krizne i vanredne situacije iz stava 2. ovog člana bez odlaganja dostave istinite podatke nadležnim organima jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije, koji o tome bez odlaganja obaveštavaju javnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_17"><num>Član 17</num><heading>Ostvarivanje opšteg interesa u zdravstvenoj zaštiti</heading><paragraph eId="art_17__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_17__para_1__list_1"><intro><p>Opšti interes u zdravstvenoj zaštiti u Republici Srbiji obuhvata:</p></intro><point eId="art_17__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>praćenje i proučavanje uslova života i rada i zdravstvenog stanja stanovništva, odnosno pojedinih grupacija stanovništva, uzroka pojava, širenja i načina sprečavanja i suzbijanja bolesti i povreda od većeg javnozdravstvenog značaja;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>promociju zdravlja, u skladu sa programima zdravstvene zaštite i obezbeđivanje uslova za sprovođenje posebnih programa za očuvanje i unapređenje zdravlja;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>sprovođenje ciljanih preventivnih pregleda, odnosno skrininga, prema odgovarajućim nacionalnim programima;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>sprovođenje epidemiološkog i sanitarno-higijenskog nadzora i organizovanje i sprovođenje posebnih mera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, sprovođenje vanrednih mera, utvrđenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti, kao i sprovođenje programa za sprečavanje, suzbijanje, odstranjivanje i iskorenjivanje zaraznih bolesti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>sprečavanje, suzbijanje i gašenje epidemija zaraznih bolesti;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>praćenje i sprečavanje hroničnih nezaraznih bolesti i poremećaja zdravlja, povreda i bolesti zavisnosti;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>higijensko-epidemiološko sistematsko praćenje i ispitivanje faktora rizika iz životne sredine koji mogu štetno uticati na zdravlje ljudi (predmeta opšte upotrebe, životnih namirnica, vode za piće, vazduha, klimatskih i drugih faktora);</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, u skladu sa zakonom i propisima kojima se uređuje upravljanje otpadom;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>hitnu medicinsku pomoć osobama nepoznatog prebivališta, kao i drugim licima koja pravo na hitnu medicinsku pomoć ne ostvaruju na drugačiji način u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>sprečavanje i otklanjanje zdravstvenih posledica prouzrokovanih kriznim i vanrednim situacijama;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>organizovanje i razvoj integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, prikupljanje, obradu i analizu zdravstveno-statističkih i drugih podataka i informacija o zdravstvenom stanju i zdravstvenim potrebama stanovništva, kao i praćenje podataka o funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite u pogledu obezbeđenosti prostora, kadrova, opreme, lekova i medicinskih sredstava, kao i praćenje pokazatelja izvršenja rada;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>praćenje i stalno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, kao i sprovođenje i kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>obezbeđivanje zdravstvenih specijalističkih studija i užih zdravstvenih specijalističkih studija (u daljem tekstu: specijalizacija i užih specijalizacija) zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, kao i obezbeđivanje zapošljavanja radi zamene izabranih lekara, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast zdravstvenog osiguranja, odsutnih zbog obavljanja specijalizacija;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_14"><num>14)</num><content><p>osiguranje imovine i kolektivno osiguranje zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini od posledica nesrećnog slučaja (nezgode) i osiguranje u slučaju teže bolesti i hirurške intervencije, kao i osiguranje od odgovornosti prema trećim licima u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_15"><num>15)</num><content><p>organizovanje i sprovođenje redovne spoljne provere kvaliteta stručnog rada;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_16"><num>16)</num><content><p>organizovanje i sprovođenje vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_17"><num>17)</num><content><p>redovnu i vanrednu kontrolu kvaliteta lekova, kao i kontrolu slučajnih uzoraka lekova koji se upotrebljavaju u humanoj medicini, odnosno tehničku procenu medicinskih sredstava po planu ministarstva nadležnog za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo), u skladu sa zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_18"><num>18)</num><content><p>podsticanje aktivnosti za unapređivanje racionalne farmakoterapije u lečenju obolelih i povređenih;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_19"><num>19)</num><content><p>podsticanje aktivnosti na omasovljavanju dobrovoljnog davalaštva krvi i sprovođenje programa prikupljanja krvi, kao i darivanja i presađivanja ljudskih organa u svrhu lečenja, odnosno darivanja ljudskih ćelija i tkiva za primenu kod ljudi;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_20"><num>20)</num><content><p>razvoj i unapređenje Nacionalnog programa za presađivanje ljudskih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje presađivanje ljudskih organa u svrhu lečenja;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_21"><num>21)</num><content><p>uslove za rad republičkih stručnih komisija, uključujući i sredstva za naknade za rad članova i sekretara republičkih stručnih komisija;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_22"><num>22)</num><content><p>podsticanje aktivnosti humanitarnih i stručnih organizacija, saveza i udruženja, na poslovima koji su kao prioritet predviđeni Strategijom razvoja zdravstvene zaštite, odnosno posebnim programima zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_23"><num>23)</num><content><p>učešće u obezbeđivanju sredstava za ravnomerno ostvarivanje zdravstvene zaštite na celoj teritoriji Republike Srbije, a posebno na primarnom nivou zdravstvene zaštite u jedinicama lokalne samouprave sa nepovoljnim demografskim karakteristikama i nedovoljno razvijenim jedinicama lokalne samouprave, u skladu sa prioritetima;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_24"><num>24)</num><content><p>izgradnju i opremanje zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, čiji je osnivač Republika Srbija, koje obuhvata: investiciono ulaganje, investiciono održavanje prostorija, medicinske, nemedicinske opreme i prevoznih sredstava, odnosno nabavku medicinske i druge opreme neophodne za rad zdravstvenih ustanova, prevoznih sredstava, opreme za razvoj integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, kao i druge obaveze određene zakonom i aktom o osnivanju;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_25"><num>25)</num><content><p>tekuće održavanje objekata i prostorija i tekuće servisiranje medicinske, nemedicinske opreme, prevoznih sredstava i opreme u oblasti integrisanog zdravstvenog informacionog sistema zdravstvenih ustanova u javnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_26"><num>26)</num><content><p>finansiranje primenjenih istraživanja u oblasti zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_27"><num>27)</num><content><p>primenu mera Vlade u kriznim i vanrednim situacijama, u skladu sa propisima kojima se uređuje postupanje u kriznim i vanrednim situacijama;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_28"><num>28)</num><content><p>obavljanje poslova od opšteg interesa u oblasti medicine rada, odnosno zaštite zdravlja na radu, kao i za postupak utvrđivanja nivoa jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja u oblasti zdravstvene zaštite od strane zavoda za medicinu rada osnovanog za teritoriju Republike Srbije;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_29"><num>29)</num><content><p>zdravstvenu zaštitu lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora koja im se pruža van zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, izvršavanje mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi, kao i obaveznog lečenja alkoholičara i narkomana;</p></content></point><point eId="art_17__para_1__point_30"><num>30)</num><content><p>organizovanje i razvoj praćenja finansijskih tokova i potrošnje u sistemu zdravstvene zaštite u Republici Srbiji, formiranje Nacionalnog zdravstvenog računa, planiranje i predlaganje mera za njegovo unapređenje, kao i sprovođenje nadzora nad prikupljanjem potrebnih podataka.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_17__para_2"><num>(2)</num><content><p>Sredstva za ostvarivanje opšteg interesa u zdravstvenoj zaštiti iz stava 1. tač. 1)–2), 4)–7), 9)–12), 16)–24), 26)–30) ovog člana obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, sredstva za ostvarivanje opšteg interesa iz stava 1. tač. 3), 8), 13), 14) i 25) ovog člana obezbeđuju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, a sredstva za ostvarivanje opšteg interesa iz stava 1. tačka 15) ovog člana iz sredstava nadležne komore zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_3"><num>III</num><heading>STRATEGIJA RAZVOJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_18"><num>Član 18</num><paragraph eId="art_18__para_1"><num>(1)</num><content><p>Radi obezbeđivanja i sprovođenja društvene brige za zdravlje na nivou Republike Srbije, Vlada donosi Strategiju razvoja zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: Strategija razvoja).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_18__para_2"><num>(2)</num><content><p>Radi sprovođenja Strategije razvoja, Vlada donosi programe zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_19"><num>Član 19</num><paragraph eId="art_19__para_1"><num>(1)</num><content><p>Strategija razvoja zasniva se na analizi zdravstvenog stanja stanovništva, potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom, kao i raspoloživih kadrovskih, finansijskih i drugih mogućnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_19__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_19__para_2__list_1"><intro><p>Strategija razvoja sadrži:</p></intro><point eId="art_19__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>viziju, odnosno željeno stanje, čijem dostizanju doprinosi postizanje opštih i posebnih ciljeva;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>pregled i analizu postojećeg stanja, uključujući i ocenu nivoa ostvarenosti ciljeva sprovođenja javnih politika u oblasti zdravstvene zaštite na osnovu pokazatelja učinka u oblasti zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>prioritete u razvoju zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>opšte i posebne ciljeve zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>mere za postizanje opštih i posebnih ciljeva, uzročno-posledične veze između opštih i posebnih ciljeva i mera koje doprinose ostvarenju tih ciljeva i analizu efekata tih mera na fizička i pravna lica i budžet;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>ključne pokazatelje učinaka na nivou opštih i posebnih ciljeva i mera kojima se meri efikasnost i efektivnost sprovođenja Strategije razvoja;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>nosioce mera i rokove za ostvarivanje ciljeva zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>izvore za finansiranje zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>kriterijume za utvrđivanje mreže zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, kao i osnove za razvoj sistema zdravstvene zaštite na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>institucionalni okvir i plan za praćenje sprovođenja, vrednovanje učinaka i izveštavanje o sprovedenim merama, postignutim ciljevima i učincima Strategije razvoja, uz navođenje institucije odgovorne za praćenje sprovođenja ove strategije;</p></content></point><point eId="art_19__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>druge podatke bitne za razvoj sistema zdravstvene zaštite.</p></content></point></list></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_4"><num>IV</num><heading>NAČELA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_20"><num>Član 20</num><heading>Načelo poštovanja ljudskih prava i vrednosti i prava deteta u zdravstvenoj zaštiti</heading><paragraph eId="art_20__para_1"><num>(1)</num><content><p>Načelo poštovanja ljudskih prava i vrednosti u zdravstvenoj zaštiti podrazumeva obezbeđivanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrednosti u pružanju zdravstvene zaštite, pre svega prava na život, nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta i neprikosnovenost ljudskog dostojanstva, obezbeđivanje ravnopravnosti polova i rodne ravnopravnosti, uvažavanje moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubeđenja građanina, kao i zabranu kloniranja ljudskih bića.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_20__para_2"><num>(2)</num><content><p>Načelo poštovanja prava deteta podrazumeva rukovođenje najboljim interesom deteta u svim aktivnostima pružaoca zdravstvene zaštite, obezbeđivanje zdravstvenih usluga i procedura prilagođenih deci, kao i pravo deteta na pravilan razvoj i zaštitu od svih oblika nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i iskorišćavanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_20__para_3"><num>(3)</num><content><p>Trudnica, porodilja, dete do navršenih 18 godina života, samohrani roditelj sa decom do sedme godine života i stari imaju pravo na najviši mogući standard zdravlja i zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_21"><num>Član 21</num><heading>Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_21__para_1"><num>(1)</num><content><p>Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite podrazumeva zabranu diskriminacije u pružanju zdravstvene zaštite po osnovu rase, pola, roda, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porekla, veroispovesti, političkog ili drugog ubeđenja, imovnog stanja, kulture, jezika, zdravstvenog stanja, vrste bolesti, psihičkog ili telesnog invaliditeta, kao i drugog ličnog svojstva koje može biti uzrok diskriminacije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_21__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ne smatraju se diskriminacijom mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju.</p></content></paragraph></article><article eId="art_22"><num>Član 22</num><heading>Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_22__para_1"><content><p>Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite podrazumeva uključivanje svih građana u sistem zdravstvene zaštite, uz primenu objedinjenih mera i aktivnosti zdravstvene zaštite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti, ranu dijagnozu, lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju.</p></content></paragraph></article><article eId="art_23"><num>Član 23</num><heading>Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_23__para_1"><content><p>Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite podrazumeva obezbeđivanje odgovarajuće zdravstvene zaštite građanima, koja je fizički, komunikacijski, geografski i ekonomski dostupna, odnosno kulturološki prihvatljiva, a posebno osobama sa invaliditetom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_24"><num>Član 24</num><heading>Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_24__para_1"><content><p>Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema zdravstvene zaštite koja obezbeđuje funkcionalnu povezanost i usklađenost zdravstvene zaštite od primarnog preko sekundarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu građanima u svakom životnom dobu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_25"><num>Član 25</num><heading>Načelo stalnog unapređenja kvaliteta i bezbednosti u pružanju zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_25__para_1"><content><p>Načelo stalnog unapređenja kvaliteta i bezbednosti u pružanju zdravstvene zaštite ostvaruje se merama i aktivnostima kojima se, u skladu sa savremenim dostignućima medicinske nauke i prakse, povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjuju rizici i druge neželjene posledice po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u celini.</p></content></paragraph></article><article eId="art_26"><num>Član 26</num><heading>Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_26__para_1"><content><p>Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoloživa finansijska sredstva, odnosno postizanjem najvišeg nivoa zdravstvene zaštite uz najniži utrošak sredstava.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_5"><num>V</num><heading>PRUŽANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_27"><num>Član 27</num><paragraph eId="art_27__para_1"><list eId="art_27__para_1__list_1"><intro><p>Pružaoci zdravstvene zaštite su:</p></intro><point eId="art_27__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_27__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u daljem tekstu: druga pravna lica);</p></content></point><point eId="art_27__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>privatna praksa;</p></content></point><point eId="art_27__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu delatnost, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_27__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>druge visokoškolske ustanove, odnosno naučno-obrazovne i naučne ustanove, uz mišljenje Ministarstva, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_28"><num>Član 28</num><heading>Oblik, vrste, uslovi za osnivanje i prestanak rada zdravstvenih ustanova</heading><paragraph eId="art_28__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može se osnovati sredstvima u javnoj ili privatnoj svojini, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_28__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvenu ustanovu u javnoj svojini osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, a zdravstvenu ustanovu u privatnoj svojini osniva pravno ili fizičko lice, pod uslovima propisanim ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_28__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_28__para_3__list_1"><intro><p>Zdravstvena ustanova može se osnovati kao:</p></intro><point eId="art_28__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>dom zdravlja;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>zdravstvena ustanova poliklinika;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>apotekarska ustanova;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>bolnica (opšta i specijalna);</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_5"><num>5)</num><content><p>zdravstveni centar;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_6"><num>6)</num><content><p>zavod;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_7"><num>7)</num><content><p>zavod za javno zdravlje;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_8"><num>8)</num><content><p>klinika;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_9"><num>9)</num><content><p>institut;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_10"><num>10)</num><content><p>kliničko-bolnički centar;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_11"><num>11)</num><content><p>univerzitetski klinički centar;</p></content></point><point eId="art_28__para_3__point_12"><num>12)</num><content><p>vojna zdravstvena ustanova ili sanitetska jedinica i ustanova u Vojsci Srbije, u skladu sa posebnim zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_28__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na organe zdravstvene ustanove u privatnoj svojini, statusne promene, promenu pravne forme i prestanak postojanja, shodno se primenjuju propisi kojima se uređuje pravni položaj privrednih društava.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_28__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može se osnovati i u skladu sa propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph></article><article eId="art_29"><num>Član 29</num><paragraph eId="art_29__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja se osniva sredstvima u javnoj svojini, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: zdravstvena ustanova u javnoj svojini), osniva se u skladu sa Planom mreže zdravstvenih ustanova (u daljem tekstu: Plan mreže), koji donosi Vlada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_29__para_2"><num>(2)</num><content><p>Plan mreže za teritoriju autonomne pokrajine, utvrđuje se na predlog autonomne pokrajine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_29__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_29__para_3__list_1"><intro><p>Plan mreže utvrđuje se na osnovu:</p></intro><point eId="art_29__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>Strategije razvoja;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>zdravstvenog stanja stanovništva;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>broja i starosne strukture stanovništva;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>postojećeg broja, kapaciteta i rasporeda zdravstvenih ustanova;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_5"><num>5)</num><content><p>stepena urbanizacije, razvijenosti i saobraćajne povezanosti pojedinih područja;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_6"><num>6)</num><content><p>dostupnosti zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_7"><num>7)</num><content><p>potrebnog obima određenog nivoa zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_29__para_3__point_8"><num>8)</num><content><p>ekonomske mogućnosti Republike Srbije.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_29__para_4"><num>(4)</num><content><p>Planom mreže utvrđuju se: broj, struktura, kapaciteti i prostorni raspored zdravstvenih ustanova u javnoj svojini i njihovih organizacionih jedinica po nivoima zdravstvene zaštite, organizacija pružanja hitne medicinske pomoći, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju sistema zdravstvene zaštite u Republici Srbiji.</p></content></paragraph></article><article eId="art_30"><num>Član 30</num><paragraph eId="art_30__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvenu ustanovu u javnoj svojini iz člana 28. stav 3. ovog zakona osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, osim apotekarske ustanove, koju osniva jedinica lokalne samouprave, u skladu sa ovim zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_30__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja obavlja hitnu medicinsku pomoć, proizvodnju seruma i vakcina, patoanatomsko-obdukcijsku delatnost i sudsko-medicinsku delatnost, kao i zdravstvenu delatnost iz oblasti javnog zdravlja, osniva se isključivo u javnoj svojini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_30__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja obavlja pripremu krvi i komponenata krvi, uzimanje, čuvanje i presađivanje ljudskih organa, odnosno obradu, očuvanje, skladištenje i distribuciju ljudskih ćelija i tkiva, dobijanje, obradu, očuvanje, skladištenje i distribuciju reproduktivnih ćelija i tkiva za heterologno oplođenje, kao i delatnosti skladištenja i distribucije embriona za heterologno oplođenje, osniva se u skladu sa propisima kojima se uređuje biomedicina.</p></content></paragraph></article><article eId="art_31"><num>Član 31</num><paragraph eId="art_31__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_31__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvena ustanova može obavljati zdravstvenu delatnost ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, i to ako ima:</p></intro><point eId="art_31__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>propisanu vrstu i broj zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih saradnika sa odgovarajućim visokim, odnosno srednjim obrazovanjem, sa položenim stručnim ispitom i sa odgovarajućim odobrenjem za samostalni rad koje izdaje nadležna komora (u daljem tekstu: licenca), a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom ili naučnim, odnosno nastavnim zvanjem, u radnom odnosu na neodređeno vreme;</p></content></point><point eId="art_31__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>propisanu dijagnostičku, terapijsku i drugu opremu za bezbedno i savremeno obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je zdravstvena ustanova osnovana;</p></content></point><point eId="art_31__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>propisane prostorije za prijem i smeštaj pacijenata, za obavljanje dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacionih postupaka, za zdravstvenu negu, kao i za čuvanje lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_31__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>propisane vrste i količine lekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je zdravstvena ustanova osnovana.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_31__para_2"><num>(2)</num><content><p>Dve ili više zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajedničke medicinske službe za laboratorijsku, rentgen i drugu dijagnostiku, kao i zajedničke nemedicinske službe za pravne, ekonomsko-finansijske, tehničke i druge poslove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_31__para_3"><num>(3)</num><content><p>Bliže uslove u pogledu kadra, opreme, prostora, lekova i medicinskih sredstava za osnivanje i obavljanje zdravstvene delatnosti, kao i vrstu i način pružanja zdravstvenih usluga od strane zdravstvenih ustanova, propisuje ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_31__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja koristi izvore jonizujućih zračenja mora, pored uslova iz st. 1. i 3. ovog člana, ispunjavati i druge uslove propisane zakonom kojim se uređuje zaštita od jonizujućeg zračenja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_32"><num>Član 32</num><paragraph eId="art_32__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_32__para_1__list_1"><intro><p>Osnivač zdravstvene ustanove donosi akt o osnivanju koji sadrži:</p></intro><point eId="art_32__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>naziv i sedište, odnosno lično ime i prebivalište osnivača;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>naziv i sedište zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>delatnost zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>iznos sredstava za osnivanje i početak rada zdravstvene ustanove, kao i način obezbeđivanja sredstava;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>prava i obaveze osnivača u pogledu obavljanja delatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>međusobna prava i obaveze zdravstvene ustanove i osnivača;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihova ovlašćenja;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>lično ime lica koje će, do imenovanja direktora zdravstvene ustanove, obavljati poslove i vršiti ovlašćenja direktora;</p></content></point><point eId="art_32__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>rok za donošenje statuta, imenovanje direktora i organa upravljanja.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_32__para_2"><num>(2)</num><content><p>Potpisi osnivača na osnivačkom aktu zdravstvene ustanove u privatnoj svojini, overavaju se u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_32__para_3"><num>(3)</num><content><p>Akt o osnivanju zdravstvene ustanove registruje se i objavljuje na internet stranici Agencije za privredne registre (u daljem tekstu: APR).</p></content></paragraph></article><article eId="art_33"><num>Član 33</num><paragraph eId="art_33__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može obavljati zdravstvenu delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može obavljati samo zdravstvenu delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_3"><num>(3)</num><content><p>Izuzetno, zdravstvena ustanova može angažovati zdravstvenog radnika druge specijalnosti iz druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse ukoliko je neophodno da se neposrednom saradnjom i konsultacijom sa zdravstvenim radnikom te zdravstvene ustanove, određenom pacijentu obezbedi kvalitetna i bezbedna zdravstvena zaštita u okviru zdravstvene delatnosti za koju je zdravstvena ustanova osnovana, zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zabranjeno je da zdravstveni radnik druge specijalnosti obavlja zdravstvenu delatnost koja je izvan zdravstvene delatnosti utvrđene rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti te zdravstvene ustanove, osim u slučajevima propisanim stavom 3. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može angažovati zdravstvenog radnika sa dozvolom za obavljanje metoda i postupaka komplementarne medicine za dodatnu dijagnostiku, lečenje i rehabilitaciju pacijenta u okviru zdravstvene delatnosti za koju je zdravstvena ustanova osnovana, zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_6"><num>(6)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. ovog člana, izuzev za apotekarsku ustanovu, donosi zdravstveni inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_7"><num>(7)</num><content><p>Na rešenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_8"><num>(8)</num><content><p>Na osnovu rešenja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, zdravstvena ustanova i njena organizaciona jedinica van sedišta zdravstvene ustanove, upisuje se u Registar zdravstvenih ustanova, koji se vodi u APR, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_9"><num>(9)</num><content><p>Zdravstvena ustanova stiče svojstvo pravnog lica i počinje sa radom danom upisa u Registar zdravstvenih ustanova iz stava 8. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_33__para_10"><num>(10)</num><content><p>Organizaciona jedinica van sedišta zdravstvene ustanove počinje sa radom danom upisa u Registar zdravstvenih ustanova, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_34"><num>Član 34</num><paragraph eId="art_34__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može se ukinuti, spojiti sa drugom zdravstvenom ustanovom ili podeliti na više zdravstvenih ustanova, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_34__para_2"><num>(2)</num><content><p>O ukidanju, spajanju i podeli zdravstvenih ustanova u javnoj svojini odlučuje osnivač, u skladu sa Planom mreže.</p></content></paragraph></article><article eId="art_35"><num>Član 35</num><paragraph eId="art_35__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_35__para_1__list_1"><intro><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja zdravstvene delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova zdravstvene delatnosti u zdravstvenoj ustanovi, ako:</p></intro><point eId="art_35__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne ispunjava propisane uslove u pogledu kadra, opreme, prostorija, lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_35__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost koja nije utvrđena rešenjem o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_35__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>u postupku provere kvaliteta stručnog rada, bude predložena mera zabrane;</p></content></point><point eId="art_35__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>istakne naziv, odnosno obeleži zdravstvenu ustanovu suprotno rešenju o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_35__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>oglašava obavljanje stručno-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene delatnosti, odnosno zdravstvenih usluga suprotno rešenju Ministarstva iz člana 33. stav 2. ovog zakona, odnosno suprotno odredbama ovog zakona ili zakona kojim se uređuje oglašavanje;</p></content></point><point eId="art_35__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obavlja delatnost suprotno zakonu.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_35__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni inspektor, po utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana, donosi rešenje o zabrani obavljanja zdravstvene delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova zdravstvene delatnosti u zdravstvenoj ustanovi, izuzev u apotekarskoj ustanovi, do otklanjanja nezakonitosti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_35__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje zdravstvenog inspektora iz stava 2. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_35__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja zdravstvenog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, početi sa radom ako u roku propisanom zakonom, odnosno rešenjem zdravstvenog inspektora iz stava 2. ovog člana, otkloni razloge koji su doveli do zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti ili zabrane obavljanja određenih poslova zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_36"><num>Član 36</num><heading>Druga pravna lica</heading><paragraph eId="art_36__para_1"><num>(1)</num><content><p>Fakulteti u sastavu univerziteta na kojima se izvode integrisani studijski programi akademskih studija iz oblasti medicinskih, stomatoloških i farmaceutskih nauka (u daljem tekstu: fakulteti zdravstvene struke), mogu obavljati zdravstvenu delatnost preko svojih organizacionih jedinica ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da te organizacione jedinice ispunjavaju uslove za određenu vrstu zdravstvene ustanove, propisane ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_36__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ustanove socijalne zaštite i drugi pružaoci usluga socijalne zaštite sa domskim smeštajem (u daljem tekstu: ustanove socijalne zaštite), zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti, mogu obavljati poslove zdravstvene delatnosti za korisnike usluga te ustanove, odnosno tih pravnih lica, ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da ispunjavaju propisane uslove za određenu vrstu zdravstvene ustanove, odnosno za određenu vrstu privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_36__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na drugo pravno lice iz st. 1. i 2. ovog člana, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona i propisa donetih za sprovođenje ovog zakona koje se odnose na određenu vrstu zdravstvene ustanove, odnosno određenu vrstu privatne prakse, u skladu sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti u drugom pravnom licu, ukoliko ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_36__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izuzetno, ustanove socijalne zaštite i zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, za koje je Ministarstvo rešenjem utvrdilo da ispunjavaju propisane uslove za određenu vrstu zdravstvene ustanove, odnosno za određenu vrstu privatne prakse, mogu angažovati zdravstvenog radnika izvan zdravstvene delatnosti utvrđene rešenjem Ministarstva, iz drugog pravnog lica, zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugim pravnim licem, zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, ukoliko je neophodno da se neposrednom saradnjom i konsultacijom sa zdravstvenim radnikom tog drugog pravnog lica, određenom pacijentu obezbedi kvalitetna i bezbedna zdravstvena zaštita.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_36__para_5"><num>(5)</num><content><p>Visokoškolske ustanove, odnosno naučno-obrazovne i naučne ustanove koje obavljanjem naučne delatnosti mogu doprineti uspostavljanju dijagnoze, lečenju i rehabilitaciji obolelih i povređenih, mogu obavljati ove poslove, u okviru svoje nadležnosti, uz mišljenje Ministarstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_37"><num>Član 37</num><heading>Vrste, uslovi za osnivanje i prestanak rada privatne prakse</heading><paragraph eId="art_37__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_37__para_1__list_1"><intro><p>Privatnu praksu može osnovati:</p></intro><point eId="art_37__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>nezaposleni zdravstveni radnik;</p></content></point><point eId="art_37__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>zdravstveni radnik korisnik starosne penzije.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_37__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_37__para_2__list_1"><intro><p>Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana može osnovati privatnu praksu pod uslovom:</p></intro><point eId="art_37__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>da ima opštu zdravstvenu sposobnost;</p></content></point><point eId="art_37__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>da je stekao odgovarajuće visoko obrazovanje zdravstvene struke, odnosno odgovarajuće srednje obrazovanje zdravstvene struke, specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju;</p></content></point><point eId="art_37__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>da je položio stručni ispit;</p></content></point><point eId="art_37__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>da je dobio, odnosno obnovio licencu, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_37__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>da pravnosnažnom sudskom odlukom nije osuđen za umišljajno krivično delo na kaznu zatvora od jedne godine ili težu kaznu, niti na kaznu zatvora za krivično delo protiv zdravlja ljudi, sve dok osuda ne bude brisana u skladu sa zakonom, da mu pravnosnažnom sudskom odlukom nije izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati zdravstvenu delatnost, odnosno da mu odlukom nadležnog organa komore nije izrečena jedna od disciplinskih mera zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika, za vreme trajanja izrečene mere bezbednosti, odnosno mere zabrane;</p></content></point><point eId="art_37__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>da ispunjava druge uslove utvrđene zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_37__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rad privatne prakse primenjuju se propisi kojima se uređuje preduzetništvo, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph></article><article eId="art_38"><num>Član 38</num><paragraph eId="art_38__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_38__para_1__list_1"><intro><p>Privatna praksa se može osnovati kao:</p></intro><point eId="art_38__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>lekarska ordinacija (opšta, specijalistička i užespecijalistička);</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>ordinacija dentalne medicine (opšta i specijalistička);</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>poliklinika;</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>laboratorija (za biohemiju sa hematologijom i imunohemijom, mikrobiologiju sa virusologijom, patohistologiju sa citologijom);</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>apoteka privatna praksa;</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ambulanta (za zdravstvenu negu i za rehabilitaciju);</p></content></point><point eId="art_38__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>laboratorija za zubnu tehniku.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_38__para_2"><num>(2)</num><content><p>Privatnu praksu iz stava 1. tač. 1)–5) ovog člana može osnovati zdravstveni radnik sa završenim odgovarajućim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_3"><num>(3)</num><content><p>Privatnu praksu iz stava 1. tač. 6) i 7) ovog člana može osnovati zdravstveni radnik sa odgovarajućim visokim, odnosno srednjim obrazovanjem zdravstvene struke, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena delatnost u privatnoj praksi iz stava 1. tač. 6) i 7) ovog člana, može se obavljati samo na osnovu izveštaja nadležnog doktora medicine, odnosno doktora dentalne medicine, koji sadrži uputstvo o primeni terapije, odnosno izradi protetske nadoknade ili ortodontskog aparata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_5"><num>(5)</num><content><p>Poliklinika se može osnovati za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_6"><num>(6)</num><content><p>Osnivač privatne prakse iz stava 1. ovog člana samostalno obavlja delatnost kao preduzetnik.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstveni radnik može osnovati samo jednu privatnu praksu iz stava 1. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_38__para_8"><num>(8)</num><content><p>Privatna praksa ne može obavljati zdravstvenu delatnost iz oblasti hitne medicinske pomoći, pripreme krvi i komponenata krvi, uzimanja, čuvanja i presađivanja organa, ćelija i tkiva kao delova ljudskog tela, proizvodnje seruma i vakcina, patoanatomsko-obdukcijsku i sudsko-medicinsku delatnost, kao ni zdravstvenu delatnost iz oblasti javnog zdravlja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_39"><num>Član 39</num><paragraph eId="art_39__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_39__para_1__list_1"><intro><p>Privatna praksa može obavljati zdravstvenu delatnost ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, i to ako ima:</p></intro><point eId="art_39__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>propisanu vrstu i broj zdravstvenih radnika sa stečenim odgovarajućim visokim, odnosno srednjim obrazovanjem, sa licencom nadležne komore, a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom, u radnom odnosu na neodređeno vreme;</p></content></point><point eId="art_39__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>propisanu dijagnostičku, terapijsku i drugu opremu za bezbedno i savremeno obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana;</p></content></point><point eId="art_39__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>propisane prostorije za obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana;</p></content></point><point eId="art_39__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>propisane vrste i količine lekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_39__para_2"><num>(2)</num><content><p>Poliklinika, osim osnivača koji obavlja delatnost kao preduzetnik, mora imati zdravstvene radnike odgovarajućeg obrazovanja, sa licencom nadležne komore, u radnom odnosu na neodređeno vreme, za svaku od oblasti medicine, odnosno dentalne medicine u sastavu poliklinike.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_39__para_3"><num>(3)</num><content><p>Bliže uslove u pogledu kadra, opreme, prostora, lekova i medicinskih sredstava za osnivanje i obavljanje zdravstvene delatnosti, kao i vrstu i način pružanja zdravstvenih usluga od strane privatne prakse, propisuje ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_39__para_4"><num>(4)</num><content><p>Privatna praksa koja koristi izvore jonizujućih zračenja, pored uslova iz st. 1–3. ovog člana, mora ispunjavati i druge uslove propisane zakonom kojim se uređuje zaštita od jonizujućeg zračenja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_40"><num>Član 40</num><paragraph eId="art_40__para_1"><num>(1)</num><content><p>Privatna praksa može obavljati zdravstvenu delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_2"><num>(2)</num><content><p>Privatna praksa može obavljati samo zdravstvenu delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_3"><num>(3)</num><content><p>Izuzetno, specijalistička, užespecijalistička lekarska ordinacija i poliklinika mogu angažovati zdravstvenog radnika druge specijalnosti iz druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, ukoliko je neophodno da se neposrednom saradnjom i konsultacijom sa zdravstvenim radnikom te privatne prakse, određenom pacijentu obezbedi kvalitetna i bezbedna zdravstvena zaštita u okviru zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana, zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izuzetno, ordinacija dentalne medicine može angažovati doktora dentalne medicine, specijalistu, iz druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, ukoliko je prisustvo određenog specijaliste dentalne medicine neophodno da se neposrednom saradnjom i konsultacijom sa zdravstvenim radnikom te ordinacije dentalne medicine, određenom pacijentu obezbedi kvalitetna i bezbedna zdravstvena zaštita, u okviru zakonom propisanih uslova po pitanju dijagnostičke, terapijske i druge opreme, odgovarajućih prostorija, kao i odgovarajućih vrsta i količina lekova i medicinskih sredstava koji su potrebni za obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je ordinacija dentalne medicine osnovana, zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_5"><num>(5)</num><content><p>Privatna praksa može angažovati zdravstvenog radnika sa dozvolom za obavljanje metoda i postupaka komplementarne medicine za dijagnostiku, lečenje i rehabilitaciju pacijenta u okviru zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana, zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa drugom zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa zdravstvenim radnikom, kao i na drugi način utvrđen zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zabranjeno je da zdravstveni radnik druge specijalnosti obavlja zdravstvenu delatnost koja je izvan zdravstvene delatnosti utvrđene rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti te privatne prakse, osim u slučajevima propisanim st. 3–5. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_7"><num>(7)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. ovog člana, izuzev za apoteku privatnu praksu, donosi zdravstveni inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_8"><num>(8)</num><content><p>Na rešenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_9"><num>(9)</num><content><p>Na osnovu rešenja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, privatna praksa upisuje se u registar APR, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_10"><num>(10)</num><content><p>Zdravstvena delatnost utvrđena rešenjem Ministarstva zdravlja, upisuje se u registar APR-a.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_40__para_11"><num>(11)</num><content><p>Privatna praksa počinje sa radom danom upisa u registar iz stava 9. ovog člana.</p></content></paragraph></article><article eId="art_41"><num>Član 41</num><paragraph eId="art_41__para_1"><num>(1)</num><content><p>Privatna praksa može privremeno prestati sa obavljanjem zdravstvene delatnosti u trajanju ne dužem od pet godina, izuzev apoteke privatne prakse koja može privremeno prestati sa obavljanjem zdravstvene delatnosti u trajanju ne dužem od 30 dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_41__para_2"><num>(2)</num><content><p>U slučaju privremenog prestanka obavljanja zdravstvene delatnosti kraćem od 30 dana, osnivač privatne prakse je dužan da obaveštenje o privremenom prestanku obavljanja zdravstvene delatnosti istakne na mestu na kojem obavlja zdravstvenu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_41__para_3"><num>(3)</num><content><p>O privremenom prestanku obavljanja zdravstvene delatnosti dužem od 30 dana, osnivač privatne prakse dužan je da obavesti Ministarstvo, APR i nadležnu komoru odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od isteka 30. dana privremenog prestanka obavljanja zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_41__para_4"><num>(4)</num><content><p>Osnivač privatne prakse iz stava 3. ovog člana dužan je da o ponovnom početku obavljanja zdravstvene delatnosti obavesti Ministarstvo, APR i nadležnu komoru odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od ponovnog početka obavljanja zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_41__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ukoliko je osnivač privatne prakse odsutan zbog privremene sprečenosti za rad, stručnog usavršavanja, ostvarivanja prava iz radnog odnosa i sl., privatna praksa može nastaviti sa radom najduže pet godina, ukoliko obezbedi odgovarajući kadar za obavljanje zdravstvene delatnosti za koju je privatna praksa osnovana, u skladu sa zakonom, o čemu je osnivač privatne prakse dužan da obavesti Ministarstvo odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana obezbeđivanja kadra za nastavak obavljanja zdravstvene delatnosti privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_41__para_6"><num>(6)</num><content><p>Privatna praksa može nastaviti sa radom u slučaju iz stava 5. ovog člana nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja zdravstvenog inspektora o ispunjenosti propisanih uslova za nastavak rada privatne prakse, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph></article><article eId="art_42"><num>Član 42</num><paragraph eId="art_42__para_1"><list eId="art_42__para_1__list_1"><intro><p>Privatna praksa je dužna da:</p></intro><point eId="art_42__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>pruži hitnu medicinsku pomoć, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_42__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>učestvuje, na poziv nadležnog organa, u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti, kao i na zaštiti i spasavanju stanovništva u slučaju kriznih i vanrednih situacija;</p></content></point><point eId="art_42__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>istakne raspored radnog vremena i pridržava se tog rasporeda;</p></content></point><point eId="art_42__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>istakne cenovnik zdravstvenih usluga i izda račun za pružene zdravstvene usluge;</p></content></point><point eId="art_42__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>organizuje, odnosno obezbeđuje upravljanje medicinskim otpadom, u skladu sa zakonom i propisima kojima se uređuje upravljanje otpadom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_43"><num>Član 43</num><paragraph eId="art_43__para_1"><num>(1)</num><content><p>Privatna praksa iz člana 38. stav 1. tač. 1)–4) ovog zakona može obezbediti laboratorijsku i drugu dodatnu dijagnostiku koja je potrebna za postavljanje dijagnoze i praćenje lečenja svog pacijenta, zaključivanjem ugovora sa zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_43__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za troškove nastale pružanjem hitne medicinske pomoći u privatnoj praksi, sredstva se obezbeđuju u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_44"><num>Član 44</num><paragraph eId="art_44__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_44__para_1__list_1"><intro><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja zdravstvene delatnosti u privatnoj praksi, ako:</p></intro><point eId="art_44__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne ispunjava propisane uslove u pogledu kadra, opreme, prostora, lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost koja nije u skladu sa delatnošću utvrđenom rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>u postupku provere kvaliteta stručnog rada, bude predložena mera zabrane;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>osnivač privatne prakse ne obnovi licencu, odnosno ako mu licenca bude oduzeta, u skladu sa ovim zakonom;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>odlukom nadležnog organa komore, osnivaču privatne prakse bude izrečena jedna od disciplinskih mera zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>istakne poslovno ime, odnosno obeleži privatnu praksu u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>oglašava obavljanje stručno-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvenih usluga suprotno rešenju Ministarstva iz člana 40. stav 2. ovog zakona, odnosno suprotno odredbama ovog zakona ili zakona kojim se uređuje oglašavanje;</p></content></point><point eId="art_44__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>obavlja delatnost suprotno zakonu.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_44__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni inspektor, po utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana, donosi rešenje o zabrani obavljanja zdravstvene delatnosti u privatnoj praksi, izuzev u apoteci privatnoj praksi, do otklanjanja nezakonitosti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_44__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje zdravstvenog inspektora iz stava 2. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_44__para_4"><num>(4)</num><content><p>Privatna praksa može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja zdravstvenog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, ponovo početi sa obavljanjem zdravstvene delatnosti, ako u roku propisanim zakonom, odnosno utvrđenim rešenjem zdravstvenog inspektora iz stava 2. ovog člana, otkloni razloge koji su doveli do zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti u privatnoj praksi.</p></content></paragraph></article><article eId="art_45"><num>Član 45</num><paragraph eId="art_45__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_45__para_1__list_1"><intro><p>Privatna praksa briše se iz registra, u skladu sa zakonom, u slučaju:</p></intro><point eId="art_45__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>odjave;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>smrti osnivača privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>trajnog gubitka radne sposobnosti osnivača privatne prakse za obavljanje zdravstvene delatnosti, po odluci nadležnog organa;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>potpunog ili delimičnog gubitka poslovne sposobnosti osnivača privatne prakse, po odluci nadležnog suda;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>da osnivač privatne prakse zasnuje radni odnos, odnosno počne da obavlja drugu samostalnu delatnost kao osnovno zanimanje;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>da osnivač privatne prakse osnuje više od jedne privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>da ne započne obavljanje zdravstvene delatnosti u roku od 12 meseci od dana upisa u registar kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>da obavlja delatnost u vreme privremenog prekida rada suprotno članu 41. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>da po isteku privremenog prestanka rada, ne započne sa ponovnim obavljanjem zdravstvene delatnosti u roku od 12 meseci od dana isteka roka propisanog članom 41. stav 1. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>da u roku određenom u izrečenoj meri zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti zbog neispunjavanja propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, ne ispuni te uslove, odnosno ne uskladi delatnost;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>kažnjavanja, više od tri puta, za obavljanje delatnosti za koje ne ispunjava propisane uslove;</p></content></point><point eId="art_45__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>drugih razloga utvrđenih zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_45__para_2"><num>(2)</num><content><p>Obaveštenje o nastupanju okolnosti iz stava 1. tač. 10) i 11) ovog člana, APR dostavlja zdravstveni, odnosno farmaceutski inspektor.</p></content></paragraph></article><article eId="art_46"><num>Član 46</num><heading>Registar zdravstvenih ustanova i Jedinstvena evidencija subjekata u zdravstvu</heading><paragraph eId="art_46__para_1"><num>(1)</num><content><p>Registar zdravstvenih ustanova, kao povereni posao, i Jedinstvenu evidenciju subjekata u zdravstvu (u daljem tekstu: Jedinstvena evidencija), vodi APR.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_2"><num>(2)</num><content><p>U Registar zdravstvenih ustanova upisuju se zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_3"><num>(3)</num><content><p>Registar zdravstvenih ustanova je elektronska, centralna, javna baza podataka o registrovanim zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost na osnovu rešenja zdravstvenog, odnosno farmaceutskog inspektora o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_4"><num>(4)</num><content><p>Jedinstvenu evidenciju čine objedinjeni podaci o zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_5"><num>(5)</num><content><p>Na uslove i postupak imenovanja registratora, na njegova ovlašćenja i obaveze, kao i na način određivanja i visinu naknada za vođenje Registra zdravstvenih ustanova, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje rad APR, a na postupak upisa u Registar zdravstvenih ustanova i vođenja Jedinstvene evidencije, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje postupak registracije u APR.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_6"><num>(6)</num><content><p>U postupku po žalbi na rešenje registratora o upisu u Registar zdravstvenih ustanova, rešava ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_46__para_7"><num>(7)</num><content><p>Bližu sadržinu Registra zdravstvenih ustanova, u okviru podataka propisanih ovim zakonom, kao i dokumentaciju potrebnu za registraciju, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_47"><num>Član 47</num><paragraph eId="art_47__para_1"><num>(1)</num><content><p>U Registar zdravstvenih ustanova upisuju se podaci i dokumenta, promena i brisanje podataka i dokumenata, u skladu sa ovim zakonom, propisima donetim za sprovođenje ovog zakona i zakonom kojim se uređuje postupak registracije u APR.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_47__para_2__list_1"><intro><p>U Registar zdravstvenih ustanova upisuju se:</p></intro><point eId="art_47__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>naziv i sedište zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>oblik zdravstvene ustanove (zdravstvena ustanova u javnoj svojini ili zdravstvena ustanova u privatnoj svojini);</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>vrsta zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>podaci o osnivaču;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>podaci o zastupniku;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>registarski broj i PIB zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>kontakt podaci i brojevi računa zdravstvene ustanove u banci;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>podaci o osnivačkom aktu, odnosno statutu zdravstvene ustanove i izmenama i dopunama osnivačkog akta, odnosno statuta, kao i njihovi prečišćeni tekstovi;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>zabrana obavljanja zdravstvene delatnosti ili zabrana obavljanja određenih poslova zdravstvene delatnosti u zdravstvenoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>podaci o statusnoj promeni, likvidaciji i stečaju;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>broj i datum donošenja rešenja Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>broj i datum donošenja rešenja Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti fizičkih lica za držanje i nošenje oružja, za vršenje obuke i organizovanje i sprovođenje ispita iz prve pomoći, za obavljanje lekarskih pregleda i izdavanje lekarskih uverenja o telesnoj i duševnoj sposobnosti vozača određenih kategorija motornih vozila, kao i za vršenje zdravstvenih pregleda pomoraca;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_13"><num>13)</num><content><p>broj i datum donošenja rešenja o upisu u Registar zdravstvenih ustanova;</p></content></point><point eId="art_47__para_2__point_14"><num>14)</num><content><p>nedeljni raspored rada, početak i završetak radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_47__para_3"><num>(3)</num><content><p>Podaci o domaćem fizičkom licu koji se registruju su: lično ime i jedinstveni matični broj građana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_4"><num>(4)</num><content><p>Podaci o strancu koji se registruju su: lično ime, broj pasoša i država izdavanja, odnosno lični broj za stranca, odnosno broj lične karte stranca i zemlja izdavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuju uslovi za ulazak, kretanje i boravak stranaca na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_5"><num>(5)</num><content><p>Podaci o domaćem pravnom licu koji se registruju su: poslovno ime, adresa sedišta i matični broj.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_6"><num>(6)</num><content><p>Podaci o stranom pravnom licu koji se registruju su: poslovno ime, adresa sedišta, broj pod kojim se to pravno lice vodi u matičnom registru i država u kojoj je to lice registrovano, koji se dokazuju izvodom iz nadležnog registra sa prevodom na srpski jezik, ovlašćenog sudskog tumača.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_7"><num>(7)</num><list eId="art_47__para_7__list_1"><intro><p>Registar zdravstvenih ustanova sadrži i sledeće podatke, ako ti podaci postoje, i to:</p></intro><point eId="art_47__para_7__point_1"><num>1)</num><content><p>naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine;</p></content></point><point eId="art_47__para_7__point_2"><num>2)</num><content><p>naziv u prevodu na strani jezik;</p></content></point><point eId="art_47__para_7__point_3"><num>3)</num><content><p>naziv, adresu i vrstu organizacione jedinice van sedišta zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_47__para_7__point_4"><num>4)</num><content><p>zabeležbe podataka od značaja za pravni promet.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_47__para_8"><num>(8)</num><content><p>Odredbe stava 2. tačka 14) i st. 3. i 4. ovog člana shodno se primenjuju i na upis privatne prakse u nadležni registar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_47__para_9"><num>(9)</num><content><p>Podaci upisani u Registar zdravstvenih ustanova objavljuju se na internet stranici APR, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_48"><num>Član 48</num><heading>Zdravstvene tehnologije</heading><paragraph eId="art_48__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da u sprovođenju zdravstvene zaštite primenjuju naučno dokazane, proverene i bezbedne zdravstvene tehnologije u prevenciji, dijagnostici, lečenju, zdravstvenoj nezi i rehabilitaciji obolelih i povređenih.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_48__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pod zdravstvenim tehnologijama, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se sve zdravstvene metode i postupci koji se mogu koristiti u cilju unapređivanja zdravlja ljudi u prevenciji, dijagnostici, lečenju, zdravstvenoj nezi i rehabilitaciji obolelih i povređenih, koji obuhvataju bezbedne, kvalitetne i efikasne lekove i medicinska sredstva, medicinski softver, medicinske procedure, kao i uslove za njihovu primenu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_48__para_3"><num>(3)</num><content><p>Procena zdravstvenih tehnologija je poređenje novih sa tehnologijom koja se koristi u praksi ili se smatra najboljom mogućom („zlatni standard”), na osnovu kliničke delotvornosti i bezbednosti, ekonomskih analiza, etičkih, pravnih, socijalnih i organizacionih posledica i efekata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_48__para_4"><num>(4)</num><content><p>Procena zdravstvenih tehnologija odnosi se na procenu jedne tehnologije za jednu indikaciju u poređenju sa najboljom postojećom, procenu više tehnologija za jednu indikaciju ili jedne tehnologije za više indikacija u poređenju sa do sada najboljom postojećom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_48__para_5"><num>(5)</num><content><p>Procena zdravstvenih tehnologija je multidisciplinarni, stručni, nepristrasni, objektivni i transparentni proces koji objedinjuje načela medicine zasnovane na dokazima i ekonomske analize, u cilju davanja mišljenja o opravdanosti primene nove tehnologije, odnosno zamene dosadašnje zdravstvene tehnologije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_49"><num>Član 49</num><paragraph eId="art_49__para_1"><num>(1)</num><content><p>Procenu zdravstvenih tehnologija iz člana 48. ovog zakona i davanje mišljenja o proceni zdravstvene tehnologije obavlja zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_49__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_49__para_2__list_1"><intro><p>U sprovođenju procesa procene zdravstvenih tehnologija, zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije obavlja sledeće poslove:</p></intro><point eId="art_49__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>uspostavlja sistem za procenu novih, odnosno već postojećih zdravstvenih tehnologija;</p></content></point><point eId="art_49__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>sprovodi postupak procene zdravstvene tehnologije i daje mišljenje o proceni zdravstvene tehnologije;</p></content></point><point eId="art_49__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>vodi bazu podataka procenjenih zdravstvenih tehnologija;</p></content></point><point eId="art_49__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>sprovodi edukaciju učesnika u procesu izrade mišljenja o proceni zdravstvenih tehnologija;</p></content></point><point eId="art_49__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>sarađuje sa pravnim i fizičkim licima u oblasti procene zdravstvenih tehnologija;</p></content></point><point eId="art_49__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>ostvaruje međunarodnu saradnju na području procene zdravstvenih tehnologija.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_49__para_3"><num>(3)</num><content><p>Radi procene i davanja mišljenja iz stava 1. ovog člana, zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije može da zatraži stručni stav od nadležne republičke stručne komisije, nadležnih zdravstvenih ustanova, odgovarajućih visokoškolskih ustanova, naučnoistraživačkih ustanova, javnih agencija i drugih organa, odnosno organizacija, kao i od drugih stručnjaka po pitanjima iz oblasti procene zdravstvene tehnologije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_49__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_49__para_4__list_1"><intro><p>O proceni zdravstvene tehnologije zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije sačinjava mišljenje, koje se sastoji od:</p></intro><point eId="art_49__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>opisa zdravstvenog problema za koji je namenjena nova zdravstvena tehnologija;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>opisa nove zdravstvene tehnologije;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>opisa kliničkih efekata primene nove zdravstvene tehnologije;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_4"><num>4)</num><content><p>procene bezbednosti nove zdravstvene tehnologije i rizika nastanka štetnih posledica po život i zdravlje pacijenata, odnosno stanovništva;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_5"><num>5)</num><content><p>analize troškova i ekonomske analize primene nove zdravstvene tehnologije, koji obuhvataju i uslove za primenu nove zdravstvene tehnologije;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_6"><num>6)</num><content><p>procene opravdanosti uvođenja nove zdravstvene tehnologije;</p></content></point><point eId="art_49__para_4__point_7"><num>7)</num><content><p>očekivane koristi za zdravlje i zdravstvenu politiku, očekivanog uticaja na unapređenje zdravstvene zaštite, odnosno očekivanog finansijskog efekta.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_49__para_5"><num>(5)</num><content><p>Rizik od nastanka štetnih posledica iz stava 4. tačka 4) ovog člana, procenjuje se kao neznatan, nizak, srednji, visok ili kritičan.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_49__para_6"><num>(6)</num><content><p>Troškove mišljenja o proceni zdravstvene tehnologije snosi podnosilac zahteva, prema cenovniku zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije, na koji saglasnost daje Ministarstvo.</p></content></paragraph></article><article eId="art_50"><num>Član 50</num><paragraph eId="art_50__para_1"><content><p>Bliže uslove, način vršenja procene zdravstvenih tehnologija i davanja mišljenja u skladu sa ovim zakonom, kao i druga pitanja kojima se bliže uređuje procena zdravstvenih tehnologija, na predlog zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_51"><num>Član 51</num><paragraph eId="art_51__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pod novom zdravstvenom tehnologijom, u smislu ovog zakona, podrazumeva se zdravstvena tehnologija koja se po prvi put uvodi za korišćenje u Republici Srbiji, odnosno na određenom nivou zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, privatna praksa, proizvođač, odnosno nosilac dozvole za medicinsko sredstvo, podnosi Ministarstvu zahtev za izdavanje dozvole za korišćenje nove zdravstvene tehnologije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_3"><num>(3)</num><content><p>Po zahtevu iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo pribavlja mišljenje o proceni zdravstvene tehnologije iz člana 49. stav 4. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na osnovu mišljenja o proceni zdravstvene tehnologije, ministar rešenjem izdaje dozvolu za korišćenje nove zdravstvene tehnologije, koja sadrži uslove za primenu nove zdravstvene tehnologije, nivo procenjenog rizika od nastanka štetnih posledica po život i zdravlje pacijenata, odnosno stanovništva, kao i nivo zdravstvene zaštite na kojem se primenjuje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_5"><num>(5)</num><content><p>Po dobijanju dozvole za korišćenje iz stava 4. ovog člana, nova zdravstvena tehnologija se može primenjivati u sistemu zdravstvene zaštite na nivou zdravstvene zaštite za koji je dobijena dozvola za korišćenje, bez podnošenja pojedinačnih zahteva iz stava 2. ovog člana, ukoliko je u dozvoli za korišćenje rizik od nastanka štetnih posledica procenjen kao neznatan ili nizak.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_6"><num>(6)</num><content><p>Ukoliko je rizik od nastanka štetnih posledica u dozvoli za korišćenje nove zdravstvene tehnologije procenjen kao srednji, visok ili kritičan, za korišćenje nove zdravstvene tehnologije zdravstvena ustanova i privatna praksa mora obezbediti dozvolu iz stava 4. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_51__para_7"><num>(7)</num><content><p>Rešenje iz stava 4. ovog člana objavljuje se na internet stranici Ministarstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_52"><num>Član 52</num><paragraph eId="art_52__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ne sme koristiti novu zdravstvenu tehnologiju suprotno članu 51. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_52__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koristi novu zdravstvenu tehnologiju suprotno članu 51. ovog zakona, Ministarstvo donosi rešenje o zabrani korišćenja nove zdravstvene tehnologije preko nadležne inspekcije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_52__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje o zabrani iz stava 2. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph></article><article eId="art_53"><num>Član 53</num><heading>Obeležavanje i oglašavanje</heading><paragraph eId="art_53__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da istaknu naziv, odnosno poslovno ime sa podacima o delatnosti koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, radnom vremenu i sedištu zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_53__para_2__list_1"><intro><p>Apotekarska ustanova, apoteka doma zdravlja, odnosno apoteka kao organizacioni deo druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite i apoteka privatna praksa, pored podataka iz stava 1. ovog člana, dužne su da na vidnom mestu istaknu i:</p></intro><point eId="art_53__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>natpis „Apoteka”;</p></content></point><point eId="art_53__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>logotip, ukoliko postoji;</p></content></point><point eId="art_53__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>apotekarski znak, koji može biti jedan od sledećih simbola: čaša sa zmijom, vaga, avan i pistil, krst bele, odnosno zelene boje.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_53__para_3"><num>(3)</num><content><p>Dozvoljeno je oglašavanje zdravstvenih usluga, stručno-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zaštite koje se obavljaju u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi u skladu sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, metoda i postupaka komplementarne medicine u skladu sa dozvolom Ministarstva za obavljanje određene metode i postupka komplementarne medicine, kao i kontakt podataka zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, u cilju informisanja pacijenta, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zabranjeno je oglašavanje zdravstvenih usluga, stručno-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zaštite, uključujući metode i postupke komplementarne medicine, koje nije u skladu sa stavom 3. ovog člana, kao i oglašavanje koje je neistinito, obmanjujuće, oglašavanje kojim se podstiče ponašanje koje ugrožava zdravlje, koje zloupotrebljava poverenje i nedostatak znanja ili iskustva u oblasti zdravlja, lekova i medicinskih sredstava, koje uspostavlja odnos zavisnosti i podstiče lakovernost, odnosno koje nije u skladu sa zakonom kojim se uređuje oglašavanje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_5"><num>(5)</num><content><p>Obmanjujuće oglašavanje zdravstvenih usluga, stručno-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zaštite je oglašavanje koje na bilo koji način obmanjuje ili je verovatno da će obmanuti opštu i stručnu javnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_6"><num>(6)</num><content><p>Rezultati u primeni stručno-medicinskih metoda i postupaka zdravstvene zaštite mogu se saopštavati samo na stručnim i naučnim skupovima i objavljivati u stručnim i naučnim časopisima i publikacijama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zabranjeno je uporedno oglašavanje apotekarske delatnosti, kojim se identifikuje konkurent, odnosno njegova roba ili usluga.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_8"><num>(8)</num><content><p>Prilikom oglašavanja apotekarske delatnosti, zabranjeno je izlaganje predmeta i oglasnih poruka koji uključuju poklone, odnosno sniženje cena lekova i medicinskih sredstava, a koji su u suprotnosti sa dostojanstvom i ugledom farmaceutske profesije, odnosno Etičkim kodeksom farmaceuta Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_53__para_9"><num>(9)</num><content><p>Zabranjeno je da se nagrađivanjem ili drugim tržišnim pristupima, pacijent podstiče na kupovinu lekova i medicinskih sredstava, što za posledicu može da ima njihovu prekomernu, nepotrebnu, odnosno neracionalnu upotrebu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_54"><num>Član 54</num><heading>Vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencija</heading><paragraph eId="art_54__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da vode propisanu zdravstvenu dokumentaciju i evidencije i da u propisanim rokovima dostavljaju individualne i zbirne izveštaje nadležnom zavodu za javno zdravlje, kao i drugim nadležnim organima, ustanovama i organizacijama, na način propisan zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_54__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zagarantovana je poverljivost podataka iz medicinske dokumentacije pacijenta koja se obrađuje i dostavlja za individualne i zbirne izveštaje iz stava 1. ovog člana, odnosno koja se obrađuje za zdravstvenu dokumentaciju i evidencije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava pacijenata i zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_54__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa, dužne su da čuvaju medicinsku dokumentaciju pacijenta od neovlašćenog pristupa, kopiranja i zloupotrebe, nezavisno od oblika u kome su podaci iz medicinske dokumentacije sačuvani, u skladu sa zakonom o pravima pacijenata i zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_54__para_4"><num>(4)</num><content><p>Vođenje zdravstvene dokumentacije, unos podataka i rukovanje podacima iz zdravstvene dokumentacije isključivo obavlja ovlašćeno lice, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_54__para_5"><num>(5)</num><content><p>Vrste i sadržina zdravstvene dokumentacije i evidencija, način i postupak vođenja, lica ovlašćena za vođenje zdravstvene dokumentacije i unos podataka, rokovi za dostavljanje i obradu podataka, način raspolaganja podacima iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se koristi za obradu podataka, kao i druga pitanja od značaja za vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencija, uređuju se zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_55"><num>Član 55</num><heading>Integrisani zdravstveni informacioni sistem</heading><paragraph eId="art_55__para_1"><num>(1)</num><content><p>Radi planiranja i efikasnog upravljanja sistemom zdravstvene zaštite, kao i prikupljanja i obrade podataka u vezi sa zdravstvenim stanjem stanovništva i funkcionisanjem sistema zdravstvene zaštite, odnosno prikupljanja i obrade zdravstvenih informacija, organizuje se i razvija integrisani zdravstveni informacioni sistem u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_55__para_2"><num>(2)</num><content><p>Svrha obrade podataka, sadržaj zdravstvenih informacija, pristup podacima o pacijentu iz elektronskog medicinskog dosijea, rukovaoci podacima i druga pitanja od značaja za zaštitu podataka o ličnosti, uređuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_55__para_3"><num>(3)</num><content><p>Strategiju razvoja i organizacije integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, donosi Vlada.</p></content></paragraph></article><article eId="art_56"><num>Član 56</num><heading>Raspored rada i radno vreme u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi</heading><paragraph eId="art_56__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nedeljni raspored rada, početak i završetak radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, utvrđuje se u zavisnosti od vrste zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, kao i vrste zdravstvene delatnosti koju obavljaju, a u skladu sa potrebama građana i organizacijom rada drugih zdravstvenih ustanova i privatne prakse na određenoj teritoriji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_2"><num>(2)</num><content><p>Nedeljni raspored rada, početak i završetak radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi u privatnoj svojini utvrđuje direktor, a u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini i privatnoj praksi osnivač.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, kao i privatna praksa, o nedeljnom rasporedu rada, početku i završetku radnog vremena, obaveštava APR, radi upisa u nadležni registar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_4"><num>(4)</num><content><p>Nedeljni raspored rada, početak i završetak radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatne prakse za vreme epidemija i otklanjanja posledica prouzrokovanih kriznim i vanrednim situacijama utvrđuje ministar, a za zdravstvene ustanove i privatnu praksu koje se nalaze na teritoriji autonomne pokrajine, utvrđuje ministar na predlog pokrajinskog organa uprave nadležnog za poslove zdravlja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_5"><num>(5)</num><content><p>Pod kriznom situacijom u smislu ovog zakona, podrazumeva se bilo koji događaj koji predstavlja opasnu pretnju zdravlju ljudi i prouzrokuje ili bi mogao prouzrokovati takav broj ili vrstu žrtava koje nije moguće zbrinuti redovnom organizacijom rada zdravstvenih ustanova.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvena ustanova dužna je da u okviru utvrđenog nedeljnog rasporeda rada, početka i završetka radnog vremena, pruža zdravstvenu zaštitu radom u jednoj, dve ili više smena, u skladu sa delatnošću zdravstvene ustanove, o čemu odluku donosi direktor zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_7"><num>(7)</num><content><p>Privatna praksa dužna je da u okviru utvrđenog nedeljnog rasporeda rada, početka i završetka radnog vremena pruža zdravstvenu zaštitu u jednoj, dve ili više smena, o čemu odluku donosi osnivač.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_56__para_8"><num>(8)</num><content><p>Drugo pravno lice dužno je da u okviru utvrđenog nedeljnog rasporeda rada, početka i završetka radnog vremena, pruža zdravstvenu zaštitu korisnicima usluga radom u jednoj, dve ili više smena, o čemu odluku donosi rukovodilac tog pravnog lica.</p></content></paragraph></article><article eId="art_57"><num>Član 57</num><heading>Zdravstvena zaštita za vreme štrajka</heading><paragraph eId="art_57__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zabranjeno je organizovanje štrajka u zdravstvenim ustanovama koje pružaju hitnu medicinsku pomoć, kao i u organizacionim jedinicama drugih zdravstvenih ustanova koje obezbeđuju prijem i zbrinjavanje hitnih stanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_57__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_57__para_2__list_1"><intro><p>U zdravstvenim ustanovama i organizacionim jedinicama zdravstvenih ustanova koje nisu obuhvaćene stavom 1. ovog člana, za vreme štrajka, zdravstvena ustanova je dužna da, u zavisnosti od delatnosti, obezbedi minimum procesa rada koji obuhvata:</p></intro><point eId="art_57__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>neprekidno i nesmetano obavljanje imunizacije prema propisanim rokovima;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>sprovođenje higijensko-epidemioloških mera za slučaj opasnosti izbijanja epidemije zarazne bolesti, odnosno za vreme trajanja epidemije zarazne bolesti;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>dijagnostiku i lečenje pacijenata sa hitnim i akutnim oboljenjima, stanjima i povredama, uključujući prevoz pacijenata;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>prikupljanje, testiranje, obradu i distribuciju krvi i komponenata krvi, kao i izdavanje krvi i komponenata krvi;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>snabdevanje lekovima i medicinskim sredstvima neophodnim za obezbeđivanje minimuma procesa rada;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>zdravstvenu negu i ishranu hospitalizovanih pacijenata;</p></content></point><point eId="art_57__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>druge vidove neophodne medicinske pomoći.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_57__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pitanja koja nisu uređena st. 1. i 2. ovog člana, uređuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje štrajk.</p></content></paragraph></article><article eId="art_58"><num>Član 58</num><heading>Dežurstvo, rad po pozivu i pripravnost</heading><paragraph eId="art_58__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može da uvede dežurstvo kao prekovremeni rad, samo ako organizacijom rada u smenama iz člana 56. ovog zakona i rasporedom radnog vremena zaposlenih nije u mogućnosti da obezbedi kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za vreme trajanja dežurstva, zdravstveni radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_3"><num>(3)</num><content><p>Dežurstvo iz stava 1. ovog člana može da se uvede noću, u dane državnog praznika i nedeljom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_4"><num>(4)</num><content><p>Dežurstvo koje se uvodi noću, počinje posle druge smene, a završava se početkom rada prve smene.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_5"><num>(5)</num><content><p>Odluku o uvođenju i obimu dežurstva na nivou zdravstvene ustanove, kao i po zdravstvenom radniku, donosi direktor zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_6"><num>(6)</num><content><p>Prosečno nedeljno radno vreme, sa prekovremenim radom, odnosno dežurstvom i radom po pozivu, na četvoromesečnom nivou zdravstvenom radniku ne može trajati duže od 48 časova nedeljno. Kolektivnim ugovorom može se utvrditi da se prosečno radno vreme vezuje za period duži od četiri meseca, a najduže devet meseci.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstveni radnik kojem je odlukom direktora zdravstvene ustanove uvedeno dežurstvo, ima pravo na uvećanu platu za dežurstvo kao prekovremeni rad, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_8"><num>(8)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može uvesti rad po pozivu, kao prekovremeni rad i pripravnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_9"><num>(9)</num><content><p>Rad po pozivu je poseban oblik prekovremenog rada kod kojeg zdravstveni radnik dolazi na poziv radi pružanja zdravstvene zaštite van njegovog utvrđenog radnog vremena.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_10"><num>(10)</num><content><p>Rad po pozivu može se uvesti za zaposlene koji se nalaze u pripravnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_11"><num>(11)</num><content><p>Izuzetno, rad po pozivu može se uvesti i za zaposlene koji se ne nalaze u pripravnosti, u slučaju nastupanja elementarnih i drugih većih nepogoda, saobraćajnih nezgoda, kriznih i vanrednih situacija, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_12"><num>(12)</num><content><p>Za vreme pripravnosti, zdravstveni radnik nije prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pružanja neodložne medicinske pomoći u zdravstvenoj ustanovi i odazvati se na poziv nadležnog lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_13"><num>(13)</num><content><p>Odlukom o uvođenju i obimu rada po pozivu i pripravnosti, koju donosi direktor zdravstvene ustanove, utvrđuje se vreme pripravnosti i zaposleni koji su pripravni, imajući u vidu efikasnost, ekonomičnost i racionalnost organizacije rada, kao i podjednaku opterećenost zaposlenih, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_58__para_14"><num>(14)</num><content><p>Izuzetno, odredbe ovog člana odnose se i na druge zaposlene u zdravstvenoj ustanovi, ukoliko za tim postoji neodložna potreba.</p></content></paragraph></article><article eId="art_59"><num>Član 59</num><paragraph eId="art_59__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i druga lica zaposlena u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, ne smeju napustiti radno mesto dok im se ne obezbedi zamena u toku radnog vremena, odnosno posle isteka radnog vremena, ako bi se time narušilo obavljanje zdravstvene delatnosti i ugrozilo zdravlje pacijenta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_59__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zaposleni koji je u slučaju iz stava 1. ovog člana nastavio rad posle isteka radnog vremena, što se smatra prekovremenim radom, dužan je da o tome pismeno obavesti neposrednog rukovodioca, najkasnije narednog radnog dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_59__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zaposlenom koji radi na poslovima na kojima je uvedeno skraćeno radno vreme, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, može da se odredi prekovremeni rad na tim poslovima, u slučaju iz stava 1. ovog člana, kao i u slučaju da se pružanje zdravstvene zaštite ne može organizovati na drugi način.</p></content></paragraph></article><article eId="art_60"><num>Član 60</num><heading>Dopunski rad</heading><paragraph eId="art_60__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, odnosno drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, koji radi puno radno vreme, može da obavlja određene poslove iz svoje struke kod svog poslodavca kod koga je zaposlen sa punim radnim vremenom, odnosno kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremena, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa svojim poslodavcem, odnosno najviše tri ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, u ukupnom trajanju do jedne trećine punog radnog vremena.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_2"><num>(2)</num><content><p>Saglasnost za obavljanje dopunskog rada zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, direktor zdravstvene ustanove, odnosno osnivač privatne prakse u kojoj je zaposlen sa punim radnim vremenom, daje u roku od pet radnih dana od podnošenja zahteva za davanje saglasnosti, pod uslovom da je podnosilac zahteva u kalendarskoj godini koja prethodi podnošenju zahteva ostvario propisane mere izvršenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik može da zaključi ugovor o dopunskom radu uz prethodnu saglasnost direktora zdravstvene ustanove, odnosno osnivača privatne prakse, u kojoj je zaposlen sa punim radnim vremenom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_4"><num>(4)</num><content><p>Saglasnost iz stava 2. ovog člana daje se na period od godinu dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_5"><num>(5)</num><content><p>U slučaju da poslodavac, zdravstveni, odnosno farmaceutski inspektor utvrdi da zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik obavlja dopunski rad bez saglasnosti iz stava 2. ovog člana, saglasnost za dopunski rad tom zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku ne može biti data u periodu od dve godine od dana utvrđivanja te činjenice.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_6"><num>(6)</num><content><p>O zaključenju ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik dužan je da u roku od pet radnih dana od dana zaključenja ugovora, pismeno obavesti direktora zdravstvene ustanove, rukovodioca drugog pravnog lica, odnosno osnivača privatne prakse, gde je zaposlen sa punim radnim vremenom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca, a kod jednog ili više poslodavaca do punog radnog vremena, dužan je da obezbedi saglasnost iz stava 2. ovog člana, od svih poslodavaca kod kojih radi sa nepunim radnim vremenom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_8"><num>(8)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, dužna je da čuva primerak saglasnosti date zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku za dopunski rad, kao i ugovore o dopunskom radu koje su zaključili.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_9"><num>(9)</num><content><p>Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu, u roku od pet radnih dana od dana zaključenja ugovora, zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koja je zaključila ugovor o dopunskom radu dostavlja nadležnom registru, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_10"><num>(10)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji obavlja poslove po osnovu ugovora o dopunskom radu u skladu sa ovim zakonom, ostvaruje prava iz obaveznog socijalnog osiguranja, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_60__para_11"><num>(11)</num><content><p>Način, postupak, bliže uslove, kao i druga pitanja od značaja za organizovanje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika, odnosno drugih lica zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_6"><num>VI</num><heading>DELATNOST I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA</heading><article eId="art_61"><num>Član 61</num><heading>Zajedničke odredbe</heading><paragraph eId="art_61__para_1"><content><p>Zdravstvena delatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_62"><num>Član 62</num><paragraph eId="art_62__para_1"><list eId="art_62__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvena ustanova dužna je da:</p></intro><point eId="art_62__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>pruži hitnu medicinsku pomoć svim građanima, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>pruži neodložnu zdravstvenu uslugu, u oblasti za koju je osnovana;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>prati zdravstveno stanje stanovništva u oblasti za koju je osnovana i da preduzima i predlaže mere za njegovo unapređivanje;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>prati i sprovodi metode i postupke prevencije, dijagnostike, lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije zasnovane na dokazima, a naročito utvrđena stručno-metodološka i doktrinarna uputstva, vodiče i protokole;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>obezbeđuje uslove za stalno stručno usavršavanje svojih zaposlenih;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>sprovodi programe zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>sprovodi mere radi sprečavanja neželjenih komplikacija i posledica pri pružanju zdravstvene zaštite, kao i mere opšte sigurnosti za vreme boravka građana u zdravstvenim ustanovama i obezbeđuje stalnu kontrolu ovih mera;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>organizuje i sprovodi mere stalnog unapređenja kvaliteta stručnog rada;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>organizuje i sprovodi mere u slučaju kriznih i vanrednih situacija;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>organizuje, odnosno obezbeđuje upravljanje medicinskim otpadom, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>istakne cenovnik zdravstvenih usluga i izda račun za pružene zdravstvene usluge;</p></content></point><point eId="art_62__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_63"><num>Član 63</num><paragraph eId="art_63__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_63__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu delatnost na tercijarnom i na više nivoa zdravstvene zaštite, pored poslova iz člana 62. ovog zakona, dužne su da:</p></intro><point eId="art_63__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>istražuju i otkrivaju uzroke, pojave i načine širenja oboljenja, odnosno povreda, kao i način i mere za njihovo sprečavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i efikasno i blagovremeno lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju;</p></content></point><point eId="art_63__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>vrše istraživanje i predlažu uvođenje novih metoda prevencije, dijagnostike, lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije;</p></content></point><point eId="art_63__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>učestvuju u utvrđivanju stručno-medicinskih i doktrinarnih stavova i pružaju stručno-metodološku pomoć u njihovom sprovođenju;</p></content></point><point eId="art_63__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>organizuju i sprovode praktičnu nastavu u toku školovanja i stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;</p></content></point><point eId="art_63__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>učestvuju u sprovođenju spoljne provere kvaliteta stručnog rada u drugim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_63__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>organizuju i sprovode i druge mere, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_63__para_2"><num>(2)</num><content><p>Klinika koja je organizacioni deo kliničko-bolničkog centra ili univerzitetskog kliničkog centra, kao i institut koji je organizacioni deo univerzitetskog kliničkog centra, dužni su da obavljaju poslove iz stava 1. ovog člana i moraju ispunjavati uslove propisane ovim zakonom za kliniku, odnosno institut.</p></content></paragraph></article><article eId="art_64"><num>Član 64</num><heading>Referentne zdravstvene ustanove</heading><paragraph eId="art_64__para_1"><num>(1)</num><content><p>Radi primene, praćenja i unapređenja jedinstvene doktrine i metodologije u prevenciji, dijagnostici, lečenju, zdravstvenoj nezi i rehabilitaciji u pojedinim oblastima zdravstvene zaštite, ministar odlukom određuje referentne zdravstvene ustanove za pojedine oblasti zdravstvene delatnosti, koje ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_64__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_64__para_2__list_1"><intro><p>Referentne zdravstvene ustanove, pored uslova iz člana 31. ovog zakona moraju ispunjavati i sledeće uslove:</p></intro><point eId="art_64__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>da prate i predlažu uvođenje novih zdravstvenih tehnologija, vrše proučavanje i evaluaciju zdravstvene zaštite u oblasti za koju su osnovane;</p></content></point><point eId="art_64__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>da primenjuju najsavremenija dostignuća u oblasti zdravstva;</p></content></point><point eId="art_64__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>da imaju priznate rezultate u fundamentalnom i primenjenom naučnoistraživačkom radu;</p></content></point><point eId="art_64__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>da imaju priznate rezultate u oblasti stručnog usavršavanja u oblasti zdravstvene delatnosti za koju su referentne.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_64__para_3"><num>(3)</num><content><p>Odredba stava 1. ovog člana, shodno se primenjuje i na drugo pravno lice iz člana 36. ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_65"><num>Član 65</num><heading>Zdravstvena delatnost na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_65__para_1"><list eId="art_65__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvena delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata:</p></intro><point eId="art_65__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>zaštitu i unapređenje zdravlja, sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, odnosno dijagnostiku, lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju obolelih i povređenih;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>preventivnu zdravstvenu zaštitu grupacija stanovništva izloženih povećanom riziku obolevanja i ostalih stanovnika, u skladu sa posebnim programom preventivne zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>zdravstveno vaspitanje i savetovanje za očuvanje i unapređenje zdravlja, uključujući unapređenje reproduktivnog zdravlja, kao i savetovanje u oblasti ranog razvoja i adolescencije;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>sprečavanje, rano otkrivanje i kontrolu malignih bolesti;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>sprečavanje, otkrivanje i lečenje bolesti usta i zuba;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>patronažne posete, lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju u kući;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>sprečavanje i rano otkrivanje bolesti, zdravstvenu negu i rehabilitaciju za lica smeštena u ustanove socijalne zaštite;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>prehospitalno urgentno zbrinjavanje obolelih i povređenih i sanitetski prevoz;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>farmaceutsku zdravstvenu zaštitu;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>rehabilitaciju dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i odraslih osoba sa invaliditetom;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>zaštitu mentalnog zdravlja;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>palijativno zbrinjavanje;</p></content></point><point eId="art_65__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>druge poslove utvrđene zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_66"><num>Član 66</num><paragraph eId="art_66__para_1"><content><p>U obavljanju zdravstvene delatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite, radi pripremanja i izvođenja programa za očuvanje i unapređenje zdravlja, zdravstvene ustanove ostvaruju saradnju sa drugim zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i drugim ustanovama i organizacijama.</p></content></paragraph></article><article eId="art_67"><num>Član 67</num><paragraph eId="art_67__para_1"><num>(1)</num><content><p>Specijalističko-konsultativna delatnost može se obavljati u domu zdravlja i drugoj zdravstvenoj ustanovi na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_67__para_2"><num>(2)</num><content><p>Dom zdravlja, kao i druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u obavljanju specijalističko-konsultativne delatnosti sarađuju sa drugim zdravstvenim ustanovama, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_68"><num>Član 68</num><paragraph eId="art_68__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_68__para_2"><num>(2)</num><content><p>Specijalističko-konsultativna delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, u odnosu na zdravstvenu delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite, obuhvata složenije mere i postupke otkrivanja bolesti i povreda, kao i zdravstvene nege, lečenja i rehabilitacije obolelih i povređenih.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_68__para_3"><num>(3)</num><content><p>Bolnička zdravstvena delatnost obuhvata smeštaj pacijenta, dijagnostiku, lečenje, zdravstvenu negu i rehabilitaciju, kao i apotekarsku delatnost u bolničkoj apoteci, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_69"><num>Član 69</num><paragraph eId="art_69__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata pružanje najsloženijih mera i postupaka zdravstvene zaštite i specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene delatnosti, kao i naučnoistraživačku i obrazovnu delatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje naučnoistraživačka delatnost, odnosno delatnost obrazovanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_69__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata obavljanje i apotekarske delatnosti u bolničkoj apoteci, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_70"><num>Član 70</num><paragraph eId="art_70__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pored zdravstvenih ustanova koje obavljaju zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, obrazovna delatnost može se obavljati i u zdravstvenim ustanovama na primarnom, sekundarnom i na više nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_70__para_2"><num>(2)</num><content><p>Obrazovnu delatnost zdravstvena ustanova može obavljati ako zaključi ugovor sa odgovarajućom školom, odnosno visokoškolskom ustanovom zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_70__para_3"><num>(3)</num><content><p>Uslove koje zdravstvena ustanova mora ispunjavati za obavljanje praktične nastave učenika i studenata zdravstvene struke, sporazumno propisuju ministar i ministar nadležan za poslove obrazovanja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_71"><num>Član 71</num><heading>Centar za kontrolu trovanja</heading><paragraph eId="art_71__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ministar određuje zdravstvenu ustanovu, odnosno drugo pravno lice koje obavlja poslove centra za kontrolu trovanja Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_71__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_71__para_2__list_1"><intro><p>Centar za kontrolu trovanja iz stava 1. ovog člana:</p></intro><point eId="art_71__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>prikuplja i obrađuje podatke o dejstvu otrovnih hemikalija i prirodnih otrova;</p></content></point><point eId="art_71__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>vodi registar o incidentima trovanja;</p></content></point><point eId="art_71__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>učestvuje u formiranju i nadzoru nad centralnim zalihama protivotrova u Republici Srbiji;</p></content></point><point eId="art_71__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>pruža informacije i savete u vezi sa akutnim trovanjima zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, zdravstvenim radnicima, kao i drugim pravnim i fizičkim licima;</p></content></point><point eId="art_71__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>vrši ispitivanje i primenu novih metoda prevencije od trovanja;</p></content></point><point eId="art_71__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>utvrđuje stručno-medicinske i doktrinarne stavove u vezi sa zaštitom od trovanja, kao i pružanja medicinske pomoći i otklanjanja posledica trovanja.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_71__para_3"><num>(3)</num><content><p>Centar za kontrolu trovanja mora imati informacioni centar za prikupljanje i obradu podataka iz svoje nadležnosti, u skladu sa zakonom, toksikološku laboratoriju i službu za stacionarnu zdravstvenu zaštitu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_71__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da centru za kontrolu trovanja dostavljaju podatke o trovanjima, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_71__para_5"><num>(5)</num><content><p>Centar za kontrolu trovanja dužan je da do 31. marta tekuće godine dostavi prikupljene podatke o trovanjima za prethodnu godinu Ministarstvu, kao i ministarstvu nadležnom za poslove upravljanja hemikalijama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_71__para_6"><num>(6)</num><content><p>Način prikupljanja, obrade i čuvanja podataka o trovanjima i dejstvu otrova, kao i obim i sadržaj podataka koji se dostavljaju nadležnim ministarstvima iz stava 5. ovog člana, sporazumno propisuju ministar i ministar nadležan za poslove upravljanja hemikalijama.</p></content></paragraph></article><article eId="art_72"><num>Član 72</num><heading>Centar za retke bolesti</heading><paragraph eId="art_72__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ministar određuje zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite koje obavljaju poslove centra za određenu vrstu retkih bolesti (u daljem tekstu: centar za retke bolesti).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_72__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_72__para_2__list_1"><intro><p>U okviru centra za retke bolesti obavljaju se poslovi:</p></intro><point eId="art_72__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>dijagnostike obolelih od retkih bolesti;</p></content></point><point eId="art_72__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>prenatalnog, neonatalnog skrininga i genetskog savetovanja;</p></content></point><point eId="art_72__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>zbrinjavanja obolelih od retkih bolesti, kao i savetovanja obolelih i članova njihovih porodica;</p></content></point><point eId="art_72__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>vođenja registra obolelih od retkih bolesti za teritoriju Republike Srbije, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_72__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>saradnje sa referentnim međunarodnim centrima za dijagnostikovanje i lečenje retkih bolesti, drugim zdravstvenim ustanovama, udruženjima pacijenata, kao i sa mrežom evropskih i svetskih organizacija za retke bolesti;</p></content></point><point eId="art_72__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>kontinuirane edukacije iz oblasti retkih bolesti.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_72__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na osnovu rešenja ministra, centar za retke bolesti može obavljati i druge poslove, radi unapređivanja dijagnostikovanja i lečenja obolelih od retkih bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_72__para_4"><num>(4)</num><content><p>Statutom zdravstvenih ustanova iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje unutrašnja organizacija, poslovi, kao i druga pitanja od značaja za rad centra za retke bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_72__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da, u skladu sa zakonom, dostavljaju centru za retke bolesti podatke neophodne za vođenje registra obolelih od retkih bolesti iz stava 2. tačka 4) ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_72__para_6"><num>(6)</num><content><p>Spisak centara za retke bolesti iz stava 1. ovog člana objavljuje se na internet stranici Ministarstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_73"><num>Član 73</num><heading>Centar za bolest od većeg javnozdravstvenog značaja</heading><paragraph eId="art_73__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ministar određuje zdravstvene ustanove na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite koje obavljaju poslove centra za određenu bolest od većeg javnozdravstvenog značaja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_73__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_73__para_2__list_1"><intro><p>U okviru centra za bolest od većeg javnozdravstvenog značaja obavljaju se poslovi:</p></intro><point eId="art_73__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>izrade predloga strategija i nacionalnih programa, kao i mera zdravstvene politike vezanih za bolest od većeg javnozdravstvenog značaja;</p></content></point><point eId="art_73__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>praćenja i evaluacije svih aktivnosti u kontroli bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja;</p></content></point><point eId="art_73__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>formiranja nadzornih timova, praćenja i evaluacije njihovog rada;</p></content></point><point eId="art_73__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>vođenja registra obolelih od bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja za teritoriju Republike Srbije, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_73__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>saradnje sa referentnim zdravstvenim ustanovama za bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_73__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na osnovu rešenja ministra, centar za bolest od većeg javnozdravstvenog značaja može obavljati i druge poslove, radi unapređivanja prevencije, dijagnostike, lečenja i rehabilitacije bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_73__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa dužne su da, u skladu sa zakonom, dostavljaju centru za bolest od većeg javnozdravstvenog značaja podatke neophodne za vođenje registra obolelih od bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja iz stava 2. tačka 4) ovog člana.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_7"><num>VII</num><heading>ZDRAVSTVENE USTANOVE KOJE OBAVLJAJU ZDRAVSTVENU DELATNOST NA PRIMARNOM NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_74"><num>Član 74</num><heading>Dom zdravlja</heading><paragraph eId="art_74__para_1"><num>(1)</num><content><p>Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_74__para_2"><num>(2)</num><content><p>Dom zdravlja u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph></article><article eId="art_75"><num>Član 75</num><paragraph eId="art_75__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_75__para_1__list_1"><intro><p>Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja obezbeđuje najmanje:</p></intro><point eId="art_75__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>preventivnu zdravstvenu zaštitu za sve kategorije stanovništva;</p></content></point><point eId="art_75__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>zdravstvenu zaštitu dece;</p></content></point><point eId="art_75__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>zdravstvenu zaštitu žena;</p></content></point><point eId="art_75__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>zdravstvenu zaštitu iz oblasti opšte medicine;</p></content></point><point eId="art_75__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>zdravstvenu zaštitu iz oblasti polivalentne patronaže, kućnog lečenja, odnosno kućnog lečenja sa palijativnim zbrinjavanjem i zdravstvene nege.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_75__para_2"><num>(2)</num><content><p>Dom zdravlja mora obezbediti zdravstvenu zaštitu iz oblasti dentalne medicine, laboratorijsku i drugu dijagnostiku, samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_75__para_3"><num>(3)</num><content><p>U domu zdravlja može se obavljati i delatnost medicine rada i druga specijalističko-konsultativna delatnost, kao i apotekarska delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_75__para_4"><num>(4)</num><content><p>Dom zdravlja obezbeđuje sanitetski prevoz, kao i prevoz pacijenata na dijalizu, samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph></article><article eId="art_76"><num>Član 76</num><paragraph eId="art_76__para_1"><num>(1)</num><content><p>U domu zdravlja u javnoj svojini, u zavisnosti od broja stanovnika, njihovih zdravstvenih potreba, udaljenosti najbliže opšte bolnice, odnosno postojanja drugih zdravstvenih ustanova na teritoriji za koju je dom zdravlja osnovan, hitna medicinska pomoć, delatnost dentalne medicine, specijalističko-konsultativna i druga zdravstvena delatnost, obavlja se u skladu sa Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_76__para_2"><num>(2)</num><content><p>Dom zdravlja može organizovati ogranke na teritoriji Republike Srbije, a zdravstvene stanice i zdravstvene ambulante na teritoriji upravnog okruga na kojem se nalazi sedište, odnosno ogranak doma zdravlja, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_77"><num>Član 77</num><paragraph eId="art_77__para_1"><num>(1)</num><content><p>U ogranku doma zdravlja obezbeđuje se najmanje zdravstvena delatnost iz člana 75. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_77__para_2"><num>(2)</num><content><p>U zdravstvenoj stanici obezbeđuje se najmanje zdravstvena delatnost opšte medicine i zdravstvena zaštita dece.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_77__para_3"><num>(3)</num><content><p>U zdravstvenoj ambulanti obezbeđuje se najmanje zdravstvena delatnost opšte medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_77__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izuzetno, na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, gde saobraćajni i geografski uslovi to opravdavaju, u domu zdravlja može se organizovati stacionar, odnosno vanbolničko porodilište, u skladu sa Planom mreže.</p></content></paragraph></article><article eId="art_78"><num>Član 78</num><heading>Zdravstvena ustanova poliklinika</heading><paragraph eId="art_78__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova poliklinika obavlja zdravstvenu delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite i obezbeđuje specijalističko-konsultativnu zdravstvenu delatnost iz najmanje tri različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_78__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova poliklinika obezbeđuje laboratorijsku i drugu dijagnostiku samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_78__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova poliklinika može organizovati ogranke na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_78__para_4"><num>(4)</num><content><p>U ogranku zdravstvene ustanove poliklinike obezbeđuje se zdravstvena delatnost iz najmanje tri različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine.</p></content></paragraph></article><article eId="art_79"><num>Član 79</num><heading>Apotekarska ustanova</heading><paragraph eId="art_79__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apotekarska ustanova obavlja apotekarsku delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_79__para_2"><num>(2)</num><content><p>Apotekarsku ustanovu u javnoj svojini osniva jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_79__para_3"><num>(3)</num><content><p>Apotekarska ustanova u privatnoj svojini osniva se u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_80"><num>Član 80</num><heading>Zavod</heading><paragraph eId="art_80__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koja sprovodi zdravstvenu zaštitu pojedinih grupacija stanovništva, odnosno obavlja zdravstvenu delatnost iz pojedine oblasti zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_80__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_80__para_2__list_1"><intro><p>Zavod na primarnom nivou zdravstvene zaštite osniva se kao:</p></intro><point eId="art_80__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>zavod za zdravstvenu zaštitu studenata;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>zavod za zdravstvenu zaštitu radnika;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>zavod za urgentnu medicinu;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>zavod za gerijatriju i palijativno zbrinjavanje;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>zavod za palijativno zbrinjavanje;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>zavod za dentalnu medicinu;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>zavod za plućne bolesti i tuberkulozu;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>zavod za kožne i venerične bolesti;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>zavod za laboratorijsku dijagnostiku;</p></content></point><point eId="art_80__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>zavod za radiološku dijagnostiku.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_80__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod iz stava 2. tač. 1)–8) ovog člana može obavljati apotekarsku delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_80__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod iz stava 2. tač. 1)–8) ovog člana može obavljati i specijalističko-konsultativnu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_80__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod iz stava 2. ovog člana može imati organizacione jedinice izvan sedišta zavoda, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_80__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod u javnoj svojini iz stava 2. ovog člana osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph></article><article eId="art_81"><num>Član 81</num><heading>Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata</heading><paragraph eId="art_81__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu zaštitu studenata, najmanje iz oblasti opšte medicine i ginekologije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_81__para_2"><num>(2)</num><content><p>U zavodu za zdravstvenu zaštitu studenata može se obavljati i specijalističko-konsultativna delatnost, kao i delatnost dentalne medicine, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_81__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata mora obezbediti laboratorijsku i drugu dijagnostiku, samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_81__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata može imati i stacionar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_81__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena zaštita studenata može se obezbediti i u domu zdravlja, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_81__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata obezbeđuje zdravstvenu zaštitu iz oblasti kućnog lečenja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_82"><num>Član 82</num><heading>Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika</heading><paragraph eId="art_82__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu zaštitu zaposlenih, obavljanjem delatnosti medicine rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_82__para_2"><num>(2)</num><content><p>U zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika može se obavljati i zdravstvena delatnost iz oblasti opšte medicine, dentalne medicine, ginekologije, kao i specijalističko-konsultativna delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_82__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika obezbeđuje zdravstvenu zaštitu iz oblasti kućnog lečenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_82__para_4"><num>(4)</num><content><p>Poslodavac može za potrebe svojih zaposlenih osnovati ordinaciju medicine rada, koja obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti medicine rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_82__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ministar propisuje uslove za obavljanje zdravstvene delatnosti ordinacije medicine rada iz stava 4. ovog člana.</p></content></paragraph></article><article eId="art_83"><num>Član 83</num><heading>Zavod za urgentnu medicinu</heading><paragraph eId="art_83__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za urgentnu medicinu je zdravstvena ustanova koja obavlja hitnu medicinsku pomoć na mestu medicinske hitnosti, u Zavodu za urgentnu medicinu, tokom prevoza obolelih i povređenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi definitivnog zbrinjavanja i lečenja, kao i hitan sanitetski prevoz i prevoz pacijenata na dijalizi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_83__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za urgentnu medicinu obavlja i sanitetski prevoz koji nije hitan, kada je opravdan i medicinski neophodan, u skladu sa propisima kojima se uređuje obavezno zdravstveno osiguranje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_83__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za urgentnu medicinu osniva se za teritoriju jedne ili više jedinica lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_83__para_4"><num>(4)</num><content><p>Ministar propisuje način i organizaciju obavljanja zdravstvene delatnosti hitne medicinske pomoći iz stava 1. ovog člana i člana 76. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_84"><num>Član 84</num><heading>Zavod za gerijatriju i palijativno zbrinjavanje</heading><paragraph eId="art_84__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za gerijatriju i palijativno zbrinjavanje je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu zaštitu starih lica i sprovodi mere za očuvanje i unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti, delatnost kućnog lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije starih lica, kao i poslove palijativnog zbrinjavanja starih lica, odnosno lica svih starosnih dobi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_84__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za gerijatriju i palijativno zbrinjavanje može imati i stacionar, kao i ambulantu za bol.</p></content></paragraph></article><article eId="art_85"><num>Član 85</num><heading>Zavod za palijativno zbrinjavanje</heading><paragraph eId="art_85__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za palijativno zbrinjavanje obavlja poslove palijativnog zbrinjavanja lica svih starosnih dobi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_85__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za palijativno zbrinjavanje može imati i stacionar, kao i ambulantu za bol.</p></content></paragraph></article><article eId="art_86"><num>Član 86</num><heading>Zavod za dentalnu medicinu</heading><paragraph eId="art_86__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za dentalnu medicinu je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost koja obuhvata preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione zdravstvene usluge u oblasti dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_86__para_2"><num>(2)</num><content><p>U zavodu za dentalnu medicinu može se obavljati i specijalističko-konsultativna delatnost iz oblasti dentalne medicine, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_87"><num>Član 87</num><heading>Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu</heading><paragraph eId="art_87__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu je zdravstvena ustanova koja obavlja specijalističko-konsultativnu delatnost i pruža preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione zdravstvene usluge iz oblasti zdravstvene zaštite obolelih od plućnih bolesti i tuberkuloze, a koje se mogu lečiti na ambulantnom nivou.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_87__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu, u sklopu preventivne zdravstvene zaštite, organizuje i sprovodi mere za sprečavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i praćenje tuberkuloze i drugih plućnih bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_87__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu može imati i stacionar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_88"><num>Član 88</num><heading>Zavod za kožne i venerične bolesti</heading><paragraph eId="art_88__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za kožne i venerične bolesti je zdravstvena ustanova koja obavlja specijalističko-konsultativnu delatnost i pruža preventivne, dijagnostičke, terapijske i rehabilitacione zdravstvene usluge iz oblasti dermatovenerologije i mikrobiologije sa parazitologijom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_88__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za kožne i venerične bolesti, u sklopu preventivne zdravstvene zaštite, organizuje i sprovodi mere za sprečavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i praćenje polno prenosivih infekcija.</p></content></paragraph></article><article eId="art_89"><num>Član 89</num><heading>Zavod za laboratorijsku dijagnostiku</heading><paragraph eId="art_89__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za laboratorijsku dijagnostiku je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost iz najmanje tri oblasti laboratorijske dijagnostike: biohemije sa hematologijom i imunohemijom, mikrobiologije sa virusologijom, patohistologije sa citologijom, molekularne dijagnostike sa citogenetikom i toksikologije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_89__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za laboratorijsku dijagnostiku može imati ogranke, kao organizacione jedinice izvan sedišta zavoda, na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_89__para_3"><num>(3)</num><content><p>U ogranku zavoda za laboratorijsku dijagnostiku obezbeđuje se zdravstvena delatnost iz najmanje jedne od oblasti laboratorijske dijagnostike, koja je registrovana u sedištu zavoda.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_89__para_4"><num>(4)</num><content><p>U sedištu, odnosno ogranku zavoda za laboratorijsku dijagnostiku obavlja se i uzimanje uzoraka iz oblasti laboratorijske dijagnostike iz koje je registrovan zavod, koji se mogu transportovati u sedište, odnosno najbliži ogranak koji je registrovan za obavljanje te oblasti laboratorijske dijagnostike.</p></content></paragraph></article><article eId="art_90"><num>Član 90</num><heading>Zavod za radiološku dijagnostiku</heading><paragraph eId="art_90__para_1"><content><p>Zavod za radiološku dijagnostiku je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti radiološke dijagnostike.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_8"><num>VIII</num><heading>ZDRAVSTVENE USTANOVE KOJE OBAVLJAJU ZDRAVSTVENU DELATNOST NA SEKUNDARNOM NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_91"><num>Član 91</num><heading>Bolnica</heading><paragraph eId="art_91__para_1"><num>(1)</num><content><p>Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_2"><num>(2)</num><content><p>Bolnicu u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_3"><num>(3)</num><content><p>Bolnica obavlja zdravstvenu delatnost kao nastavak dijagnostike, lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije započete u zdravstvenoj ustanovi koja obavlja zdravstvenu delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite, odnosno privatnoj praksi, odnosno kada su zbog složenosti i težine oboljenja potrebni posebni uslovi u pogledu kadrova, opreme, prostora, lekova i medicinskih sredstava, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_4"><num>(4)</num><content><p>Bolnica je dužna da sarađuje sa domom zdravlja i pruža stručnu pomoć u sprovođenju mera primarne zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_5"><num>(5)</num><content><p>Stacionarna i specijalističko-konsultativna zdravstvena delatnost bolnice čine funkcionalnu i organizacionu celinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_6"><num>(6)</num><content><p>Bolnica može imati organizacione jedinice izvan sedišta bolnice na teritoriji upravnog okruga na kojem ima sedište, odnosno na teritoriji za koju je bolnica u javnoj svojini osnovana, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_7"><num>(7)</num><content><p>Bolnica organizuje svoj rad tako da se zdravstvene usluge pacijentima pružaju pretežno u ambulantno-polikliničkim uslovima, a u stacionarnim uslovima samo kada je to opravdano i medicinski neophodno, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_8"><num>(8)</num><content><p>Bolnica može obavljati produženo bolničko lečenje i negu, palijativno zbrinjavanje, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, kao i lečenje obolelih u toku dnevnog rada (dnevna bolnica).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_91__para_9"><num>(9)</num><content><p>Bolnica može biti opšta i specijalna.</p></content></paragraph></article><article eId="art_92"><num>Član 92</num><paragraph eId="art_92__para_1"><content><p>Bolnica u javnoj svojini dužna je da se povezuje i sarađuje sa zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou na području za koje je osnovana, u cilju poštovanja načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i efikasnosti zdravstvene zaštite i razmene stručnih znanja i iskustava.</p></content></paragraph></article><article eId="art_93"><num>Član 93</num><heading>Opšta bolnica</heading><paragraph eId="art_93__para_1"><num>(1)</num><content><p>Opšta bolnica pruža zdravstvenu zaštitu licima svih uzrasta, obolelih od raznih vrsta bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_93__para_2"><num>(2)</num><content><p>Opšta bolnica u javnoj svojini osniva se za teritoriju jedne ili više jedinica lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_93__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_93__para_3__list_1"><intro><p>Opšta bolnica mora obavljati zdravstvenu delatnost najmanje u oblasti:</p></intro><point eId="art_93__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>prijema i zbrinjavanja hitnih stanja;</p></content></point><point eId="art_93__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>specijalističko-konsultativne i stacionarne delatnosti u oblasti interne medicine, pedijatrije, ginekologije i akušerstva i opšte hirurgije;</p></content></point><point eId="art_93__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike u skladu sa svojom delatnošću;</p></content></point><point eId="art_93__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>anesteziologije sa reanimatologijom i intenzivnom terapijom;</p></content></point><point eId="art_93__para_3__point_5"><num>5)</num><content><p>apotekarske delatnosti, preko bolničke apoteke.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_93__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_93__para_4__list_1"><intro><p>Opšta bolnica mora obezbediti, samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, i:</p></intro><point eId="art_93__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>sanitetski prevoz za upućivanje pacijenata u drugu zdravstvenu ustanovu na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_93__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>adekvatne količine krvi i komponenata krvi za pacijente te zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_93__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>patološko-anatomsku delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_93__para_5"><num>(5)</num><content><p>Opšta bolnica može imati porodilište i obavljati specijalističko-konsultativnu i stacionarnu delatnost iz drugih oblasti medicine.</p></content></paragraph></article><article eId="art_94"><num>Član 94</num><heading>Specijalna bolnica</heading><paragraph eId="art_94__para_1"><num>(1)</num><content><p>Specijalna bolnica pruža zdravstvenu zaštitu licima određenih kategorija stanovništva, odnosno obolelima od određenih bolesti, odnosno iz jedne ili više grana ili oblasti medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_94__para_2"><num>(2)</num><content><p>Specijalna bolnica obavlja specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost u oblasti za koju je osnovana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_94__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_94__para_3__list_1"><intro><p>Specijalna bolnica, u skladu sa delatnošću koju obavlja, mora obezbediti samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, i:</p></intro><point eId="art_94__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>laboratorijsku i drugu dijagnostiku;</p></content></point><point eId="art_94__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>apotekarsku delatnost;</p></content></point><point eId="art_94__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>sanitetski prevoz za upućivanje pacijenata u drugu zdravstvenu ustanovu na sekundarnom ili tercijarnom nivou;</p></content></point><point eId="art_94__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>adekvatne količine krvi i komponenata krvi za pacijente te zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_94__para_3__point_5"><num>5)</num><content><p>patološko-anatomsku delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_94__para_4"><num>(4)</num><content><p>Specijalna bolnica u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji opšta bolnica u javnoj svojini, obavlja za stanovništvo teritorije za koju je osnovana i odgovarajuću zdravstvenu delatnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_95"><num>Član 95</num><paragraph eId="art_95__para_1"><num>(1)</num><content><p>Specijalna bolnica koja u obavljanju zdravstvene delatnosti koristi prirodni faktor lečenja (gas, mineralnu vodu, peloid i dr.), dužna je da u toku korišćenja prirodnog faktora prati njegova lekovita svojstva i najmanje jednom u tri godine izvrši ponovno ispitivanje njegove lekovitosti u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_95__para_2"><num>(2)</num><content><p>Specijalna bolnica iz stava 1. ovog člana može pružati i usluge iz turizma, u skladu sa propisima kojima se uređuje turizam.</p></content></paragraph></article><article eId="art_96"><num>Član 96</num><heading>Zdravstveni centar</heading><paragraph eId="art_96__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni centar obavlja delatnost doma zdravlja i opšte bolnice, utvrđene ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_96__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni centar u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_9"><num>IX</num><heading>ZDRAVSTVENE USTANOVE KOJE OBAVLJAJU ZDRAVSTVENU DELATNOST NA TERCIJARNOM NIVOU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_97"><num>Član 97</num><heading>Klinika</heading><paragraph eId="art_97__para_1"><num>(1)</num><content><p>Klinika je zdravstvena ustanova koja obavlja visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost iz određene oblasti medicine, odnosno dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_2"><num>(2)</num><content><p>Klinika iz oblasti dentalne medicine može obavljati samo visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu zdravstvenu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_3"><num>(3)</num><content><p>Klinika obavlja i obrazovnu i naučnoistraživačku delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_4"><num>(4)</num><content><p>Klinika, u skladu sa zdravstvenom delatnošću koju obavlja, mora obezbediti laboratorijsku i drugu dijagnostiku, kao i apotekarsku delatnost preko bolničke apoteke, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_5"><num>(5)</num><list eId="art_97__para_5__list_1"><intro><p>Klinika, u skladu sa zdravstvenom delatnošću koju obavlja, mora obezbediti samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, i:</p></intro><point eId="art_97__para_5__point_1"><num>1)</num><content><p>sanitetski prevoz za upućivanje pacijenata u drugu zdravstvenu ustanovu na sekundarnom ili tercijarnom nivou;</p></content></point><point eId="art_97__para_5__point_2"><num>2)</num><content><p>adekvatne količine krvi i komponenata krvi za pacijente te zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_97__para_5__point_3"><num>3)</num><content><p>patološko-anatomsku delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_97__para_6"><num>(6)</num><content><p>Kliniku u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_7"><num>(7)</num><content><p>Klinika se može osnovati samo u sedištu fakulteta zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_97__para_8"><num>(8)</num><content><p>Klinika u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji opšta, odnosno odgovarajuća specijalna bolnica u javnoj svojini, obavlja za stanovništvo teritorije za koju je osnovana i odgovarajuću zdravstvenu delatnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_98"><num>Član 98</num><heading>Institut</heading><paragraph eId="art_98__para_1"><num>(1)</num><content><p>Institut je zdravstvena ustanova koja obavlja visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost ili samo visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu zdravstvenu delatnost, iz jedne ili više oblasti medicine ili dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_2"><num>(2)</num><content><p>Institut obavlja obrazovnu i naučnoistraživačku delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_3"><num>(3)</num><content><p>Institut, u skladu sa zdravstvenom delatnošću koju obavlja, mora obezbediti laboratorijsku i drugu dijagnostiku, kao i apotekarsku delatnost preko bolničke apoteke, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_98__para_4__list_1"><intro><p>Institut, u skladu sa zdravstvenom delatnošću koju obavlja, mora obezbediti samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, i:</p></intro><point eId="art_98__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>sanitetski prevoz za upućivanje pacijenata u drugu zdravstvenu ustanovu na sekundarnom ili tercijarnom nivou;</p></content></point><point eId="art_98__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>adekvatne količine krvi i komponenata krvi za pacijente te zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_98__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>patološko-anatomsku delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_98__para_5"><num>(5)</num><content><p>Pored uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti propisanih ovim zakonom, institut mora ispuniti i uslove koji su propisani zakonom kojim se uređuje naučnoistraživačka delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_6"><num>(6)</num><content><p>Institut u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_7"><num>(7)</num><content><p>Institut se može osnovati samo u sedištu univerziteta, koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_98__para_8"><num>(8)</num><content><p>Institut u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji opšta, odnosno odgovarajuća specijalna bolnica u javnoj svojini, obavlja za stanovništvo teritorije za koju je osnovan i odgovarajuću zdravstvenu delatnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_99"><num>Član 99</num><heading>Kliničko-bolnički centar</heading><paragraph eId="art_99__para_1"><num>(1)</num><content><p>Kliničko-bolnički centar je zdravstvena ustanova koja obavlja specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite i visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite iz više grana medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_99__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_99__para_2__list_1"><intro><p>Kliničko-bolnički centar mora obavljati zdravstvenu delatnost najmanje u oblasti:</p></intro><point eId="art_99__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>prijema i zbrinjavanja hitnih stanja;</p></content></point><point eId="art_99__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>specijalističko-konsultativne i stacionarne delatnosti u oblasti za koju je osnovan;</p></content></point><point eId="art_99__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike u skladu sa svojom delatnošću;</p></content></point><point eId="art_99__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>anesteziologije sa reanimatologijom i intenzivnom terapijom;</p></content></point><point eId="art_99__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>apotekarske delatnosti, preko bolničke apoteke.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_99__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_99__para_3__list_1"><intro><p>Kliničko-bolnički centar mora obezbediti, samostalno ili preko druge zdravstvene ustanove, i:</p></intro><point eId="art_99__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>sanitetski prevoz za upućivanje pacijenata u drugu zdravstvenu ustanovu na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_99__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>adekvatne količine krvi i komponenata krvi za pacijente te zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_99__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>patološko-anatomsku delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_99__para_4"><num>(4)</num><content><p>Kliničko-bolnički centar u granama medicine iz kojih obavlja visokospecijalizovanu zdravstvenu delatnost, mora ispunjavati i uslove predviđene ovim zakonom za kliniku.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_99__para_5"><num>(5)</num><content><p>Kliničko-bolnički centar u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_99__para_6"><num>(6)</num><content><p>Kliničko-bolnički centar se može osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_99__para_7"><num>(7)</num><content><p>Kliničko-bolnički centar u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji opšta bolnica u javnoj svojini, obavlja za stanovništvo teritorije za koju je osnovan i odgovarajuću zdravstvenu delatnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_100"><num>Član 100</num><heading>Univerzitetski klinički centar</heading><paragraph eId="art_100__para_1"><num>(1)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar je zdravstvena ustanova koja objedinjuje delatnost tri ili više klinika, odnosno instituta, koje čine organizacionu i funkcionalnu celinu, koja obavlja visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost iz više oblasti medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_100__para_2"><num>(2)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar može imati organizacione jedinice izvan sedišta univerzitetskog kliničkog centra, na teritoriji upravnog okruga na kojem univerzitetski klinički centar ima sedište.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_100__para_3"><num>(3)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar obavlja obrazovnu i naučnoistraživačku delatnost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_100__para_4"><num>(4)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar u javnoj svojini osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina, u skladu sa zakonom i Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_100__para_5"><num>(5)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar može se osnovati samo u sedištu univerziteta, koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_100__para_6"><num>(6)</num><content><p>Univerzitetski klinički centar u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji opšta bolnica u javnoj svojini, za stanovništvo teritorije za koju je osnovan, obavlja i zdravstvenu delatnost sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_10"><num>X</num><heading>ZDRAVSTVENE USTANOVE KOJE OBAVLJAJU ZDRAVSTVENU DELATNOST NA VIŠE NIVOA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE</heading><article eId="art_101"><num>Član 101</num><heading>Zavod za javno zdravlje</heading><paragraph eId="art_101__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pod javnim zdravljem, u smislu ovog zakona, podrazumeva se ostvarivanje javnog interesa stvaranjem uslova za unapređenje zdravlja stanovništva putem organizovanih sveobuhvatnih mera i aktivnosti društva, usmerenih na unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, odnosno životne sredine, kao i sprečavanje, otkrivanje, suzbijanje i kontrolu faktora rizika za nastanak bolesti i povreda, koji se ostvaruje primenom mera i aktivnosti promocije zdravlja, prevencije bolesti i povreda i produženja i poboljšanja kvaliteta života.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje je zdravstvena ustanova koja se osniva za teritoriju više jedinica lokalne samouprave, za teritoriju grada, autonomne pokrajine, kao i za teritoriju Republike Srbije, u skladu sa Planom mreže.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_101__para_4__list_1"><intro><p>Zavod za javno zdravlje:</p></intro><point eId="art_101__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>prati i analizira zdravstveno stanje stanovništva, higijensko-epidemiološku situaciju i faktore rizika iz životne sredine koji mogu štetno uticati na zdravlje ljudi i o tome izveštava nadležne organe i javnost;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>prati i analizira zdravstvene probleme i rizike po zdravlje stanovništva;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>predlaže elemente zdravstvene politike, planove i programe namenjene očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva, prati njihovo sprovođenje i vrši njihovu evaluaciju;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_4"><num>4)</num><content><p>vrši informisanje i edukaciju stanovništva za usvajanje zdravih stilova života i sprečavanje i suzbijanje rizičnih ponašanja;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_5"><num>5)</num><content><p>vrši informisanje i edukaciju stanovništva o načinima očuvanja i unapređenja stanja životne sredine, kao i preveniranju štetnog dejstva faktora rizika iz životne sredine;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_6"><num>6)</num><content><p>vrši procenu efikasnosti, dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_7"><num>7)</num><content><p>sprovodi sanitarno-higijenski i epidemiološki nadzor i vrši preduzimanje mera u cilju sprečavanja i suzbijanja bolesti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_8"><num>8)</num><content><p>vrši planiranje kadrova u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_9"><num>9)</num><content><p>učestvuje u razvoju integrisanog zdravstvenog informacionog sistema;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_10"><num>10)</num><content><p>vrši istraživanja u oblastima javnog zdravlja;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_11"><num>11)</num><content><p>sarađuje i razvija partnerstvo sa učesnicima u oblasti javnog zdravlja na identifikaciji i rešavanju zdravstvenih problema stanovništva, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_12"><num>12)</num><content><p>sprovodi i koordinira aktivnosti javnog zdravlja u kriznim i vanrednim situacijama, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_101__para_4__point_13"><num>13)</num><content><p>obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_101__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje je zdravstvena ustanova koja obavlja socijalno-medicinsku, higijensko-ekološku, epidemiološku i mikrobiološku zdravstvenu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje vrši mikrobiološke, parazitološke, serološke, fizičko-hemijske, hemijske i toksikološke preglede i ispitivanja u vezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti, proizvodnjom i prometom životnih namirnica, kao i preglede i ispitivanja vode, vazduha, buke, zemljišta, otpada i predmeta opšte upotrebe.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje koordinira, usklađuje i stručno povezuje rad zdravstvenih ustanova, privatne prakse i drugih učesnika u javnom zdravlju na teritoriji za koju je osnovan, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_8"><num>(8)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje može biti osnovan i kao institut, ukoliko ispunjava uslove za institut, propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_101__para_9"><num>(9)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje može obavljati poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, ako na području za koje je osnovan ne postoji druga zdravstvena ustanova u javnoj svojini koja obavlja te poslove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_102"><num>Član 102</num><paragraph eId="art_102__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_102__para_1__list_1"><intro><p>Zavod za javno zdravlje, osnovan za teritoriju Republike Srbije, pored poslova iz člana 101. ovog zakona, obavlja i sledeće poslove:</p></intro><point eId="art_102__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>koordinira i prati stručni rad zavoda za javno zdravlje i drugih zdravstvenih ustanova koje obavljaju higijensko-epidemiološku i socijalno-medicinsku delatnost u Republici Srbiji;</p></content></point><point eId="art_102__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>učestvuje u pripremi i prati sprovođenje Strategije razvoja, u saradnji sa drugim zdravstvenim ustanovama i visokoškolskim ustanovama zdravstvene struke;</p></content></point><point eId="art_102__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>utvrđuje potrebne mere u kriznim i vanrednim situacijama i vrši njihovo sprovođenje, u saradnji sa drugim ustanovama;</p></content></point><point eId="art_102__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>koordinira i stručno-metodološki rukovodi aktivnostima za obezbeđivanje podataka i informacija u oblasti javnog zdravlja;</p></content></point><point eId="art_102__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>sprovodi mere i aktivnosti na prevenciji i suzbijanju pušenja, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_102__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>sarađuje sa relevantnim međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti javnog zdravlja.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_102__para_2"><num>(2)</num><content><p>Poslovi iz stava 1. tačka 5) ovog člana obavljaju se u Kancelariji za prevenciju pušenja, kao organizacionoj jedinici zavoda za javno zdravlje, osnovanog za teritoriju Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_102__para_3"><num>(3)</num><content><p>Način i postupak, kao i uslovi za organizaciju i sprovođenje javnog zdravlja uređuju se posebnim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_103"><num>Član 103</num><paragraph eId="art_103__para_1"><num>(1)</num><content><p>Poslove u oblasti unapređivanja, organizovanja i sprovođenja skrining programa obavlja organizaciona jedinica za skrining, u okviru zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_103__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_103__para_2__list_1"><intro><p>Organizaciona jedinica za skrining obavlja sledeće poslove:</p></intro><point eId="art_103__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>predlaže donošenje posebnih skrining programa zdravstvene zaštite, odnosno njihovu izmenu i dopunu;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>predlaže donošenje standarda za sprovođenje skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>predlaže donošenje stručno-metodoloških uputstava za sprovođenje skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>organizuje i prati sprovođenje skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>predlaže Ministarstvu mere za unapređenje organizacije i rada zdravstvenih ustanova, odnosno privatne prakse, radi sprovođenja skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>pruža stručnu pomoć zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnoj praksi, u sprovođenju skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>utvrđuje i sprovodi program kontinuirane edukacije za sprovođenje skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>vrši procenu efikasnosti sprovođenja skrining programa i predlaže mere za njihovo unapređenje;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>predlaže mere za unapređivanje zdravstvenog stanja stanovništva u oblastima za koje se sprovode skrining programi;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>učestvuje u organizaciji i sprovođenju promocija skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>vrši istraživanja u oblasti skrining programa;</p></content></point><point eId="art_103__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_103__para_3"><num>(3)</num><content><p>Programe iz stava 2. tačka 1) ovog člana donosi Vlada, a akte iz stava 2. tač. 2) i 3) ovog člana donosi ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_104"><num>Član 104</num><paragraph eId="art_104__para_1"><num>(1)</num><content><p>Organizaciona jedinica za skrining iz člana 103. ovog zakona uspostavlja i vodi evidenciju, u elektronskom obliku, koja se odnosi na sprovođenje nacionalnih programa za rano otkrivanje bolesti od većeg javnozdravstvenog značaja za ciljnu populaciju (u daljem tekstu: skrining evidencija).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_104__para_2"><num>(2)</num><content><p>Podaci za skrining evidenciju pribavljaju se, u skladu sa zakonom, na osnovu evidencija zdravstvenih ustanova, koje se odnose na organizovani skrining program, preko nadležnih zavoda za javno zdravlje i čuvaju se i obrađuju u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena dokumentacija i evidencije u oblasti zdravstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_104__para_3"><num>(3)</num><content><p>Skrining evidencija sadrži podatke koji se odnose na naziv nacionalnog programa, ciljnu populaciju, pozivanje, rezultate odaziva i rezultate skrininga.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_104__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_104__para_4__list_1"><intro><p>Podaci o ciljnoj populaciji sadrže:</p></intro><point eId="art_104__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>ime i prezime;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>jedinstveni matični broj građana, odnosno evidencioni broj za strane državljane;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>pol;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_4"><num>4)</num><content><p>adresu prebivališta, odnosno boravišta;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_5"><num>5)</num><content><p>datum slanja poziva;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_6"><num>6)</num><content><p>datum izvršenja ličnog dostavljanja, odnosno povraćaja poziva kao neuručenog;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_7"><num>7)</num><content><p>broj poslatih poziva;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_8"><num>8)</num><content><p>datum kada je realizovan skrining;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_9"><num>9)</num><content><p>razlog zbog kojeg skrining nije realizovan;</p></content></point><point eId="art_104__para_4__point_10"><num>10)</num><content><p>rezultat skrininga.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_104__para_5"><num>(5)</num><content><p>Podatke o ličnosti iz stava 4. tač. 1)–4) ovog člana zdravstvena ustanova može dobiti i iz baze podataka ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i drugih nadležnih organa i organizacija od kojih se mogu pribaviti ti podaci.</p></content></paragraph></article><article eId="art_105"><num>Član 105</num><paragraph eId="art_105__para_1"><num>(1)</num><content><p>Dostavljanje poziva licima na koja se odnosi određeni skrining program, u skladu sa odredbama ovog zakona, vrši ličnom dostavom pravno lice sa kojim Ministarstvo ima zaključen ugovor o vršenju usluga pozivanja na skrining preglede.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_105__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja organizuje određeni skrining program dostavlja pravnom licu iz stava 1. ovog člana elektronskim putem spisak lica kojima treba poslati, odnosno uručiti poziv za obavljanje određenog skrininga.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_105__para_3"><num>(3)</num><content><p>Spisak iz stava 2. ovog člana sadrži ime i prezime lica koja se pozivaju, adrese prebivališta, odnosno boravišta tih lica, datum, vreme i mesto određeno za skrining.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_105__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_105__para_4__list_1"><intro><p>Poziv za skrining sadrži sledeće podatke:</p></intro><point eId="art_105__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>ime i prezime lica koje se poziva;</p></content></point><point eId="art_105__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>adresu prebivališta, odnosno boravišta;</p></content></point><point eId="art_105__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>vrstu skrininga, datum, vreme i mesto određeno za skrining;</p></content></point><point eId="art_105__para_4__point_4"><num>4)</num><content><p>pouku o odlaganju skrininga;</p></content></point><point eId="art_105__para_4__point_5"><num>5)</num><content><p>informaciju o cilju i značaju skrininga, kao i o posledicama neodazivanja na skrining.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_105__para_5"><num>(5)</num><content><p>Pravno lice iz stava 1. ovog člana dostavlja zdravstvenoj ustanovi iz stava 2. ovog člana izveštaj o izvršenom pozivanju sa dokazom o pozivanju (dostavnicom), odnosno službenom beleškom o odbijanju uručenja od strane primaoca.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_105__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvena ustanova dostavlja organizacionoj jedinici za skrining iz člana 103. ovog zakona, elektronskim putem, podatke koji se odnose na skrining evidenciju, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_105__para_7"><num>(7)</num><content><p>Pravno lice iz stava 1. ovog člana formira tim, odnosno određuje lice odgovorno za realizaciju ugovora iz stava 1. ovog člana, koji su dužni da u svom radu postupaju u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_106"><num>Član 106</num><heading>Zavod za transfuziju krvi</heading><paragraph eId="art_106__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi osniva Republika Srbija, a na teritoriji autonomne pokrajine – autonomna pokrajina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi je zdravstvena ustanova koja obavlja delatnost pripreme krvi i komponenata krvi, odnosno delatnost promocije, planiranja, prikupljanja i testiranja, obrade, čuvanja i distribucije krvi i komponenata krvi, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi može obavljati i delatnost proizvodnje lekova iz krvi i krvne plazme, ukoliko ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuju lekovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi može u svom sastavu imati organizacionu jedinicu van sedišta zavoda, koja obavlja poslove promocije, prikupljanja, čuvanja i distribucije krvi i komponenata krvi, namenjenih transfuziji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi, osnovan za teritoriju Republike Srbije, pored poslova iz st. 2. i 3. ovog člana, obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se uređuje transfuzijska medicina, primena ljudskih ćelija i tkiva, kao i presađivanje ljudskih organa u svrhu lečenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za transfuziju krvi može biti osnovan kao institut, ukoliko ispunjava uslove za institut, propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_106__para_7"><num>(7)</num><content><p>Način i postupak, kao i uslovi i organizacija delatnosti transfuzijske medicine, uređuju se posebnim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_107"><num>Član 107</num><heading>Zavod za medicinu rada</heading><paragraph eId="art_107__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za medicinu rada osniva Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_107__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_107__para_2__list_1"><intro><p>Zavod za medicinu rada iz stava 1. ovog člana je zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti medicine rada, odnosno zaštite zdravlja na radu, i to:</p></intro><point eId="art_107__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>prati i proučava uslove rada, organizovanje i sprovođenje prikupljanja podataka i praćenja epidemiološke situacije na teritoriji Republike Srbije u oblasti profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>predlaže mere za sprečavanje i suzbijanje profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i povredama na radu;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>planira, organizuje, sprovodi i evaluira mere, aktivnosti i postupke u oblasti zaštite zdravlja na radu, utvrđuje stručno-medicinske i doktrinarne stavove u oblasti medicine rada, vrši promociju zdravlja na radu i pruža stručno-metodološku pomoć u njihovom sprovođenju;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>unapređuje organizaciju i rad zdravstvenih ustanova u oblasti medicine rada, odnosno zaštite zdravlja na radu i koordinira njihov rad;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>utvrđuje jedinstvenu metodologiju i postupke u programiranju, planiranju i sprovođenju mera preventivne zaštite zaposlenih;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>uvodi i ispituje nove zdravstvene tehnologije, kao i primenu novih metoda prevencije, dijagnostike, lečenja i rehabilitacije u oblasti medicine rada;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>prati savremena dostignuća u oblasti organizacije medicine rada i predlaže zdravstvene standarde za unapređenje i razvoj ove oblasti;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>izučava faktore rizika na radnom mestu i vrši njihovu identifikaciju, kvalifikaciju i procenu;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>vrši zdravstvene i druge preglede i merenja u vezi sa jonizujućim i nejonizujućim zračenjem u zdravstvenoj zaštiti, odnosno radiološku zdravstvenu zaštitu;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>predlaže kriterijume za utvrđivanje radnog mesta sa povećanim rizikom u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>predlaže kriterijume za skraćenje vremena izloženosti štetnostima na mestima rada sa povećanim rizikom u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>obavlja stručno-medicinske postupke i aktivnosti u vezi sa utvrđivanjem radnih mesta, poslova sa povećanim rizikom, odnosno poslova na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_13"><num>13)</num><content><p>predlaže i sprovodi preventivne lekarske preglede zaposlenih koji rade na radnim mestima sa povećanim rizikom;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_14"><num>14)</num><content><p>predlaže kriterijume za ocenu zdravstvene sposobnosti za upravljanje motornim vozilima i držanje i nošenje oružja;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_15"><num>15)</num><content><p>vrši ocenu zdravstvene sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, držanje i nošenje oružja i druge ocene zdravstvene sposobnosti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_16"><num>16)</num><content><p>ocenjuje radnu sposobnost obolelih od profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom, posledice povreda na radu i van rada, vrši ocenu radne i opšte životne sposobnosti, procenjuje telesno oštećenje i vrši druga veštačenja u vezi sa radnom sposobnošću zaposlenih;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_17"><num>17)</num><content><p>obavlja dijagnostiku i lečenje profesionalnih bolesti, subakutnih i hroničnih trovanja, bolesti u vezi sa radom, kao i posledica povreda na radu;</p></content></point><point eId="art_107__para_2__point_18"><num>18)</num><content><p>obavlja druge poslove u oblasti medicine rada, odnosno zaštite zdravlja na radu, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_107__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za medicinu rada obavlja i obrazovnu delatnost iz oblasti medicine rada, odnosno zaštite zdravlja na radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_107__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za medicinu rada može se osnovati kao institut, ukoliko ispunjava uslove za institut, propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_108"><num>Član 108</num><heading>Zavod za sudsku medicinu</heading><paragraph eId="art_108__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu osniva Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_108__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu je zdravstvena ustanova koja obavlja delatnost u oblasti sudske medicine, odnosno sudsko-medicinske dijagnostike i ekspertize, a na osnovu obdukcija, kliničkih pregleda i laboratorijske dijagnostike, za potrebe suda, zdravstvenih ustanova, medicinskih fakulteta i drugih pravnih i fizičkih lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_108__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu obavlja najmanje sudsko-medicinsku i hemijsko-toksikološku delatnost, proveru uspešnosti operativnih i drugih postupaka i metoda lečenja, kao i proveru ispravnosti postavljene dijagnoze.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_108__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu može obavljati i druge poslove iz oblasti sudske medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_108__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu može se osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_108__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za sudsku medicinu može se osnovati kao institut, ukoliko ispunjava uslove za institut, propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_109"><num>Član 109</num><heading>Zavod za virusologiju, vakcine i serume</heading><paragraph eId="art_109__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume osniva Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume je zdravstvena ustanova koja prati, proučava, ispituje, utvrđuje, uvodi i sprovodi stručne i naučne metode prevencije i dijagnostike zaraznih bolesti i proizvodi serume, vakcine i druge imunobiološke i dijagnostičke preparate i sredstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume, preko zavoda za javno zdravlje, snabdeva zdravstvene ustanove na teritoriji Republike Srbije vakcinama iz programa obavezne imunizacije, kao i drugim vakcinama i serumima.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume učestvuje u utvrđivanju i sprovođenju doktrinarnih uputstava u oblasti prevencije i dijagnostike zaraznih bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume može se osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume može se osnovati kao institut, ukoliko ispunjava uslove za institut, propisane ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_109__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zavod za virusologiju, vakcine i serume može obavljati i druge poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_110"><num>Član 110</num><heading>Zavod za antirabičnu zaštitu</heading><paragraph eId="art_110__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za antirabičnu zaštitu osniva autonomna pokrajina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_110__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za antirabičnu zaštitu obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti prevencije i laboratorijske dijagnostike besnila i drugih zaraznih bolesti, odnosno prati i proučava raširenost besnila i predlaže mere za njegovo suzbijanje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_110__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za antirabičnu zaštitu vrši ispitivanje i primenu novih metoda prevencije i imunoprofilakse besnila, odnosno utvrđuje stručno-medicinske i doktrinarne stavove iz antirabične zaštite i pruža stručno-metodološku pomoć u njihovom sprovođenju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_110__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za antirabičnu zaštitu može obavljati i druge poslove zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_111"><num>Član 111</num><heading>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju</heading><paragraph eId="art_111__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju u javnoj svojini osniva Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_111__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju obavlja vanbolničku i stacionarnu zdravstvenu delatnost iz oblasti psihofizioloških i govornih poremećaja, prati i proučava stanje razvojnih poremećaja, oštećenja sluha kod dece i omladine, govornih poremećaja lica svih uzrasta, kao i razvojnih poremećaja slepe i slabovide dece predškolskog uzrasta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_111__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju istražuje uzroke i pojave poremećaja iz stava 2. ovog člana, kao i način i mere njihovog ranog otkrivanja, efikasnog i kvalitetnog lečenja, rehabilitacije i sprečavanja invalidnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_111__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju u javnoj svojini prati i sprovodi stručno i naučno utvrđene metode dijagnostike, lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije, utvrđuje stručno-metodološke i doktrinarne stavove i koordinira rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koji obavljaju ovu zdravstvenu delatnost na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_111__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod iz stava 1. ovog člana može da organizuje organizacione jedinice na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_111__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju može obavljati i druge poslove zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_112"><num>Član 112</num><heading>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju</heading><paragraph eId="art_112__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju u javnoj svojini osniva Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_112__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti preventivne zdravstvene zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_112__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju sprovodi mere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, radi sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti u zdravstvenim i drugim ustanovama, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_112__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju utvrđuje i prati sprovođenje jedinstvene doktrine u primeni biocida u sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti i sprovodi programe medicinske ekologije kroz procenu rizika u primeni biocida.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_112__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju iz stava 1. ovog člana je referentna ustanova za poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_112__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zavod za biocide i medicinsku ekologiju može obavljati i druge poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_11"><num>XI</num><heading>ORGANI ZDRAVSTVENE USTANOVE U JAVNOJ SVOJINI</heading><article eId="art_113"><num>Član 113</num><paragraph eId="art_113__para_1"><num>(1)</num><content><p>Organi zdravstvene ustanove u javnoj svojini su: direktor, upravni odbor i nadzorni odbor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može imati i zamenika direktora, koji zamenjuje direktora ako je direktor odsutan ili sprečen da obavlja poslove direktora, a koji se imenuje i razrešava pod uslovima, na način i po postupku koji je propisan za imenovanje i razrešenje direktora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_3"><num>(3)</num><content><p>Ako direktor zdravstvene ustanove nije zdravstvene struke, zdravstvena ustanova mora imati zamenika direktora zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_4"><num>(4)</num><content><p>Direktora, zamenika direktora, predsednika i članove upravnog odbora i predsednika i članove nadzornog odbora zdravstvene ustanove, imenuje i razrešava osnivač.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_5"><num>(5)</num><content><p>Organe iz stava 4. ovog člana zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija, imenuje i razrešava ministar, izuzev zdravstvenih ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite čiji je osnivač Republika Srbija, koje imenuje i razrešava Vlada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_6"><num>(6)</num><content><p>Lica iz stava 4. ovog člana u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, kao i njihov supružnik ili vanbračni partner, krvni srodnik u pravoj liniji, odnosno u pobočnoj liniji zaključno sa drugim stepenom srodstva, usvojitelj ili usvojenik, kao i svako drugo pravno ili fizičko lice koje se prema drugim osnovama i okolnostima može opravdano smatrati interesno povezanim sa licem iz stava 4. ovog člana (u daljem tekstu: povezana lica), ne smeju, direktno ili preko trećeg fizičkog ili pravnog lica, imati učešća kao vlasnici udela, odnosno akcionari u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom pravnom licu koje obavlja zdravstvenu delatnost, ne smeju obavljati ovu delatnost kao preduzetnici, odnosno ne smeju biti u sukobu interesa u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa, o čemu potpisuju pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavu o nepostojanju sukoba javnog i privatnog interesa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_7"><num>(7)</num><content><p>U slučaju nastanka okolnosti iz stava 6. ovog člana u toku trajanja mandata lica iz stava 4. ovog člana, to lice je dužno da postojanje sukoba interesa prijavi nadležnom organu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_8"><num>(8)</num><content><p>Upravni i nadzorni odbor, po isteku mandata, odnosno razrešenja, nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove do dana imenovanja novih, odnosno privremenih organa, a najviše tri meseca od dana isteka mandata, odnosno razrešenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_113__para_9"><num>(9)</num><content><p>Osnivač zdravstvene ustanove dužan je da imenuje organe zdravstvene ustanove iz stava 8. ovog člana najkasnije u roku od tri meseca od dana isteka mandata prethodnih organa.</p></content></paragraph></article><article eId="art_114"><num>Član 114</num><heading>Direktor</heading><paragraph eId="art_114__para_1"><num>(1)</num><content><p>Direktor organizuje rad i rukovodi procesom rada, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_114__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za stručno-medicinski rad zdravstvene ustanove, ako direktor nema završene integrisane akademske studije zdravstvene struke, odgovoran je zamenik direktora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_114__para_3"><num>(3)</num><content><p>Direktor podnosi upravnom i nadzornom odboru pismeni tromesečni izveštaj o preuzetim finansijskim obavezama i izvršenju finansijskog plana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_114__para_4"><num>(4)</num><content><p>Direktor podnosi upravnom odboru pismeni šestomesečni izveštaj o poslovanju zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_114__para_5"><num>(5)</num><content><p>Direktor prisustvuje sednicama i učestvuje u radu upravnog odbora, bez prava odlučivanja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_115"><num>Član 115</num><paragraph eId="art_115__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_115__para_1__list_1"><intro><p>Za direktora zdravstvene ustanove može biti imenovano lice koje:</p></intro><point eId="art_115__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>je doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, odnosno magistar farmacije-medicinski biohemičar ili ima visoko obrazovanje iz oblasti pravnih, ekonomskih, odnosno organizacionih nauka, na akademskim master studijama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje;</p></content></point><point eId="art_115__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>ima završenu akreditovanu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta;</p></content></point><point eId="art_115__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>ima najmanje pet godina radnog iskustva kao rukovodilac zdravstvene ustanove, odnosno rukovodilac organizacione jedinice u zdravstvenoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_115__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>nije osuđivano, odnosno protiv kojeg se ne vodi istraga, odnosno protiv kojeg nije podignuta optužnica za krivično delo utvrđeno zakonom kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, odnosno koje nije pravnosnažnom sudskom odlukom osuđivano za umišljajno krivično delo na kaznu zatvora od šest meseci ili težu kaznu, niti za krivično delo protiv zdravlja ljudi, odnosno kojem nije pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati dužnost direktora;</p></content></point><point eId="art_115__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>nije član organa političke stranke;</p></content></point><point eId="art_115__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ispunjava i druge uslove predviđene statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_115__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ako je za direktora zdravstvene ustanove imenovano lice sa visokim obrazovanjem iz oblasti pravnih, ekonomskih, odnosno organizacionih nauka, zamenik direktora mora biti doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, odnosno magistar farmacije-medicinski biohemičar koji ima najmanje pet godina radnog iskustva kao rukovodilac zdravstvene ustanove, odnosno rukovodilac organizacione jedinice u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_115__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pored uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, lice koje se imenuje za direktora, odnosno zamenika direktora zdravstvene ustanove u javnoj svojini, osim apotekarske ustanove, treba da ispunjava i uslov da je zdravstveni radnik koji ima završenu specijalizaciju u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_116"><num>Član 116</num><paragraph eId="art_116__para_1"><num>(1)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na osnovu javnog konkursa, koji raspisuje upravni odbor zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_2"><num>(2)</num><content><p>Javni konkurs iz stava 1. ovog člana raspisuje se 90 dana pre isteka mandata direktora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_3"><num>(3)</num><content><p>Oglas o javnom konkursu za direktora zdravstvene ustanove sadrži naročito: podatke o zdravstvenoj ustanovi, poslovima, uslovima za imenovanje direktora, mestu rada, stručnoj osposobljenosti, znanjima i veštinama koje se ocenjuju u izbornom postupku i načinu njihove provere, roku u kome se podnose prijave, podatke o licu zaduženom za davanje obaveštenja o javnom konkursu, adresu na koju se prijave podnose, kao i podatke o dokazima koji se prilažu uz prijavu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_4"><num>(4)</num><content><p>Oglas o javnom konkursu iz stava 3. ovog člana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije” i najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na celoj teritoriji Republike Srbije, kao i na internet stranici Ministarstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_5"><num>(5)</num><content><p>Rok za podnošenje prijava na javni konkurs za direktora počinje da teče narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” i ne može biti kraći od pet radnih dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_6"><num>(6)</num><list eId="art_116__para_6__list_1"><intro><p>Uz prijavu na javni konkurs za direktora, učesnik javnog konkursa prilaže:</p></intro><point eId="art_116__para_6__point_1"><num>1)</num><content><p>dokaz o neosuđivanosti;</p></content></point><point eId="art_116__para_6__point_2"><num>2)</num><content><p>dokaz o odgovarajućem obrazovanju;</p></content></point><point eId="art_116__para_6__point_3"><num>3)</num><content><p>dokaz o radnom iskustvu u struci;</p></content></point><point eId="art_116__para_6__point_4"><num>4)</num><content><p>druge dokaze o ispunjavanju propisanih uslova za rad na radnom mestu direktora.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_116__para_7"><num>(7)</num><content><p>Članovi upravnog odbora koji učestvuju u izbornom postupku za direktora zdravstvene ustanove, dužni su da, u roku od 24 sata od saznanja, prijave postojanje svog privatnog interesa, odnosno privatnog interesa sa njima povezanih lica u pogledu rada i odlučivanja u vezi sa imenovanjem direktora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_8"><num>(8)</num><content><p>Ukoliko član upravnog odbora ili sa njime povezana lica imaju interes vezan za imenovanje direktora zdravstvene ustanove, taj član upravnog odbora izuzima se iz postupka za izbor direktora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_9"><num>(9)</num><content><p>Po isteku roka za podnošenje prijava na konkurs za direktora, upravni odbor pregleda sve prispele prijave i podnete dokaze i sastavlja spisak kandidata među kojima se sprovodi izborni postupak, koji potpisuju svi članovi upravnog odbora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_10"><num>(10)</num><content><p>Izborni postupak sprovodi se samo među kandidatima koji ispunjavaju uslove za rad na radnom mestu direktora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_11"><num>(11)</num><content><p>Kandidatima među kojima se sprovodi izborni postupak za direktora dostavlja se pismeno obaveštenje o tome kad otpočinje izborni postupak, najmanje pet radnih dana pre dana otpočinjanja izbornog postupka.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_12"><num>(12)</num><content><p>Ako se izborni postupak sprovodi u više delova, kandidati se na početku svakog dela obaveštavaju o tome kad počinje naredni deo izbornog postupka.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_13"><num>(13)</num><content><p>Kandidat za direktora koji se ne odazove pozivu da učestvuje u jednom delu izbornog postupka, ne poziva se da učestvuje u narednom delu izbornog postupka.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_14"><num>(14)</num><content><p>U izbornom postupku za direktora, upravni odbor ocenjuje stručne osposobljenosti, znanja i veštine kandidata koje su navedene u oglasu o konkursu i na način koji je naveden u oglasu o konkursu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_15"><num>(15)</num><content><p>Upravni odbor obavlja usmeni razgovor sa svim kandidatima među kojima se sprovodi izborni postupak.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_16"><num>(16)</num><content><p>Rang listu kandidata za direktora, upravni odbor donosi većinom glasova od ukupnog broja članova upravnog odbora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_17"><num>(17)</num><content><p>Rang listu sa najviše tri kandidata koji su sa najboljim rezultatom ispunili uslove za izbor direktora zdravstvene ustanove, upravni odbor, uz zapisnik o izvršenom izbornom postupku, dostavlja osnivaču u roku od 30 dana od dana završetka javnog konkursa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_18"><num>(18)</num><content><p>Na osnovu predloga upravnog odbora, osnivač je dužan da izabere kandidata sa rang liste u roku od deset radnih dana od dana dostavljanja predloga, koga rešenjem imenuje za direktora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_19"><num>(19)</num><content><p>Svi kandidati koji su učestvovali u izbornom postupku imaju pravo na uvid u konkursnu dokumentaciju, u svrhu zaštite prava u postupku sprovođenja javnog konkursa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_20"><num>(20)</num><content><p>Rešenje iz stava 18. ovog člana konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_21"><num>(21)</num><content><p>Rešenje o imenovanju direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”, akt o imenovanju direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač autonomna pokrajina, u glasilu autonomne pokrajine, a akt o imenovanju direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, u glasilu jedinice lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_22"><num>(22)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na period od četiri godine i može biti ponovo imenovan.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_116__para_23"><num>(23)</num><content><p>Imenovani kandidat dužan je da stupi na dužnost direktora u roku od deset radnih dana od dana objavljivanja rešenja o imenovanju u „Službenom glasniku Republike Srbije”.</p></content></paragraph></article><article eId="art_117"><num>Član 117</num><paragraph eId="art_117__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ako upravni odbor zdravstvene ustanove ne izvrši izbor kandidata za direktora zdravstvene ustanove, odnosno ako osnivač zdravstvene ustanove ne imenuje direktora zdravstvene ustanove, u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i u slučaju kada dužnost direktora prestane pre isteka mandata, dok se ne sprovede konkurs za direktora, osnivač će imenovati vršioca dužnosti direktora na period ne duži od šest meseci, koji može imati samo jedan mandat.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_117__para_2"><num>(2)</num><content><p>Uslovi za izbor, prava, obaveze i odgovornosti direktora zdravstvene ustanove, odnose se i na vršioca dužnosti direktora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_118"><num>Član 118</num><paragraph eId="art_118__para_1"><num>(1)</num><content><p>Dužnost direktora zdravstvene ustanove prestaje istekom mandata i razrešenjem.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_118__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_118__para_2__list_1"><intro><p>Osnivač razrešava direktora zdravstvene ustanove pre isteka mandata:</p></intro><point eId="art_118__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>na lični zahtev;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>ako obavlja funkciju suprotno zakonu;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>ako nestručnim, odnosno nesavesnim obavljanjem dužnosti, suprotno pažnji dobrog privrednika, propustima u donošenju i izvršavanju odluka i organizovanju rada u zdravstvenoj ustanovi, prouzrokuje štetu zdravstvenoj ustanovi ili odstupi od plana poslovanja zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>preuzme obaveze iznad odobrenih aproprijacija;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>ako mu nadležna komora izrekne jednu od disciplinskih mera propisanih zakonom;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>ako je nalazom zdravstvene, odnosno farmaceutske inspekcije, nadzornog odbora, odnosno drugog nadzornog organa, ustanovljena teža povreda propisa i opštih akata zdravstvene ustanove ili nezakonitost rada direktora;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>ako nastupe okolnosti iz člana 113. stav 6. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>ako u toku trajanja mandata bude pravnosnažno osuđen na kaznu zatvora, ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen za krivično delo protiv zdravlja ljudi, krivično delo utvrđeno zakonom kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, odnosno ako mu je pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati dužnost direktora;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>ako zdravstvena ustanova stiče sredstva suprotno ovom zakonu, odnosno naplaćivanjem zdravstvenih usluga osiguranim licima suprotno zakonu kojim se uređuje zdravstveno osiguranje;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>ako neopravdano ne izvršava odluke upravnog odbora ili postupa suprotno tim odlukama;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>ako u toku mandata bude imenovan u organ političke stranke;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>iz drugih razloga utvrđenih zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, za zdravstvene ustanove u javnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_118__para_2__point_13"><num>13)</num><content><p>iz drugih razloga utvrđenih zakonom ili statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_118__para_3"><num>(3)</num><content><p>Lice koje je razrešeno dužnosti direktora iz razloga utvrđenih stavom 2. tač. 2)–4), 6) i 9) ovog člana ne može više biti imenovano za direktora zdravstvene ustanove u javnoj svojini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_118__para_4"><num>(4)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove, izabran na javnom konkursu, kome je istekao mandat ili koji je razrešen na lični zahtev, a koji ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vreme sa zdravstvenom ustanovom, nastavlja da radi u zdravstvenoj ustanovi na radnom mestu na kojem je bio raspoređen pre imenovanja za direktora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_118__para_5"><num>(5)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove, izabran na javnom konkursu, kome je istekao mandat ili koji je razrešen na lični zahtev, a koji je zaključio ugovor o radu sa zdravstvenom ustanovom na određeno vreme za vreme trajanja mandata direktora, može u istoj zdravstvenoj ustanovi da zasnuje radni odnos na neodređeno vreme na drugom radnom mestu za koje ispunjava uslove ako ono postoji, a po sprovedenom javnom konkursu i u skladu sa finansijskim i kadrovskim planom, a ako ne postoji, prestaje mu radni odnos u skladu sa propisima kojima se uređuje rad.</p></content></paragraph></article><article eId="art_119"><num>Član 119</num><heading>Upravni odbor</heading><paragraph eId="art_119__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_119__para_1__list_1"><intro><p>Upravni odbor zdravstvene ustanove:</p></intro><point eId="art_119__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>donosi statut zdravstvene ustanove, uz saglasnost osnivača;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>donosi druge opšte akte zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>odlučuje o poslovanju zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>donosi program rada i razvoja zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>donosi predlog finansijskog plana zdravstvene ustanove u postupku pripreme budžeta i to po svim izvorima finansiranja i dostavlja ga Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje na saglasnost;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>usvaja godišnji finansijski izveštaj zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>usvaja godišnji izveštaj o popisu imovine i obaveza;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>daje saglasnost na završni račun zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>usvaja godišnji izveštaj o radu i poslovanju zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>odlučuje o korišćenju sredstava zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>u slučaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odlaganja obaveštava osnivača;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>raspisuje javni konkurs i sprovodi postupak izbora kandidata za direktora zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_119__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_119__para_2"><num>(2)</num><content><p>Akti iz stava 1. tač. 5)–8) ovog člana, za deo sredstava koje zdravstvene ustanove stiču iz budžeta i iz sredstava organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja, donose se na način i po postupku kojim se uređuje budžetski sistem Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_119__para_3"><num>(3)</num><content><p>Kontrolu finansijskog plana zdravstvene ustanove vrši Republički fond za zdravstveno osiguranje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_119__para_4"><num>(4)</num><content><p>Upravni odbor odlučuje ako je prisutno više od polovine članova upravnog odbora i donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.</p></content></paragraph></article><article eId="art_120"><num>Član 120</num><paragraph eId="art_120__para_1"><num>(1)</num><content><p>Upravni odbor u domu zdravlja, poliklinici, apotekarskoj ustanovi, zavodu i bolnici ima tri člana, od kojih je jedan član iz zdravstvene ustanove, a dva člana su predstavnici osnivača.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_120__para_2"><num>(2)</num><content><p>Upravni odbor u zdravstvenom centru, klinici, institutu, kliničko-bolničkom centru i univerzitetskom kliničkom centru ima pet članova, od kojih su dva člana iz zdravstvene ustanove, a tri člana su predstavnici osnivača.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_120__para_3"><num>(3)</num><content><p>Upravni odbor zdravstvene ustanove imenuje se na period od četiri godine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_120__para_4"><num>(4)</num><content><p>Mandat svih članova upravnog odbora prestaje istekom mandata upravnog odbora, bez obzira na promene pojedinih članova upravnog odbora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_120__para_5"><num>(5)</num><content><p>Lice može biti član upravnog odbora najviše u dva mandata.</p></content></paragraph></article><article eId="art_121"><num>Član 121</num><heading>Nadzorni odbor</heading><paragraph eId="art_121__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nadzorni odbor zdravstvene ustanove obavlja nadzor nad poslovanjem zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_121__para_2"><num>(2)</num><content><p>Nadzorni odbor odlučuje ako je prisutno više od polovine članova nadzornog odbora i donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_121__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadzorni odbor podnosi osnivaču izveštaj o svom radu, najmanje dva puta godišnje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_121__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izveštaj iz stava 3. ovog člana obuhvata, između ostalog, izveštaj o nadzoru nad radom direktora i upravnog odbora zdravstvene ustanove, koji uključuje realizaciju finansijskog plana na osnovu godišnjeg finansijskog izveštaja zdravstvene ustanove, završni račun zdravstvene ustanove, godišnji izveštaj o radu i poslovanju zdravstvene ustanove, izveštaj o korišćenju sredstava zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom, kao i druga pitanja koja su od značaja za finansijsku održivost zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_122"><num>Član 122</num><paragraph eId="art_122__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nadzorni odbor u domu zdravlja, poliklinici, apotekarskoj ustanovi, zavodu i bolnici ima tri člana, od kojih je jedan član iz zdravstvene ustanove, a dva člana su predstavnici osnivača.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_122__para_2"><num>(2)</num><content><p>Nadzorni odbor u zdravstvenom centru, klinici, institutu, kliničko-bolničkom centru i univerzitetskom kliničkom centru ima pet članova, od kojih su dva člana iz zdravstvene ustanove, a tri člana su predstavnici osnivača.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_122__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadzorni odbor zdravstvene ustanove imenuje se na period od četiri godine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_122__para_4"><num>(4)</num><content><p>Mandat svih članova nadzornog odbora prestaje istekom mandata nadzornog odbora, bez obzira na promene pojedinih članova nadzornog odbora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_122__para_5"><num>(5)</num><content><p>Lice može biti član nadzornog odbora najviše u dva mandata.</p></content></paragraph></article><article eId="art_123"><num>Član 123</num><paragraph eId="art_123__para_1"><num>(1)</num><content><p>Članove upravnog i nadzornog odbora iz zdravstvene ustanove, osnivač imenuje na predlog stručnog saveta zdravstvene ustanove, uz prethodno pribavljeno mišljenje reprezentativnih sindikata u toj zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_123__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_123__para_2__list_1"><intro><p>Za člana upravnog i nadzornog odbora može biti imenovano lice koje:</p></intro><point eId="art_123__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>je doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, odnosno magistar farmacije-medicinski biohemičar ili ima visoko obrazovanje iz oblasti pravnih, ekonomskih, odnosno organizacionih nauka, na akademskim master studijama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u oblasti zdravstva, prava, ekonomije, odnosno organizacionih nauka;</p></content></point><point eId="art_123__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>nije osuđivano, odnosno protiv kojeg se ne vodi istraga, odnosno protiv kojeg nije podignuta optužnica za krivično delo utvrđeno zakonom kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, odnosno koje nije pravnosnažnom sudskom odlukom osuđivano za umišljajno krivično delo na kaznu zatvora od šest meseci ili težu kaznu, niti za krivično delo protiv zdravlja ljudi, odnosno kojem nije pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati dužnost člana upravnog, odnosno nadzornog odbora;</p></content></point><point eId="art_123__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>nije član organa političke stranke;</p></content></point><point eId="art_123__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>ispunjava i druge uslove predviđene statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_123__para_3"><num>(3)</num><content><p>Dužnost člana upravnog i nadzornog odbora prestaje istekom mandata i razrešenjem.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_123__para_4"><num>(4)</num><list eId="art_123__para_4__list_1"><intro><p>Osnivač zdravstvene ustanove razrešava člana upravnog i nadzornog odbora pre isteka mandata:</p></intro><point eId="art_123__para_4__point_1"><num>1)</num><content><p>na lični zahtev;</p></content></point><point eId="art_123__para_4__point_2"><num>2)</num><content><p>ako obavlja dužnost suprotno zakonu;</p></content></point><point eId="art_123__para_4__point_3"><num>3)</num><content><p>ako u toku trajanja mandata bude pravnosnažno osuđen na kaznu zatvora, ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen za krivično delo protiv zdravlja ljudi, krivično delo utvrđeno zakonom kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela, odnosno ako mu je pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati dužnost člana upravnog, odnosno nadzornog odbora;</p></content></point><point eId="art_123__para_4__point_4"><num>4)</num><content><p>ako se utvrdi da deluje na štetu zdravstvene ustanove nesavesnim ponašanjem, nesavesnim obavljanjem dužnosti člana upravnog ili nadzornog odbora ili na drugi način;</p></content></point><point eId="art_123__para_4__point_5"><num>5)</num><content><p>ako propusti da preduzme neophodne mere pred nadležnim organima u slučaju postojanja osnovane sumnje da odgovorno lice zdravstvene ustanove deluje na štetu zdravstvene ustanove nesavesnim ponašanjem, nesavesnim obavljanjem dužnosti direktora ili na drugi način;</p></content></point><point eId="art_123__para_4__point_6"><num>6)</num><content><p>iz drugih razloga utvrđenih zakonom ili statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_12"><num>XII</num><heading>STATUT I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE USTANOVE</heading><article eId="art_124"><num>Član 124</num><heading>Statut zdravstvene ustanove</heading><paragraph eId="art_124__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova ima statut kojim se uređuje: delatnost, unutrašnja organizacija, upravljanje, poslovanje, kriterijumi za imenovanje i razrešenje direktora, zamenika direktora, kao i druga pitanja od značaja za rad ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_124__para_2"><num>(2)</num><content><p>Na statut zdravstvene ustanove u javnoj svojini, čiji je osnivač autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, koji donosi upravni odbor, saglasnost daje osnivač.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_124__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na odredbe statuta zdravstvene ustanove čiji je osnivač autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, u delu kojim se uređuje oblast zdravstvene zaštite, odnosno specijalnosti iz kojih ona obavlja zdravstvenu delatnost, unutrašnja organizacija i kriterijumi za imenovanje i razrešenje direktora, odnosno zamenika direktora, prethodno se pribavlja mišljenje Ministarstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_124__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na statut zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, saglasnost daje Ministarstvo.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_124__para_5"><num>(5)</num><content><p>Statut zdravstvene ustanove u privatnoj svojini donosi osnivač.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_124__para_6"><num>(6)</num><content><p>Statut zdravstvene ustanove registruje se i objavljuje na internet stranici APR.</p></content></paragraph></article><article eId="art_125"><num>Član 125</num><heading>Unutrašnja organizacija zdravstvene ustanove</heading><paragraph eId="art_125__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova obrazuje organizacione jedinice u zavisnosti od vrste delatnosti, broja zaposlenih i drugih propisanih uslova.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_125__para_2"><num>(2)</num><content><p>Organizaciona jedinica koja je deo zdravstvene ustanove, može nositi naziv koji je ovim zakonom predviđen za vrstu zdravstvene ustanove iz člana 28. stav 3. tač. 1), 4), 8) i 9) ovog zakona, ako ta organizaciona jedinica ispunjava propisane uslove za tu vrstu zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_125__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može imati pomoćnike direktora za određene oblasti delatnosti, u skladu sa unutrašnjom organizacijom zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_125__para_4"><num>(4)</num><content><p>Ministar propisuje uslove i način unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova, uključujući broj pomoćnika direktora za određene oblasti, u zavisnosti od vrste zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_125__para_5"><num>(5)</num><content><p>U zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini organizuju se i obavljaju poslovi finansijskog upravljanja i kontrole, kao i poslovi interne revizije, u skladu sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_13"><num>XIII</num><heading>STRUČNI ORGANI U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI</heading><article eId="art_126"><num>Član 126</num><paragraph eId="art_126__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_126__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvena ustanova dužna je da organizuje stručne organe u skladu sa ovim zakonom, i to:</p></intro><point eId="art_126__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>stručni savet;</p></content></point><point eId="art_126__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>stručni kolegijum;</p></content></point><point eId="art_126__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>etički odbor;</p></content></point><point eId="art_126__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>komisiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_126__para_2"><num>(2)</num><content><p>Stručni organi u zdravstvenoj ustanovi imenuju se na period od četiri godine.</p></content></paragraph></article><article eId="art_127"><num>Član 127</num><heading>Stručni savet</heading><paragraph eId="art_127__para_1"><num>(1)</num><content><p>Stručni savet je savetodavni organ direktora i upravnog odbora zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_127__para_2"><num>(2)</num><content><p>Članovi stručnog saveta su zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici sa stečenim visokim obrazovanjem koje, na predlog organizacione jedinice zdravstvene ustanove, imenuje direktor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_127__para_3"><num>(3)</num><content><p>U radu stručnog saveta učestvuje i glavna sestra – tehničar zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_127__para_4"><num>(4)</num><content><p>Direktor, odnosno zamenik direktora zdravstvene ustanove, ne može biti član stručnog saveta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_127__para_5"><num>(5)</num><content><p>Stručni savet sastaje se najmanje jednom u tri meseca.</p></content></paragraph></article><article eId="art_128"><num>Član 128</num><paragraph eId="art_128__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_128__para_1__list_1"><intro><p>Stručni savet:</p></intro><point eId="art_128__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>razmatra i odlučuje o pitanjima stručnog rada zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>donosi godišnji program unutrašnje provere kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>prati sprovođenje unutrašnje provere kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>predlaže mere za unapređenje kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>sačinjava godišnji izveštaj o sprovođenju unutrašnje provere kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi, koji dostavlja direktoru zdravstvene ustanove do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>donosi godišnji plan unapređenja kvaliteta stručnog rada, kao i godišnji plan stručnog razvoja zdravstvene ustanove, koji dostavlja direktoru i komisiji za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite do 15. februara tekuće godine;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>donosi predlog godišnjeg plana stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika do 1. septembra tekuće godine za narednu godinu;</p></content></point><point eId="art_128__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>obavlja i druge poslove utvrđene statutom zdravstvene ustanove.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_128__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zadaci, sastav i način rada stručnog saveta uređuju se statutom zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_129"><num>Član 129</num><heading>Stručni kolegijum</heading><paragraph eId="art_129__para_1"><num>(1)</num><content><p>Stručni kolegijum je stručni organ koji se, radi razmatranja i usvajanja stručnih i doktrinarnih stavova, obrazuje u zdravstvenim ustanovama koje u svom sastavu imaju klinike, odnosno institute kao svoje organizacione jedinice.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_129__para_2"><num>(2)</num><content><p>Sastav i rad stručnog kolegijuma uređuje se statutom zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_130"><num>Član 130</num><heading>Etički odbor</heading><paragraph eId="art_130__para_1"><num>(1)</num><content><p>Etički odbor je stručni organ koji prati pružanje i sprovođenje zdravstvene zaštite na načelima profesionalne etike, načelima poštovanja ljudskih prava i vrednosti i prava deteta, kao i kodeksa ponašanja zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_130__para_2"><num>(2)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove imenuje etički odbor, na predlog stručnog saveta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_130__para_3"><num>(3)</num><content><p>Članovi etičkog odbora imenuju se iz reda zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih saradnika, zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_130__para_4"><num>(4)</num><content><p>Za člana etičkog odbora može biti imenovano lice koje se u obavljanju profesije ističe u poštovanju moralnih i etičkih načela medicinske struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_130__para_5"><num>(5)</num><content><p>Lice može biti član etičkog odbora najviše u dva mandata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_130__para_6"><num>(6)</num><content><p>Sastav, broj članova i način rada etičkog odbora uređuje se statutom zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_131"><num>Član 131</num><paragraph eId="art_131__para_1"><list eId="art_131__para_1__list_1"><intro><p>Zadaci etičkog odbora zdravstvene ustanove su da:</p></intro><point eId="art_131__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>prati i analizira primenu načela profesionalne etike u obavljanju zdravstvene delatnosti i predlaže mere za njihovo unapređenje;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>prati i analizira sprovođenje kodeksa ponašanja zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi i predlaže mere za njihovo unapređenje;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>daje saglasnost za sprovođenje naučnih istraživanja u oblasti zdravstva, medicinskih istraživanja, istraživanja u oblasti javnog zdravlja, kao i da prati njihovo sprovođenje;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>daje saglasnost za uzimanje ljudskih organa, ćelija i tkiva od živog davaoca, odnosno umrlog lica, u skladu sa zakonom i daje mišljenje o etičkim i drugim pitanjima u postupku presađivanja, odnosno primene ćelija i tkiva;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>razmatra etička pitanja i donosi odluke u vezi sa uzimanjem delova ljudskog tela u naučno-nastavne svrhe, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>razmatra etička pitanja u vezi sa primenom mera za lečenje neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognutog oplođenja, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>prati, analizira i daje mišljenja o etičnosti odnosa zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika i pacijenata;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>prati, analizira i daje mišljenja o primeni načela profesionalne etike u prevenciji, dijagnostici, lečenju, zdravstvenoj nezi, rehabilitaciji, istraživanju, kao i o uvođenju novih zdravstvenih tehnologija;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>doprinosi unapređenju primene načela profesionalne etike u obavljanju zdravstvene delatnosti i razvijanju partnerskog odnosa zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika i pacijenata;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>vrši savetodavnu funkciju i razmatra i druga etička pitanja u obavljanju delatnosti zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_131__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>sarađuje sa etičkim odborom nadležne komore.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_132"><num>Član 132</num><paragraph eId="art_132__para_1"><content><p>Na nadležnosti, sastav, uslove i način rada etičkog odbora zdravstvene ustanove u pogledu kliničkih ispitivanja lekova i medicinskih sredstava primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju lekovi i zakona kojim se uređuju medicinska sredstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_133"><num>Član 133</num><heading>Komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_133__para_1"><num>(1)</num><content><p>Komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite je stručni organ koji se stara o stalnom unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite koja se sprovodi u zdravstvenoj ustanovi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_133__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_133__para_2__list_1"><intro><p>Komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite:</p></intro><point eId="art_133__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>donosi godišnji plan praćenja pokazatelja kvaliteta zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu;</p></content></point><point eId="art_133__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>prati pokazatelje kvaliteta zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_133__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>sačinjava godišnji izveštaj o pokazateljima kvaliteta zdravstvene zaštite, koji se dostavlja direktoru i nadležnom zavodu za javno zdravlje do 15. februara tekuće godine za prethodnu godinu;</p></content></point><point eId="art_133__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>predlaže mere za unapređenje kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi i unapređenje kvaliteta rada zdravstvene ustanove;</p></content></point><point eId="art_133__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>donosi godišnji plan unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, na osnovu godišnjeg izveštaja o pokazateljima kvaliteta zdravstvene zaštite iz tačke 3) ovog stava i godišnjeg plana unapređenja kvaliteta stručnog rada iz člana 128. stav 1. tačka 6) ovog zakona, koji se dostavlja direktoru zdravstvene ustanove do 1. marta tekuće godine.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_133__para_3"><num>(3)</num><content><p>Broj članova, sastav i način rada komisije za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, uređuje se statutom zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_134"><num>Član 134</num><paragraph eId="art_134__para_1"><content><p>Zaposleni u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini može biti član samo jednog organa iz čl. 113. i 126. ovog zakona u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je zaposlen.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_14"><num>XIV</num><heading>STRUČNA TELA NA NIVOU REPUBLIKE SRBIJE</heading><article eId="art_135"><num>Član 135</num><heading>Zdravstveni savet Srbije</heading><paragraph eId="art_135__para_1"><content><p>Zdravstveni savet Srbije (u daljem tekstu: Zdravstveni savet) obrazuje se kao stručno i savetodavno telo koje se stara o razvoju i kvalitetu sistema zdravstvene zaštite, kao i organizacije sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_136"><num>Član 136</num><paragraph eId="art_136__para_1"><num>(1)</num><content><p>Vlada imenuje i razrešava predsednika i članove Zdravstvenog saveta, na predlog ministra.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_136__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_136__para_2__list_1"><intro><p>Zdravstveni savet ima 15 članova, i to:</p></intro><point eId="art_136__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>jednog redovnog profesora medicinskog fakulteta u Republici Srbiji, koji je naučni radnik sa međunarodno priznatim radovima ili sa osvedočenim doprinosom za unapređenje i razvoj sistema zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>jednog redovnog profesora stomatološkog fakulteta u Republici Srbiji, koji je naučni radnik sa međunarodno priznatim radovima ili sa osvedočenim doprinosom za unapređenje i razvoj dentalne medicine;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>jednog redovnog profesora farmaceutskog fakulteta u Republici Srbiji, koji je naučni radnik sa međunarodno priznatim radovima ili sa osvedočenim doprinosom za unapređenje i razvoj sistema farmaceutske zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>jednog predstavnika Srpske akademije nauka i umetnosti;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>po jednog predstavnika komora zdravstvenih radnika;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>jednog predstavnika Srpskog lekarskog društva;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>jednog predstavnika udruženja zdravstvenih ustanova u javnoj svojini;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>jednog predstavnika udruženja zdravstvenih ustanova u privatnoj svojini i privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>jednog predstavnika iz reda stručnjaka za oblast zdravstvenog osiguranja i finansiranja zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>jednog naučnog radnika sa međunarodno priznatim radovima ili sa osvedočenim doprinosom za unapređenje i razvoj oblasti javnog zdravlja;</p></content></point><point eId="art_136__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>jednog predstavnika profesionalnih udruženja komplementarne medicine.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_136__para_3"><num>(3)</num><content><p>Broj pripadnika jednog pola u Zdravstvenom savetu ne može biti manji od 30% od ukupnog broja članova Zdravstvenog saveta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_136__para_4"><num>(4)</num><content><p>U slučaju smanjenja broja pripadnika jednog pola ispod 30% od ukupnog broja članova Zdravstvenog saveta, Vlada preduzima mere u cilju povećanja broja pripadnika manje zastupljenog pola u skladu sa stavom 3. ovog člana, najkasnije u roku od 30 dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_136__para_5"><num>(5)</num><content><p>Mandat članova Zdravstvenog saveta traje pet godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_136__para_6"><num>(6)</num><content><p>Lice može biti imenovano u Zdravstveni savet najviše u dva mandata.</p></content></paragraph></article><article eId="art_137"><num>Član 137</num><paragraph eId="art_137__para_1"><content><p>Član Zdravstvenog saveta ne može biti lice izabrano, postavljeno ili imenovano na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili lokalne samouprave, lice imenovano u organe organizacija koje obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja, odnosno organe zdravstvenih ustanova, visokoškolskih ustanova, komora zdravstvenih radnika, Srpskog lekarskog društva i udruženja zdravstvenih ustanova.</p></content></paragraph></article><article eId="art_138"><num>Član 138</num><paragraph eId="art_138__para_1"><list eId="art_138__para_1__list_1"><intro><p>Vlada razrešava člana Zdravstvenog saveta pre isteka mandata:</p></intro><point eId="art_138__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>na lični zahtev;</p></content></point><point eId="art_138__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>ako ne ispunjava svoju dužnost kao član Zdravstvenog saveta ili svojim postupcima povredi ugled dužnosti koju obavlja, a na predlog ministra;</p></content></point><point eId="art_138__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>ukoliko stupi na funkciju iz člana 137. ovog zakona.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_139"><num>Član 139</num><paragraph eId="art_139__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_139__para_1__list_1"><intro><p>Nadležnost Zdravstvenog saveta je da:</p></intro><point eId="art_139__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>prati razvoj i kvalitet sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Republici Srbiji i njihovo usklađivanje sa evropskim i međunarodnim standardima;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>predlaže mere za očuvanje i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>predlaže mere za ravnomerno ostvarivanje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji, kao i mere za unapređenje zdravstvene zaštite grupacija stanovništva koje su izložene povećanom riziku obolevanja;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>predlaže mere za unapređenje sistema zdravstvene zaštite, zasnovanog na principima održivosti i efikasnosti;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>predlaže mere za unapređenje obaveznog zdravstvenog osiguranja na principima održivosti, ekonomičnosti i efikasnosti, kao i mere za uspostavljanje i razvoj drugih vidova zdravstvenog osiguranja;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>procenjuje kvalitet programa kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika (u daljem tekstu: akreditacija programa kontinuirane edukacije), u skladu sa zakonom i vrši praćenje i procenu kvaliteta izvođenja akreditovanih programa kontinuirane edukacije;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>daje mišljenje na predlog plana razvoja kadrova u zdravstvu;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>daje mišljenje o upisnoj politici na visokoškolske ustanove i škole zdravstvene struke i sarađuje sa nadležnim državnim organima i drugim stručnim telima u predlaganju mera racionalne upisne politike na visokoškolske ustanove i škole zdravstvene struke;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>daje inicijativu i predlaže mere u cilju sprovođenja reforme u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>razmatra i druga pitanja iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i pruža stručnu pomoć državnim organima, organizacijama i ustanovama u realizaciji zadataka koji se odnose na društvenu brigu o zdravlju;</p></content></point><point eId="art_139__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_139__para_2"><num>(2)</num><content><p>Prethodni postupak procene kvaliteta kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i postupak procene kvaliteta izvođenja akreditovanih programa kontinuirane edukacije iz stava 1. tačka 6) ovog člana, vrši nadležna komora zdravstvenih radnika, izuzev programa kontinuirane edukacije iz oblasti komplementarne medicine za koji procenu kvaliteta vrši republička stručna komisija za komplementarnu medicinu, kao i programa kontinuirane edukacije koji obavlja nadležna komora, odnosno Ministarstvo, za koje procenu kvaliteta vrši Zdravstveni savet.</p></content></paragraph></article><article eId="art_140"><num>Član 140</num><paragraph eId="art_140__para_1"><num>(1)</num><content><p>Rad Zdravstvenog saveta je javan.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_140__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni savet može obrazovati posebna radna tela.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_140__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni savet donosi poslovnik o svom radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_140__para_4"><num>(4)</num><content><p>Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Zdravstvenog saveta obavlja Ministarstvo.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_140__para_5"><num>(5)</num><content><p>Sredstva za rad Zdravstvenog saveta, uključujući naknade za rad članova Zdravstvenog saveta, čiju visinu utvrđuje Vlada na predlog ministra, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_140__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstveni savet podnosi Vladi izveštaj o svom radu najmanje dva puta godišnje.</p></content></paragraph></article><article eId="art_141"><num>Član 141</num><heading>Etički odbor Srbije</heading><paragraph eId="art_141__para_1"><num>(1)</num><content><p>Etički odbor Srbije je stručno telo koje se stara o pružanju i sprovođenju zdravstvene zaštite u skladu sa načelima profesionalne etike, načelima poštovanja ljudskih prava i vrednosti i prava deteta, na nivou Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_2"><num>(2)</num><content><p>Vlada imenuje i razrešava predsednika i članove Etičkog odbora Srbije, na predlog ministra.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_3"><num>(3)</num><content><p>Mandat članova Etičkog odbora Srbije traje pet godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_4"><num>(4)</num><content><p>Lice može biti imenovano u Etički odbor Srbije najviše u dva mandata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_5"><num>(5)</num><content><p>Etički odbor Srbije ima deset članova koji se biraju iz reda stručnjaka koji imaju značajne rezultate u radu, kao i doprinos u oblasti zdravstvene zaštite, profesionalne etike zdravstvenih radnika i humanističkih nauka, od kojih su pet članova predsednici etičkih odbora nadležnih komora zdravstvenih radnika, a jedan ima visoko obrazovanje iz oblasti pravnih nauka na akademskim master studijama i iskustvo u oblasti kliničkih ispitivanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_6"><num>(6)</num><content><p>Broj pripadnika jednog pola u Etičkom odboru Srbije ne može biti manji od 30% od ukupnog broja članova Etičkog odbora Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_7"><num>(7)</num><content><p>U slučaju smanjenja broja pripadnika jednog pola ispod 30% od ukupnog broja članova Etičkog odbora Srbije, Vlada preduzima mere u cilju povećanja broja pripadnika manje zastupljenog pola u skladu sa stavom 6. ovog člana, najkasnije u roku od 30 dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_8"><num>(8)</num><content><p>Članovi Etičkog odbora Srbije ne mogu biti lica iz člana 137. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_9"><num>(9)</num><content><p>Etički odbor Srbije donosi poslovnik o svom radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_10"><num>(10)</num><content><p>Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Etičkog odbora Srbije obavlja Ministarstvo, a administrativno-tehničke poslove u vezi sa kliničkim ispitivanjima lekova, odnosno medicinskih sredstava obavlja Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_141__para_11"><num>(11)</num><content><p>Sredstva za rad Etičkog odbora Srbije, uključujući naknade za rad članova Etičkog odbora Srbije, čiju visinu utvrđuje Vlada na predlog ministra, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_142"><num>Član 142</num><paragraph eId="art_142__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_142__para_1__list_1"><intro><p>Nadležnost Etičkog odbora Srbije je da:</p></intro><point eId="art_142__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>predlaže osnovna načela profesionalne etike zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika i prati njihovu primenu u obavljanju zdravstvene delatnosti na teritoriji Republike Srbije;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>predlaže kodeks ponašanja zaposlenih u sistemu zdravstvene zaštite i prati njegovu primenu na teritoriji Republike Srbije;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>koordinira rad etičkih odbora u zdravstvenim ustanovama;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>prati sprovođenje naučnih, medicinskih i istraživanja u oblasti javnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srbije;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>daje mišljenja o spornim etičkim pitanjima koja su od značaja za sprovođenje naučnih, medicinskih i istraživanja u oblasti javnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama u Republici Srbiji;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>prati sprovođenje odluka i razmatra etička pitanja u vezi sa primenom mera za lečenje neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognutog oplođenja u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>podnosi godišnji izveštaj Ministarstvu o sprovođenju naučnih, medicinskih i istraživanja u oblasti javnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srbije, kao i o uočenim problemima, nedostacima i primedbama na rad etičkih odbora u zdravstvenim ustanovama;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>razmatra i druga pitanja profesionalne etike u sprovođenju zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_142__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>daje mišljenje o kliničkom ispitivanju leka u postupku koji se sprovodi istovremeno sa postupkom razmatranja zahteva za odobrenje kliničkog ispitivanja leka pred Agencijom za lekove i medicinska sredstva Srbije.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_142__para_2"><num>(2)</num><content><p>Kodeks ponašanja zaposlenih u sistemu zdravstvene zaštite iz stava 1. tačka 2) ovog člana donosi ministar, na predlog Etičkog odbora Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_142__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na nadležnosti, sastav, uslove i način rada Etičkog odbora Srbije u pogledu kliničkih ispitivanja lekova i medicinskih sredstava primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju lekovi i zakona kojim se uređuju medicinska sredstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_142__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na nadležnosti, sastav, uslove i način rada Etičkog odbora Srbije u pogledu kliničkih ispitivanja lekova iz stava 1. tačka 9) ovog člana, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju medicinska sredstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_142__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zahtev za odobrenje kliničkog ispitivanja leka i zahtev za mišljenje Etičkog odbora Srbije iz stava 1. tačka 9) ovog člana podnose se preko Agencije istovremeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_142__para_6"><num>(6)</num><content><p>Nadležnosti etičkog odbora zdravstvene ustanove koja sprovodi kliničko ispitivanje leka u pogledu kliničkog ispitivanja leka prenose se shodno na Etički odbor Srbije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_143"><num>Član 143</num><heading>Republičke stručne komisije</heading><paragraph eId="art_143__para_1"><num>(1)</num><content><p>Republička stručna komisija obrazuje se za pojedinu oblast zdravstvene zaštite, kao i za oblast komplementarne medicine, radi usklađivanja stručnih predloga i stavova referentnih zdravstvenih ustanova, stručnih udruženja i komora, visokoškolskih ustanova i istaknutih stručnjaka u oblasti zdravstvene zaštite, kao i za izradu i praćenje primene vodiča dobre prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_2"><num>(2)</num><content><p>Republička stručna komisija utvrđuje stručne doktrinarne stavove o očuvanju i unapređenju zdravlja, sprečavanju i suzbijanju bolesti, lečenju, zdravstvenoj nezi, rehabilitaciji obolelih i povređenih, kao i o unapređenju i razvoju organizacije sistema zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_3"><num>(3)</num><content><p>Članovi republičke stručne komisije su zdravstveni i naučni radnici koji imaju značajan doprinos u radu i razvoju određene oblasti medicine, komplementarne medicine, dentalne medicine, farmacije, odnosno zdravstvene nege.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_4"><num>(4)</num><content><p>Republičku stručnu komisiju obrazuje ministar, na predlog referentnih zdravstvenih ustanova, stručnih udruženja i komora zdravstvenih radnika, kao i visokoškolskih ustanova zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_5"><num>(5)</num><content><p>Republička stručna komisija može imati najviše deset članova.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_6"><num>(6)</num><content><p>Broj pripadnika jednog pola u republičkoj stručnoj komisiji ne može biti manji od 30% od ukupnog broja članova republičke stručne komisije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_7"><num>(7)</num><content><p>U slučaju smanjenja broja pripadnika jednog pola ispod 30% od ukupnog broja članova republičke stručne komisije, ministar preduzima mere u cilju povećanja broja pripadnika manje zastupljenog pola u skladu sa stavom 6. ovog člana, najkasnije u roku od 30 dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_8"><num>(8)</num><content><p>Aktom o obrazovanju republičke stručne komisije uređuju se zadaci, sastav, način rada i izveštavanja republičke stručne komisije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_9"><num>(9)</num><content><p>Mandat članova republičke stručne komisije traje pet godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_10"><num>(10)</num><content><p>Lice može biti član republičke stručne komisije najviše u dva mandata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_11"><num>(11)</num><content><p>Republička stručna komisija donosi poslovnik o svom radu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_12"><num>(12)</num><content><p>Sredstva za rad republičke stručne komisije, uključujući naknade za rad članova i sekretara republičke stručne komisije, čiju visinu utvrđuje Vlada na predlog ministra, obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_143__para_13"><num>(13)</num><content><p>Ministarstvo i zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije obezbeđuju obavljanje stručnih, administrativnih i tehničkih poslova za rad republičkih stručnih komisija, uključujući isplatu naknade za rad članovima i sekretarima republičkih stručnih komisija.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_15"><num>XV</num><heading>STICANJE I RASPOLAGANJE SREDSTVIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNE PRAKSE</heading><article eId="art_144"><num>Član 144</num><paragraph eId="art_144__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_144__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini, pružajući javne usluge, kao korisnik javnih sredstava, ostvaruje sredstva za rad iz javnih prihoda i to:</p></intro><point eId="art_144__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zaključivanjem ugovora sa organizacijom obaveznog zdravstvenog osiguranja;</p></content></point><point eId="art_144__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>budžeta Republike Srbije, odnosno osnivača;</p></content></point><point eId="art_144__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>prihoda nastalih upotrebom javnih sredstava, za usluge koje nisu obuhvaćene ugovorom sa organizacijom obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_144__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može da stiče sredstva za rad i od donacija donatora iz Republike Srbije i iz inostranstva, legata i zaveštanja, kao i drugih izvora, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini može da vrši plaćanje isključivo do visine rashoda i izdataka koji su utvrđeni finansijskim planom zdravstvene ustanove, a koji odgovaraju aproprijaciji iz finansijskog plana za tu namenu u odgovarajućoj budžetskoj godini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_4"><num>(4)</num><content><p>Obaveze koje je preuzela zdravstvena ustanova u javnoj svojini u skladu sa utvrđenim aproprijacijama, a koje nisu izvršene u toku godine, prenose se i imaju status preuzetih obaveza i u narednoj budžetskoj godini izvršavaju se na teret odobrenih aproprijacija za tu budžetsku godinu, pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_5"><num>(5)</num><content><p>Prinudnom naplatom ne mogu se teretiti aproprijacije u finansijskom planu zdravstvene ustanove u javnoj svojini namenjene za finansiranje plata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_6"><num>(6)</num><content><p>U slučaju da za izvršenje određenog plaćanja zdravstvene ustanove u javnoj svojini nije postojao pravni osnov u skladu sa zakonom, Republički fond za zdravstveno osiguranje, Ministarstvo zdravlja, odnosno jedinica lokalne samouprave obavezna je da odmah zatraži povraćaj sredstava u budžet.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_7"><num>(7)</num><content><p>U slučaju postupanja suprotnog stavu 3. ovog člana i u slučaju iz stava 6. ovog člana, upravni odbor zdravstvene ustanove dužan je da obavesti osnivača zdravstvene ustanove u javnoj svojini u roku od pet radnih dana od dana saznanja za činjenice koje ukazuju na postupanje zdravstvene ustanove u suprotnosti sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_8"><num>(8)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini dužna je da organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja dostavi završni račun radi sačinjavanja konsolidovanog izveštaja organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i druge izveštaje u skladu sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_9"><num>(9)</num><content><p>Na sticanje i raspolaganje finansijskim sredstvima za rad zdravstvene ustanove u javnoj svojini, primenjuju se propisi kojima se uređuje obavezno zdravstveno osiguranje, kao i propisi kojima se uređuje budžetski sistem.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_10"><num>(10)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini koja, pored sredstava za rad iz javnih prihoda, ostvaruje i sopstvene prihode, može uvećati osnovnu platu zaposlenih, u skladu sa propisima kojima se uređuju plate zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_144__para_11"><num>(11)</num><content><p>Zdravstvene ustanove osnovane sredstvima u privatnoj, odnosno u drugim oblicima svojine, kao i privatna praksa, sredstva za rad stiču, odnosno njima raspolažu, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_145"><num>Član 145</num><paragraph eId="art_145__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, stiče sredstva za rad od organizacije za zdravstveno osiguranje, zaključivanjem ugovora o pružanju zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_145__para_2"><num>(2)</num><content><p>Sredstva iz člana 17. stav 2. ovog zakona za sprovođenje zdravstvene zaštite od opšteg interesa, zdravstvena ustanova stiče zaključivanjem ugovora sa Ministarstvom, odnosno sa organizacijom obaveznog zdravstvenog osiguranja, osim za opšti interes iz člana 17. stav 1. tač. 9) i 24) za koji se ne zaključuje ugovor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_145__para_3"><num>(3)</num><content><p>Sredstva iz čl. 12. i 13. ovog zakona za ostvarivanje društvene brige za zdravlje na nivou autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, zdravstvena ustanova stiče zaključivanjem ugovora sa nadležnim organom autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.</p></content></paragraph></article><article eId="art_146"><num>Član 146</num><paragraph eId="art_146__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvene usluge koje zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa pruža na zahtev poslodavca na teret sredstava poslodavca, naplaćuju se po cenama koje utvrdi upravni odbor zdravstvene ustanove u javnoj svojini, osnivač zdravstvene ustanove u privatnoj svojini, odnosno osnivač privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_146__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvene usluge koje zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa pruža građanima na njihov zahtev, kao i zdravstvene usluge koje nisu obuhvaćene zdravstvenim osiguranjem, naplaćuju se od građana, po cenama koje utvrdi upravni odbor zdravstvene ustanove u javnoj svojini, osnivač zdravstvene ustanove u privatnoj svojini, odnosno osnivač privatne prakse.</p></content></paragraph></article><article eId="art_147"><num>Član 147</num><paragraph eId="art_147__para_1"><num>(1)</num><content><p>Naknadu za pruženu hitnu medicinsku pomoć plaća osnivač zdravstvene ustanove u javnoj svojini, odnosno drugog pravnog lica u javnoj svojini, ako zdravstvena ustanova ovu uslugu nije naplatila od organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja u roku od 90 dana od dana ispostavljanja fakture.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_147__para_2"><num>(2)</num><content><p>Naknadu iz stava 1. ovog člana za pruženu hitnu medicinsku pomoć od strane zdravstvene ustanove u privatnoj svojini, drugog pravnog lica u privatnoj svojini, odnosno privatne prakse, plaća Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji zdravstvena ustanova u privatnoj svojini, drugo pravno lice u privatnoj svojini, odnosno privatna praksa obavlja delatnost, ako osnivač ovu uslugu nije naplatio od organizacije za zdravstveno osiguranje u roku od 90 dana od dana ispostavljanja fakture.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_147__para_3"><num>(3)</num><content><p>Isplatom naknade iz st. 1. i 2. ovog člana Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave stiče pravo da od organizacije zdravstvenog osiguranja traži naknadu isplaćenog.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_147__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izuzetno od stava 1. ovog člana, u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći strancu koji je državljanin države sa kojom Republika Srbija ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, naknadu za pruženu hitnu medicinsku pomoć plaća osnivač zdravstvene ustanove u javnoj svojini, odnosno drugog pravnog lica u javnoj svojini, ako zdravstvena ustanova ovu uslugu nije naplatila od organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja u roku od šest meseci od dana ispostavljanja fakture.</p></content></paragraph></article><article eId="art_148"><num>Član 148</num><paragraph eId="art_148__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvene ustanove i privatna praksa, radi unapređivanja rada, ekonomike poslovanja i ostvarivanja drugih zadataka i ciljeva od zajedničkog interesa, mogu osnovati udruženje zdravstvenih ustanova, odnosno udruženje privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_148__para_2"><num>(2)</num><content><p>Statutom udruženja iz stava 1. ovog člana uređuje se unutrašnja organizacija, sastav, izbor i način odlučivanja organa, finansiranje i druga pitanja od značaja za rad udruženja.</p></content></paragraph></article><article eId="art_149"><num>Član 149</num><heading>Izdavanje u zakup slobodnih kapaciteta u zdravstvenoj ustanovi</heading><paragraph eId="art_149__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini, ukoliko raspolaže slobodnim kapacitetom (prostorom i opremom), može izdavati u zakup ove kapacitete, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina i drugim propisima.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_149__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ako je za slobodne kapacitete iz stava 1. ovog člana zainteresovano više lica koja obavljaju zdravstvenu delatnost, kapaciteti će se izdati onom licu za čijim radom postoji veća potreba i koje ponudi najpovoljnije uslove, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_16"><num>XVI</num><heading>ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI</heading><article eId="art_150"><num>Član 150</num><heading>Zajedničke odredbe</heading><paragraph eId="art_150__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_150__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstveni radnik, u zavisnosti od nivoa obrazovanja je:</p></intro><point eId="art_150__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije i magistar farmacije-medicinski biohemičar – sa završenim odgovarajućim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke;</p></content></point><point eId="art_150__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>medicinska sestra, zdravstveni tehničar, odnosno drugo lice sa završenom odgovarajućom visokom, odnosno srednjom školom zdravstvene struke, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_150__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstveni radnici moraju za određene poslove imati i odgovarajuću specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_151"><num>Član 151</num><paragraph eId="art_151__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni saradnik je lice koje nema stečeno srednje obrazovanje zdravstvene struke, odnosno visoko obrazovanje zdravstvene struke, a koje učestvuje u obavljanju određenih poslova zdravstvene zaštite (prevencije, dijagnostike, terapije i rehabilitacije) u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_151__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za obavljanje određenih poslova zdravstvene zaštite, zdravstveni saradnici moraju za određene poslove imati i odgovarajuću specijalizaciju, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_152"><num>Član 152</num><paragraph eId="art_152__para_1"><num>(1)</num><content><p>Članstvo u komori je obavezno za zdravstvene radnike iz člana 150. ovog zakona, koji kao profesiju obavljaju zdravstvenu delatnost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_152__para_2"><num>(2)</num><content><p>Osnivanje, poslovi, organizacija i rad komore, kao i druga pitanja od značaja za rad komore, uređuju se posebnim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_153"><num>Član 153</num><paragraph eId="art_153__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_153__para_1__list_1"><intro><p>Zdravstveni radnik može obavljati zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako je:</p></intro><point eId="art_153__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>obavio pripravnički staž i položio stručni ispit;</p></content></point><point eId="art_153__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>dobio, odnosno obnovio licencu.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_153__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pod obavljanjem zdravstvene delatnosti, u smislu ovog zakona, podrazumeva se samostalno pružanje zdravstvene zaštite, bez neposrednog nadzora drugog zdravstvenog radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_153__para_3"><num>(3)</num><content><p>Strani državljanin koji obavlja zdravstvenu delatnost u Republici Srbiji, mora, pored uslova propisanih u stavu 1. ovog člana, znati srpski jezik najmanje na nivou koji je potreban za nesmetanu komunikaciju sa pacijentom, kao i drugi jezik koji je u službenoj upotrebi, u skladu sa propisima kojima se uređuje službena upotreba jezika u Republici Srbiji, odnosno mora ispuniti i druge uslove u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranih državljana u Republici Srbiji.</p></content></paragraph></article><article eId="art_154"><num>Član 154</num><paragraph eId="art_154__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik koji je strani državljanin može neposredno da obavlja zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, pod uslovom da je dobio privremenu licencu u Republici Srbiji u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_154__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_154__para_2__list_1"><intro><p>Privremena licenca iz stava 1. ovog člana se izdaje zdravstvenom radniku koji je strani državljanin, ako pored uslova propisanih zakonom kojim se uređuje ulazak, kretanje i boravak stranih državljana u Republici Srbiji, ispunjava i sledeće uslove:</p></intro><point eId="art_154__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>da je dobio pismeni poziv od zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, za privremeno, odnosno povremeno obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_154__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>da ima licencu, odnosno drugi odgovarajući dokument izdat od strane nadležnog organa iz države u kojoj ima prebivalište, odnosno boravište;</p></content></point><point eId="art_154__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>da primenjuje zdravstvene tehnologije koje se obavljaju u Republici Srbiji, odnosno zdravstvene tehnologije koje se ne obavljaju u Republici Srbiji, a za koje je izdata dozvola za korišćenje nove zdravstvene tehnologije u skladu sa ovim zakonom, odnosno da primenjuje metode i postupke lečenja, lekove i medicinska sredstva u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_154__para_3"><num>(3)</num><content><p>Privremenu licencu iz stava 1. ovog člana izdaje nadležna komora zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_154__para_4"><num>(4)</num><content><p>Privremenu licencu iz stava 1. ovog člana nadležna komora može da izda u ukupnom trajanju do 180 dana u toku jedne kalendarske godine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_154__para_5"><num>(5)</num><content><p>Nadležna komora dužna je da donese rešenje najduže u roku od deset radnih dana od dana podnošenja zahteva za izdavanje privremene licence.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_154__para_6"><num>(6)</num><content><p>Na način i postupak izdavanja privremene licence, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona, odnosno zakona kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_154__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zabranjeno je da zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, angažuje zdravstvene radnike strane državljane suprotno odredbama ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_155"><num>Član 155</num><paragraph eId="art_155__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnici obavljaju zdravstvenu delatnost u skladu sa stručnim standardima, usvojenim vodičima dobre prakse, protokolima lečenja i kodeksom profesionalne etike.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_155__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za svoj rad zdravstveni radnici preuzimaju stručnu, etičku, kaznenu, materijalnu i disciplinsku odgovornost, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_155__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni radnici sa stečenim visokim obrazovanjem iz člana 150. stav 1. tačka 1) ovog zakona, prilikom prijema diplome o stečenom obrazovanju, potpisuju izjavu – zakletvu da će se u obavljanju svog poziva pridržavati načela utvrđenih u Hipokratovoj zakletvi, kao i načela profesionalne etike.</p></content></paragraph></article><article eId="art_156"><num>Član 156</num><paragraph eId="art_156__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik može odbiti pružanje zdravstvene zaštite ako zdravstvena usluga koju treba pružiti nije u skladu sa njegovom savešću, uverenjima ili međunarodnim pravilima medicinske etike (u daljem tekstu: prigovor savesti).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_156__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni radnik dužan je da o prigovoru savesti sačini službenu belešku, koja se čuva u medicinskoj dokumentaciji pacijenta i o prigovoru savesti obavesti neposrednog rukovodioca, direktora zdravstvene ustanove, rukovodioca drugog pravnog lica, odnosno osnivača privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_156__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, dužna je da poštuje istaknuti prigovor savesti zdravstvenog radnika, kao i da obezbedi pružanje zdravstvene zaštite pacijentu od strane drugog zdravstvenog radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_156__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstveni radnik ne može odbiti pružanje hitne medicinske pomoći ističući prigovor savesti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_157"><num>Član 157</num><paragraph eId="art_157__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik, u smislu ovog zakona, je i nastavnik ili saradnik fakulteta zdravstvene struke koji izvodi nastavu iz kliničkih predmeta u zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa propisima o visokom obrazovanju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana, tokom izvođenja praktične nastave iz kliničkih predmeta, pruža i zdravstvene usluge.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_3"><num>(3)</num><content><p>Sredstva za pružanje zdravstvenih usluga iz stava 2. ovog člana za potrebe osiguranih lica u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, obezbeđuju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini, fakultet zdravstvene struke i organizacija obaveznog zdravstvenog osiguranja zaključuju sporazum kojim se uređuju njihova međusobna prava i obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvenih usluga iz stava 3. ovog člana, vrsta i obim zdravstvenih usluga koje pružaju zdravstveni radnici iz stava 1. ovog člana, spisak zdravstvenih radnika – nastavnika i saradnika iz stava 1. ovog člana koji pružaju zdravstvene usluge, način plaćanja pruženih zdravstvenih usluga i druga pitanja od značaja za regulisanje međusobnih odnosa, pod uslovima propisanim ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova koja je zaključila sporazum iz stava 4. ovog člana, obračunava naknadu za pružanje zdravstvenih usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja nastavnika i saradnika iz stava 2. ovog člana, u skladu sa propisima kojima se uređuje obračun i isplata plata i naknada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika i jednom mesečno, po izvršenom obračunu, ukupna novčana sredstva prenosi fakultetu zdravstvene struke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvene usluge pod uslovima iz st. 2. i 4. ovog člana može, kada je to potrebno, da pruža i zdravstveni radnik koji je nastavnik, odnosno saradnik fakulteta zdravstvene struke koji ne izvodi nastavu iz kliničkih predmeta, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_157__para_7"><num>(7)</num><content><p>Sporazum iz stava 4. ovog člana, za zdravstvene usluge koje se ne obezbeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, zaključuju zdravstvena ustanova u javnoj svojini i fakultet zdravstvene struke.</p></content></paragraph></article><article eId="art_158"><num>Član 158</num><paragraph eId="art_158__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik, obuhvaćen sporazumom iz člana 157. stav 4. ovog zakona, prava iz radnog odnosa ostvaruje na fakultetu zdravstvene struke, u skladu sa zakonom, a sa zdravstvenom ustanovom u javnoj svojini zaključuje ugovor o radnom angažovanju, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze radi pružanja zdravstvenih usluga, odnosno poslovi zdravstvene zaštite koje pruža taj zdravstveni radnik, mesto obavljanja tih poslova, deo radnog vremena koje zdravstveni radnik provede u obavljanju tih poslova i radno vreme zdravstvenog radnika, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_158__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvenom radniku iz stava 1. ovog člana fakultet zdravstvene struke isplaćuje naknadu za pružene zdravstvene usluge u skladu sa sporazumom iz člana 157. stav 4. ovog zakona i ugovorom o radnom angažovanju iz stava 1. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_158__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana, kome radni odnos na fakultetu zdravstvene struke prestane zbog isteka izbornog perioda, prava iz radnog odnosa ostvaruje u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini u kojoj je pružao zdravstvene usluge u skladu sa sporazumom iz člana 157. stav 4. ovog zakona ‒ zaključenjem ugovora o radu, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_159"><num>Član 159</num><paragraph eId="art_159__para_1"><content><p>Prava, dužnosti i odgovornosti zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ostvaruju se u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_160"><num>Član 160</num><paragraph eId="art_160__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zabranjeno je obavljanje zdravstvene delatnosti od strane lica koja se u smislu ovog zakona ne smatraju zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_160__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zabranjeno je pružanje zdravstvene zaštite od strane zdravstvenog radnika van zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_160__para_3"><num>(3)</num><content><p>Dozvoljeno je pružanje zdravstvene zaštite od strane zdravstvenog radnika van zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, samo u slučaju obavljanja delatnosti organizacione jedinice zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse van zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, kao i u slučaju pružanja hitne medicinske pomoći, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_160__para_4"><num>(4)</num><content><p>Ako zdravstveni radnik postupi u suprotnosti sa stavom 2. ovog člana, nadležna komora zdravstvenih radnika zdravstvenom radniku oduzima licencu, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_161"><num>Član 161</num><heading>Kadrovski plan</heading><paragraph eId="art_161__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ministar donosi kadrovski plan za zaposlene u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini za teritoriju Republike Srbije (u daljem tekstu: republički kadrovski plan), koga čini ukupan broj zaposlenih obuhvaćen pojedinačnim kadrovskim planovima zdravstvenih ustanova u javnoj svojini (u daljem tekstu: kadrovski plan zdravstvene ustanove).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_161__para_2"><num>(2)</num><content><p>Kadrovski plan iz stava 1. ovog člana predstavlja maksimalni broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, odnosno maksimalni broj zaposlenih u svakoj pojedinačnoj zdravstvenoj ustanovi u odgovarajućoj budžetskoj godini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_161__para_3"><num>(3)</num><content><p>U postupku donošenja kadrovskog plana iz stava 1. ovog člana, za zdravstvene ustanove na teritoriji autonomne pokrajine, u odgovarajućem radnom telu Ministarstva učestvuju predstavnici autonomne pokrajine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_161__para_4"><num>(4)</num><content><p>Radi izrade kadrovskog plana iz stava 1. ovog člana, zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije izrađuje, vodi i ažurira bazu podataka o ukupnoj kadrovskoj obezbeđenosti zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, uključujući strukturu i broj zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi, kao i po organizacionim jedinicama, odnosno po načinu finansiranja plata zaposlenih, strukturi i broju zaposlenih koji rade na neodređeno i određeno radno vreme, sa punim, odnosno nepunim radnim vremenom, odnosno čiji radni odnos miruje, kao i drugim podacima o kadrovskoj obezbeđenosti zdravstvene ustanove, vrši analizu kadrovske obezbeđenosti i predlaže mere za unapređivanje kadrovske obezbeđenosti zdravstvenih ustanova.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_161__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju autonomne pokrajine izrađuje, vodi i ažurira bazu podataka iz stava 4. ovog člana za zdravstvene ustanove na teritoriji autonomne pokrajine, koja je sastavni deo jedinstvene baze podataka iz stava 4. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_161__para_6"><num>(6)</num><content><p>Kadrovski plan iz stava 1. ovog člana donosi se na osnovu podataka iz stava 4. ovog člana i sadrži podatke o ukupnom broju zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u javnoj svojini, odnosno ukupnom broju i strukturi zaposlenih u pojedinačnoj zdravstvenoj ustanovi, uključujući i zdravstvene radnike iz člana 158. ovog zakona, za čije se plate sredstva obezbeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i broj zaposlenih za čije se plate sredstva stiču na drugi način u skladu sa zakonom, podatke o broju zaposlenih koji rade na neodređeno i određeno radno vreme, sa punim, odnosno nepunim radnim vremenom, odnosno čiji radni odnos miruje, kao i druge podatke o kadrovskoj obezbeđenosti zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph></article><article eId="art_162"><num>Član 162</num><paragraph eId="art_162__para_1"><num>(1)</num><content><p>Kadrovski plan iz člana 161. stav 1. ovog zakona za svaku budžetsku godinu donosi ministar, najranije istovremeno sa propisom kojim se uređuje budžet, tekuće kalendarske godine za narednu budžetsku godinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_162__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ako se kadrovski plan ne donese u roku iz stava 1. ovog člana, do donošenja republičkog kadrovskog plana, odnosno kadrovskog plana zdravstvene ustanove, primenjuje se postojeći kadrovski plan.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_162__para_3"><num>(3)</num><content><p>Kadrovski plan iz člana 161. stav 1. ovog zakona, kao i njegove izmene i dopune, mora biti usklađen sa finansijskim sredstvima organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno zdravstvene ustanove, odnosno budžeta osnivača, za budžetsku godinu za koju se donosi kadrovski plan, odnosno njegove izmene i dopune, o čemu se dokaz dostavlja Ministarstvu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_163"><num>Član 163</num><paragraph eId="art_163__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ukupan broj zaposlenih u kadrovskom planu iz člana 161. stav 1. ovog zakona u toku jedne budžetske godine ministar može da izmeni po službenoj dužnosti na osnovu podataka iz člana 161. stav 4. ovog zakona, odnosno na osnovu zahteva zdravstvene ustanove, i to usklađivanjem broja zaposlenih sa standardima, odnosno normativima propisanim ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, odnosno usklađivanjem broja zaposlenih radi obezbeđivanja zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_163__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova može da podnese Ministarstvu zahtev za izmenu, odnosno dopunu kadrovskog plana zdravstvene ustanove, sa potrebnom dokumentacijom iz stava 1. ovog člana, najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine i to u periodu od 1. do 31. januara za tekuću budžetsku godinu, kao i od 1. do 30. juna tekuće godine za narednu budžetsku godinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_163__para_3"><num>(3)</num><content><p>Ministar donosi izmenu, odnosno dopunu kadrovskog plana za tekuću kalendarsku godinu najkasnije do 1. aprila tekuće kalendarske godine, odnosno donosi kadrovski plan za narednu budžetsku godinu najranije istovremeno sa propisom kojim se uređuje budžet, tekuće kalendarske godine za narednu budžetsku godinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_163__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zahtevi podneti pre ili posle roka iz stava 2. ovog člana, kao i nepotpuni zahtevi, neće se razmatrati.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_163__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ministarstvo je dužno da kadrovske planove iz člana 161. stav 1. ovog zakona, kao i njihove izmene i dopune, dostavi organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja, zdravstvenoj ustanovi, kao i ministarstvu nadležnom za poslove finansija, u roku od pet radnih dana od dana donošenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_163__para_6"><num>(6)</num><content><p>Izmena kadrovskog plana može se vršiti samo u okviru obezbeđenih budžetskih sredstava.</p></content></paragraph></article><article eId="art_164"><num>Član 164</num><paragraph eId="art_164__para_1"><num>(1)</num><content><p>Broj zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini ne sme biti veći od broja utvrđenog kadrovskim planom iz člana 161. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_164__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zabranjen je prijem u radni odnos u zdravstvenu ustanovu u javnoj svojini iznad broja zaposlenih utvrđenih kadrovskim planom iz člana 161. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_164__para_3"><num>(3)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove u javnoj svojini dostavlja nadzornom odboru zdravstvene ustanove, nadležnom zavodu za javno zdravlje i organizaciji obaveznog zdravstvenog osiguranja, šestomesečni izveštaj o stanju kadrovske obezbeđenosti, strukturi i broju novozaposlenih u zdravstvenoj ustanovi, kao i načinu finansiranja njihovih plata, za sve oblike radnog angažovanja, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_164__para_4"><num>(4)</num><content><p>Prijem u radni odnos u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, sprovodi se na osnovu javnog oglasa, u kome su istaknuti uslovi koje kandidat mora da ispuni i način vršenja izbora kandidata, kao i na osnovu sporazuma o preuzimanju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, odnosno zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.</p></content></paragraph></article><article eId="art_165"><num>Član 165</num><heading>Pripravnički staž</heading><paragraph eId="art_165__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnici ne mogu obavljati zdravstvenu delatnost dok ne obave pripravnički staž i polože stručni ispit, u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_165__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pripravnički staž za zdravstvene radnike traje šest meseci.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_165__para_3"><num>(3)</num><content><p>Danom započinjanja obavljanja pripravničkog staža, zdravstveni radnik je dužan da se upiše u imenik nadležne komore, u kojem se vodi evidencija o pripravnicima.</p></content></paragraph></article><article eId="art_166"><num>Član 166</num><paragraph eId="art_166__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pripravnički staž izvodi se po utvrđenom programu, u skladu sa zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pripravnički staž je praktičan rad, kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalni rad.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pripravnički staž se obavlja u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi pod neposrednim nadzorom mentora – zdravstvenog radnika sa licencom nadležne komore, koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci nakon položenog stručnog ispita.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_4"><num>(4)</num><content><p>Deo pripravničkog staža za oblast kontrole kvaliteta lekova i medicinskih sredstava, može se obavljati i u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, vodi evidenciju, vrši nadzor i odgovorna je za dosledno sprovođenje programa pripravničkog staža zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa dužna je da o mogućnosti obavljanja pripravničkog staža zdravstvenih radnika u toj zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, kao i o obavljenom programu pripravničkog staža zdravstvenog radnika, obavesti nadležnu komoru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_166__para_7"><num>(7)</num><content><p>Plan i program pripravničkog staža, bliže uslove koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa u kojima se može obavljati pripravnički staž, obrazac pripravničke knjižice, način vođenja pripravničke knjižice, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje pripravničkog staža, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_167"><num>Član 167</num><paragraph eId="art_167__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa zaključuje sa zdravstvenim radnikom koji obavlja pripravnički staž ugovor o radu ili ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_167__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa može licu sa kojim zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju da obezbedi novčanu naknadu i druga prava, u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_167__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za vreme trajanja pripravničkog staža, pripravnik koji je zasnovao radni odnos sa zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom, ima pravo na platu i sva druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad i zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama, odnosno u skladu sa ugovorom o radu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_168"><num>Član 168</num><heading>Stručni ispit</heading><paragraph eId="art_168__para_1"><num>(1)</num><content><p>Po isteku pripravničkog staža, zdravstveni radnici dužni su da polože stručni ispit u roku od 12 meseci od dana završetka programa pripravničkog staža, pred ispitnom komisijom koju obrazuje ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_168__para_2"><num>(2)</num><content><p>Član ispitne komisije iz stava 1. ovog člana može biti državni službenik ili lice na položaju u Ministarstvu, koji je doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije ili magistar farmacije – medicinski biohemičar, koji ima položen stručni ispit za zdravstvene radnike i državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, odnosno lice sa završenim akademskim master studijama iz oblasti pravnih nauka, koji ima položen državni stručni ispit, odnosno položen pravosudni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_168__para_3"><num>(3)</num><content><p>Ministar propisuje program, sadržinu i način polaganja stručnog ispita zdravstvenih radnika, obrazac uverenja o položenom stručnom ispitu i uređuje ostala pitanja u vezi sa stručnim ispitom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_169"><num>Član 169</num><paragraph eId="art_169__para_1"><content><p>Zdravstvenim radnicima koji su pripravnički staž ili deo staža obavili u inostranstvu Ministarstvo, na njihov zahtev, priznaje pripravnički staž ili deo staža, pod uslovom da program obavljenog pripravničkog staža odgovara programu pripravničkog staža u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_170"><num>Član 170</num><heading>Stručno usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika</heading><paragraph eId="art_170__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_170__para_1__list_1"><intro><p>Pod stručnim usavršavanjem, u smislu ovog zakona, podrazumeva se sticanje znanja i veština zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, koje obuhvata:</p></intro><point eId="art_170__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>specijalizacije, uže specijalizacije, kontinuiranu edukaciju i druge oblike stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika;</p></content></point><point eId="art_170__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>specijalizacije zdravstvenih saradnika.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_170__para_2"><num>(2)</num><content><p>Troškove specijalizacije i uže specijalizacije zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika snosi poslodavac, a za zaposlene u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini u skladu sa članom 17. stav 1. tačka 13) i stav 2. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_170__para_3"><num>(3)</num><content><p>Troškove kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika snosi nadležna komora, poslodavac, odnosno zdravstveni radnik.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_170__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zaposleni ima pravo da profesionalno napreduje, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_171"><num>Član 171</num><paragraph eId="art_171__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik ima pravo i dužnost da u toku rada stalno prati razvoj medicinske, stomatološke, farmaceutske nauke, kao i drugih odgovarajućih nauka, i da se stručno usavršava, radi održavanja i unapređivanja kvaliteta svog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_171__para_2"><num>(2)</num><content><p>Stručno usavršavanje zdravstvenog radnika je uslov za dobijanje, odnosno obnavljanje licence.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_171__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, dužna je da zaposlenom zdravstvenom radniku obezbedi plaćeno odsustvo za kontinuiranu edukaciju radi obnavljanja licence, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_172"><num>Član 172</num><heading>Plan stručnog usavršavanja</heading><paragraph eId="art_172__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa dužna je da zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku obezbedi stručno usavršavanje, u skladu sa ovim zakonom, a prema planu stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_172__para_2"><num>(2)</num><content><p>Plan stručnog usavršavanja iz stava 1. ovog člana zdravstvena ustanova u javnoj svojini donosi na osnovu plana razvoja kadrova u zdravstvu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_173"><num>Član 173</num><heading>Plan razvoja kadrova u zdravstvu</heading><paragraph eId="art_173__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_173__para_1__list_1"><intro><p>Plan razvoja kadrova u zdravstvu iz člana 172. ovog zakona sadrži:</p></intro><point eId="art_173__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>viziju, odnosno željeno stanje, čijem dostizanju doprinosi postizanje opštih i posebnih ciljeva;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>pregled i analizu postojećeg stanja, uključujući i ocenu nivoa ostvarenosti ciljeva sprovođenja javnih politika u oblasti razvoja kadrova u zdravstvu na osnovu pokazatelja učinka u toj oblasti;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>opšte i posebne ciljeve razvoja kadrova;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>mere za postizanje opštih i posebnih ciljeva, uzročno-posledične veze između opštih i posebnih ciljeva i mera koje doprinose ostvarenju tih ciljeva i analizu efekata tih mera na fizička i pravna lica i budžet;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>plan upisa na visokoškolske ustanove i škole zdravstvene struke;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>program stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>broj specijalizacija i užih specijalizacija koje se odobravaju na godišnjem nivou;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>kriterijume i bliže uslove za odobravanje specijalizacija i užih specijalizacija;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>ključne pokazatelje učinaka na nivou opštih i posebnih ciljeva i mera, kojima se meri efikasnost i efektivnost sprovođenja plana razvoja kadrova u zdravstvu;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>institucionalni okvir i plan za praćenje sprovođenja, vrednovanje učinaka i izveštavanje o sprovedenim merama, postignutim ciljevima i učincima sprovođenja plana razvoja kadrova u zdravstvu, uz navođenje institucije odgovorne za praćenje sprovođenja ovog plana;</p></content></point><point eId="art_173__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>druga pitanja od značaja za stručno usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_173__para_2"><num>(2)</num><content><p>Plan razvoja kadrova u zdravstvu donosi ministar, uz saglasnost ministra nadležnog za poslove obrazovanja i na osnovu sredstava koja su obezbeđena za te namene.</p></content></paragraph></article><article eId="art_174"><num>Član 174</num><heading>Specijalizacije i uže specijalizacije</heading><paragraph eId="art_174__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik sa završenim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme sa zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom, može se stručno usavršavati – specijalizirati, pod uslovom da je završio pripravnički staž i položio stručni ispit.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni saradnik sa završenim akademskim studijama, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme sa zdravstvenom ustanovom, može se stručno usavršavati – specijalizirati, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni radnik, specijalista određene grane medicine, odnosno farmacije, može se, posle završene specijalizacije, usavršavati i u užoj specijalnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_4"><num>(4)</num><content><p>Izuzetno od stava 1. ovog člana, Ministarstvo odobrava specijalizaciju za oblasti deficitarnih grana medicine, dentalne medicine, odnosno farmacije, zdravstvenom radniku sa završenim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke, koji je završio pripravnički staž i položio stručni ispit i koji je nezaposlen ili zaposlen na određeno vreme, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstveni radnik iz stava 4. ovog člana finansira specijalizaciju iz sopstvenih sredstava.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_6"><num>(6)</num><content><p>Ministar, za svaku narednu kalendarsku godinu, najkasnije do 1. decembra tekuće godine, donosi odluku o oblastima medicine, dentalne medicine, odnosno farmacije koje su deficitarne u Republici Srbiji, a na osnovu mišljenja zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_174__para_7"><num>(7)</num><content><p>Rešenje o odobrenju specijalizacije iz stava 4. ovog člana, u roku od 60 dana od dana završetka javnog konkursa koje donosi ministar, konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph></article><article eId="art_175"><num>Član 175</num><paragraph eId="art_175__para_1"><num>(1)</num><content><p>Rešenje o odobravanju specijalizacije i uže specijalizacije, u skladu sa planom stručnog usavršavanja iz člana 172. stav 1. ovog zakona i propisima kojima se uređuju specijalizacije, donosi direktor zdravstvene ustanove, na predlog Stručnog saveta, odnosno osnivač privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_2"><num>(2)</num><content><p>Na rešenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba upravnom odboru zdravstvene ustanove, odnosno osnivaču privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstvena ustanova u javnoj svojini u obavezi je da raspiše interni konkurs za odobravanje specijalizacija i užih specijalizacija, kao i kriterijume na osnovu kojih će kandidati biti vrednovani u situaciji kada se više kandidata prijavi na interni konkurs za odobravanje određene specijalizacije, odnosno uže specijalizacije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_4"><num>(4)</num><content><p>Rešenje upravnog odbora iz stava 2. ovog člana konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_5"><num>(5)</num><content><p>Saglasnost na rešenje iz st. 1. i 4. ovog člana, za zdravstvene ustanove u javnoj svojini, u roku od 60 dana od dana završetka javnog konkursa, daje ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa dužna je da zaključi ugovor sa zdravstvenim radnikom, odnosno zdravstvenim saradnikom, kojim se uređuju međusobna prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik dužan je da u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini provede u radnom odnosu, po završenoj specijalizaciji, odnosno užoj specijalizaciji, dvostruko duži period od perioda trajanja specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, za vreme koje je finansirao poslodavac.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_8"><num>(8)</num><content><p>Izuzetno od stava 7. ovog člana, zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik može raskinuti ugovor iz stava 6. ovog člana, odnosno ugovor o radu sa zdravstvenom ustanovom u javnoj svojini i u kraćem periodu od perioda iz stava 7. ovog člana, uz obavezu da nadoknadi troškove specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, koji ne obuhvataju iznos zarade i naknade zarade zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika za vreme trajanja specijalizacije, odnosno uže specijalizacije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_175__para_9"><num>(9)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, može da obavlja zdravstvenu zaštitu, odnosno određene poslove zdravstvene zaštite iz oblasti koju specijalizira, samo pod nadzorom zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika – mentora.</p></content></paragraph></article><article eId="art_176"><num>Član 176</num><paragraph eId="art_176__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik sa završenim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke, koji obavlja zdravstvenu delatnost u drugom pravnom licu iz člana 36. ovog zakona, može se stručno usavršavati – specijalizirati, u skladu sa čl. 174. i 175. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_176__para_2"><num>(2)</num><content><p>Izuzetno, zdravstveni radnik sa završenim integrisanim akademskim studijama zdravstvene struke, koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme sa fakultetom zdravstvene struke u zvanju nastavnika, odnosno saradnika u nastavi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje, može se stručno usavršavati – sticati specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju, pod uslovom da je završio pripravnički staž i položio stručni, odnosno specijalistički ispit.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_176__para_3"><num>(3)</num><content><p>Licu koje je završilo integrisane akademske studije zdravstvene struke, a ne obavlja zdravstvenu delatnost kao profesiju u drugom pravnom licu iz člana 36. ovog zakona, koje je zaposleno u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno lokalne samouprave, u školi zdravstvene struke, naučnoistraživačkoj ustanovi, pravnom licu koje obavlja proizvodnju, promet i kontrolu lekova i medicinskih sredstava, agenciji nadležnoj za oblast lekova i medicinskih sredstava, nosiocu dozvole za stavljanje leka u promet, ugovornoj istraživačkoj organizaciji sa sedištem u Republici Srbiji, u skladu sa propisima kojima se uređuju lekovi i medicinska sredstva, kao i u agenciji nadležnoj za oblast zaštite od jonizujućih zračenja, može se stručno usavršavati – sticati specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju, pod uslovom da je završio pripravnički staž i položio stručni, odnosno specijalistički ispit, za potrebe rada kod navedenog poslodavca, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za njegovo sprovođenje.</p></content></paragraph></article><article eId="art_177"><num>Član 177</num><paragraph eId="art_177__para_1"><content><p>Vrste, trajanje i sadržinu specijalizacija i užih specijalizacija, programe obavljanja specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, način obavljanja specijalističkog staža i polaganja specijalističkog ispita, sastav i rad ispitnih komisija, način utvrđivanja i povraćaja troškova specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, uslove koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa, odnosno Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije za obavljanje specijalističkog, odnosno staža iz uže specijalizacije, obrazac indeksa i diplome o stečenom zvanju specijaliste, odnosno užeg specijaliste, kao i postupak priznavanja strane isprave o specijalizaciji, odnosno užoj specijalizaciji propisuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_178"><num>Član 178</num><heading>Kontinuirana edukacija i drugi oblici stručnog usavršavanja</heading><paragraph eId="art_178__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_178__para_1__list_1"><intro><p>Kontinuirana edukacija podrazumeva:</p></intro><point eId="art_178__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>učešće na stručnim i naučnim skupovima;</p></content></point><point eId="art_178__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>učešće na seminarima, kursevima i drugim programima kontinuirane edukacije.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_178__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pod uslovima propisanim ovim zakonom, kontinuiranu edukaciju mogu obavljati visokoškolske ustanove zdravstvene struke, srednje škole zdravstvene struke, komore zdravstvenih radnika, zdravstvene ustanove, privatna praksa, udruženja zdravstvene struke, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije, Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije, Ministarstvo, kao i druge javne agencije, organi i organizacije nad kojima nadzor vrši Ministarstvo (u daljem tekstu: organizatori programa kontinuirane edukacije).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_178__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pod drugim oblicima stručnog usavršavanja iz člana 170. stav 1. tačka 1) ovog zakona podrazumevaju se poslediplomske studije, kao i objavljivanje, recenzija i uređivanje članaka u stručnim i naučnim časopisima, knjigama, odnosno publikacijama.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_178__para_4"><num>(4)</num><content><p>Vrstu, program, način i dužinu trajanja kontinuirane edukacije iz stava 1. ovog člana, zdravstvene ustanove, druga pravna lica, privatna praksa i udruženja koja mogu sprovoditi kontinuiranu edukaciju, kriterijume na osnovu kojih se vrši akreditacija programa kontinuirane edukacije, kriterijume na osnovu kojih se vrši vrednovanje programa kontinuirane edukacije i drugih oblika stručnog usavršavanja, učešće u troškovima kontinuirane edukacije, procenu kvaliteta kontinuirane edukacije, procenu kvaliteta izvođenja akreditovanih programa kontinuirane edukacije, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje kontinuirane edukacije i drugih oblika stručnog usavršavanja, propisuje ministar, na predlog nadležnih komora zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_178__para_5"><num>(5)</num><content><p>Akreditaciju programa kontinuirane edukacije vrši Zdravstveni savet.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_178__para_6"><num>(6)</num><content><p>Troškove prethodnog postupka procene kvaliteta kontinuirane edukacije i procene kvaliteta izvođenja akreditovanih programa kontinuirane edukacije snosi organizator programa kontinuirane edukacije, prema cenovniku nadležne komore zdravstvenih radnika, na koji saglasnost daje Ministarstvo.</p></content></paragraph></article><article eId="art_179"><num>Član 179</num><heading>Priznavanje strane školske isprave (nostrifikacija diplome)</heading><paragraph eId="art_179__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji je završio odgovarajuću školu, odnosno visokoškolsku ustanovu u inostranstvu, može obavljati zdravstvenu delatnost, odnosno određene poslove zdravstvene zaštite, ako se izvrši nostrifikacija diplome, odnosno priznavanje strane visokoškolske isprave, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_179__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni radnik koji je završio specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju u inostranstvu, odnosno zdravstveni saradnik koji je završio specijalizaciju u inostranstvu, može obavljati zdravstvenu delatnost, odnosno određene poslove zdravstvene zaštite, ako odgovarajuća visokoškolska ustanova zdravstvene struke izvrši priznavanje strane isprave o specijalizaciji, odnosno užoj specijalizaciji.</p></content></paragraph></article><article eId="art_180"><num>Član 180</num><heading>Dobijanje naziva primarijus</heading><paragraph eId="art_180__para_1"><num>(1)</num><content><p>Doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri farmacije – medicinski biohemičari, koji imaju položen specijalistički ispit, najmanje 12 godina radnog iskustva u obavljanju zdravstvene delatnosti, od čega najmanje šest godina posle položenog specijalističkog ispita, kao i stručne i naučne radove, mogu podneti predlog za dobijanje naziva primarijus, odnosno biti predloženi za dobijanje naziva primarijus, kao stručnog priznanja za dugogodišnji uspešni zdravstveni, stručni i naučni rad.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_180__para_2"><num>(2)</num><content><p>Predlog za dobijanje naziva primarijus može podneti zdravstveni radnik iz stava 1. ovog člana, nadležna komora, odgovarajuća sekcija ili podružnica Srpskog lekarskog društva, odnosno Savez farmaceutskih udruženja Srbije, kao i Društvo medicinskih biohemičara Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_180__para_3"><num>(3)</num><content><p>Ministar propisuje bliže uslove i način postupka za dobijanje naziva primarijus, kao i ostala pitanja u vezi sa dobijanjem naziva primarijus.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_180__para_4"><num>(4)</num><content><p>Za zdravstvene radnike iz stava 1. ovog člana sa teritorije autonomne pokrajine, prilikom odlučivanja o dodeli naziva primarijus, prethodno se pribavlja mišljenje nadležnog organa autonomne pokrajine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_180__para_5"><num>(5)</num><content><p>Naziv primarijus dodeljuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_181"><num>Član 181</num><heading>Izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence</heading><paragraph eId="art_181__para_1"><num>(1)</num><content><p>Izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence zdravstvenim radnicima jeste postupak koji sprovodi nadležna komora, radi utvrđivanja stručne osposobljenosti zdravstvenih radnika za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_2"><num>(2)</num><content><p>O izdatoj, obnovljenoj ili oduzetoj licenci zdravstvenom radniku, rešenje donosi direktor nadležne komore.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba ministru, koja ne odlaže izvršenje rešenja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_4"><num>(4)</num><content><p>Licenca je javna isprava.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_5"><num>(5)</num><content><p>Licenca se izdaje na obrascu formata A3, veličine 420 x 297 mm.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_6"><num>(6)</num><content><p>Na obrascu licence se nalazi grb Republike Srbije, naziv i logo nadležne komore.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_7"><num>(7)</num><list eId="art_181__para_7__list_1"><intro><p>Na licenci se upisuju sledeći podaci o zdravstvenom radniku:</p></intro><point eId="art_181__para_7__point_1"><num>1)</num><content><p>ime i prezime;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_2"><num>2)</num><content><p>školska sprema;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_3"><num>3)</num><content><p>oblast zdravstvene zaštite za koju se licenca izdaje;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_4"><num>4)</num><content><p>broj licence;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_5"><num>5)</num><content><p>datum i mesto izdavanja licence;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_6"><num>6)</num><content><p>datum važenja licence;</p></content></point><point eId="art_181__para_7__point_7"><num>7)</num><content><p>pečat nadležne komore i potpis direktora nadležne komore.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_181__para_8"><num>(8)</num><content><p>Troškove izdavanja i obnavljanja licence utvrđuje nadležni organ komore, pod uslovima propisanim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_9"><num>(9)</num><content><p>Troškove iz stava 8. ovog člana snosi podnosilac zahteva za izdavanje, odnosno obnavljanje licence.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_10"><num>(10)</num><content><p>Bliže uslove i način izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licence, odnosno privremene licence, polaganje licencnog ispita, obrazovanje i sastav komisije za polaganje licencnog ispita, kao i druge uslove potrebne za izdavanje, obnavljanje i oduzimanje licence, odnosno privremene licence, propisuje ministar, na predlog nadležnih komora zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_181__para_11"><num>(11)</num><content><p>Nadležna komora po službenoj dužnosti vodi imenik izdatih, obnovljenih, odnosno oduzetih licenci, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_182"><num>Član 182</num><heading>Izdavanje licence</heading><paragraph eId="art_182__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zahtev za izdavanje licence, zdravstveni radnik podnosi nadležnoj komori.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_182__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_182__para_2__list_1"><intro><p>Komora izdaje licencu zdravstvenom radniku pod uslovom:</p></intro><point eId="art_182__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>da ispunjava uslove iz člana 150. ovog zakona u pogledu obrazovanja zdravstvene struke;</p></content></point><point eId="art_182__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>da je obavio pripravnički staž i položio stručni ispit;</p></content></point><point eId="art_182__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>da je upisan u imenik komore;</p></content></point><point eId="art_182__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>da pravnosnažnom sudskom odlukom nije osuđen za umišljajno krivično delo na kaznu zatvora od jedne godine ili težu kaznu, niti na kaznu zatvora za krivično delo protiv zdravlja ljudi, odnosno da mu pravnosnažnom sudskom odlukom nije izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati zdravstvenu delatnost.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_182__para_3"><num>(3)</num><content><p>Izuzetno od stava 2. tačka 4) ovog člana komora izdaje licencu zdravstvenom radniku nakon brisanja osude u skladu sa Krivičnim zakonikom, odnosno nakon isteka mere bezbednosti koja mu je izrečena.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_182__para_4"><num>(4)</num><content><p>Komora izdaje licencu zdravstvenom radniku na period od sedam godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_182__para_5"><num>(5)</num><content><p>Izuzetno od stava 4. ovog člana, komora izdaje licencu zdravstvenom radniku preko 70 godina starosti na period od godinu dana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_182__para_6"><num>(6)</num><content><p>Uz izdatu licencu, komora obezbeđuje zdravstvenom radniku i pečat koji sadrži broj licence i oblast rada za koju je zdravstveni radnik dobio licencu (u daljem tekstu: pečat).</p></content></paragraph><paragraph eId="art_182__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa, dužna je da u roku od 24 sata po dobijanju, informaciju o tome da je zdravstveni radnik pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen za krivično delo, odnosno informaciju o izrečenoj meri bezbednosti iz stava 2. tačka 4) ovog člana, dostavi nadležnoj komori zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph></article><article eId="art_183"><num>Član 183</num><heading>Obnavljanje licence</heading><paragraph eId="art_183__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nakon isteka perioda važenja licence iz člana 182. st. 4. i 5. ovog zakona, svaka naredna licenca izdaje se po postupku za obnavljanje licence, propisanim ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni radnik podnosi nadležnoj komori zahtev za obnavljanje licence najkasnije 60 dana pre isteka roka na koji je licenca izdata.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni radnik koji ne ispunjava uslove za obnavljanje licence propisane ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, dužan je da podnese zahtev za polaganje licencnog ispita nadležnoj komori u roku od 60 dana pre isteka licencnog perioda.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstveni radnik, uz zahtev za obnavljanje licence, podnosi i dokaz o sprovedenoj kontinuiranoj edukaciji u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, odnosno dokaz o položenom licencnom ispitu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstveni radnik, korisnik starosne penzije, za izdavanje i obnavljanje licence podnosi i dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_6"><num>(6)</num><content><p>Obnavljanje licence vrši se svakih sedam godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_183__para_7"><num>(7)</num><content><p>Zdravstveni radnik preko 70 godina starosti obnavlja licencu svakih godinu dana.</p></content></paragraph></article><article eId="art_184"><num>Član 184</num><paragraph eId="art_184__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnik koji ne dobije, odnosno ne obnovi licencu, pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, odnosno kojem je licenca oduzeta u skladu sa zakonom, ne može obavljati zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_184__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni radnik kome je nadležna komora oduzela licencu pod uslovima propisanim ovim zakonom, dužan je da u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja rešenja o oduzimanju licence, dostavi nadležnoj komori ranije izdatu licencu i pečat.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_184__para_3"><num>(3)</num><content><p>O neobnovljenoj, odnosno oduzetoj licenci, nadležna komora odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, obaveštava zdravstvenu, odnosno farmaceutsku inspekciju, organizaciju obaveznog zdravstvenog osiguranja i poslodavca zdravstvenog radnika kojem je licenca oduzeta ili nije obnovljena.</p></content></paragraph></article><article eId="art_185"><num>Član 185</num><heading>Oduzimanje licence</heading><paragraph eId="art_185__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_185__para_1__list_1"><intro><p>Komora po službenoj dužnosti privremeno oduzima licencu zdravstvenom radniku:</p></intro><point eId="art_185__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ako obavlja zdravstvenu delatnost za koju mu nije izdata licenca;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>ako u obavljanju zdravstvene delatnosti načini stručnu grešku kojom se narušava, odnosno pogoršava zdravstveno stanje pacijenta;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>ako mu je od strane nadležnog organa komore izrečena jedna od mera privremene zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti zbog teže povrede profesionalne dužnosti i ugleda člana komore, u skladu sa zakonom i statutom komore;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen za umišljajno krivično delo na kaznu zatvora od šest meseci ili težu kaznu, odnosno na kaznu zatvora za krivično delo protiv zdravlja ljudi;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>ako mu je pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera bezbednosti u skladu sa Krivičnim zakonikom, i to: obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi, obavezno lečenje narkomana, obavezno lečenje alkoholičara, odnosno zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti zbog koje ne može obavljati zdravstvenu delatnost;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ako u obavljanju zdravstvene delatnosti zloupotrebi sredstva zdravstvenog osiguranja;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>ako je ispisan iz imenika nadležne komore;</p></content></point><point eId="art_185__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>u drugim slučajevima propisanim zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_185__para_2"><num>(2)</num><content><p>Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenih u stavu 1. tač. 1)–3), 6) i 8) ovog člana može trajati od šest meseci do pet godina od dana dostavljanja rešenja o privremenom oduzimanju licence.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_185__para_3"><num>(3)</num><content><p>Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 1. tačka 4) ovog člana može trajati do brisanja osude u skladu sa Krivičnim zakonikom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_185__para_4"><num>(4)</num><content><p>Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 1. tačka 5) ovog člana može trajati do isteka mere bezbednosti koja je izrečena zdravstvenom radniku.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_185__para_5"><num>(5)</num><content><p>Privremeno oduzimanje licence iz razloga utvrđenog u stavu 1. tačka 7) ovog člana može trajati do ponovnog upisa zdravstvenog radnika u imenik komore, pod uslovima propisanim ovim zakonom i takva licenca važi za preostali period važenja prethodno izdate licence.</p></content></paragraph></article><article eId="art_186"><num>Član 186</num><paragraph eId="art_186__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pod stručnom greškom, u smislu ovog zakona, podrazumeva se nesavesno obavljanje zdravstvene delatnosti u vidu zanemarivanja profesionalnih dužnosti u pružanju zdravstvene zaštite, nepažnje ili propuštanja, odnosno nepridržavanja utvrđenih pravila struke i profesionalnih veština u pružanju zdravstvene zaštite, koje dovodi do povrede, oštećenja, pogoršanja zdravlja ili gubitka delova tela pacijenta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_186__para_2"><num>(2)</num><content><p>Odgovornost za stručnu grešku iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u disciplinskom postupku pred nadležnim organom komore, u postupku redovne i vanredne provere kvaliteta stručnog rada, odnosno u drugim postupcima utvrđenim zakonom.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_17"><num>XVII</num><heading>KVALITET ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, PROVERA KVALITETA STRUČNOG RADA I AKREDITACIJA</heading><article eId="art_187"><num>Član 187</num><heading>Kvalitet zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_187__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pod kvalitetom zdravstvene zaštite, u smislu ovog zakona, podrazumevaju se mere i aktivnosti kojima se, u skladu sa savremenim dostignućima medicinske, stomatološke i farmaceutske nauke i prakse i etičkim načelima, povećavaju mogućnosti povoljnog ishoda i smanjuje rizik nastanka neželjenih posledica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u celini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_187__para_2"><num>(2)</num><content><p>Kvalitet zdravstvene zaštite procenjuje se u postupku provere kvaliteta stručnog rada, na osnovu pokazatelja kvaliteta zdravstvene zaštite i u postupku akreditacije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_188"><num>Član 188</num><heading>Provera kvaliteta stručnog rada</heading><paragraph eId="art_188__para_1"><num>(1)</num><content><p>Pod proverom kvaliteta stručnog rada, u smislu ovog zakona, podrazumeva se postupak provere kvaliteta stručnog rada zdravstvenih ustanova, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_188__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_188__para_2__list_1"><intro><p>Provera kvaliteta stručnog rada vrši se kao:</p></intro><point eId="art_188__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>unutrašnja provera kvaliteta stručnog rada;</p></content></point><point eId="art_188__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>spoljna provera kvaliteta stručnog rada.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_189"><num>Član 189</num><heading>Unutrašnja provera kvaliteta stručnog rada</heading><paragraph eId="art_189__para_1"><num>(1)</num><content><p>Unutrašnja provera kvaliteta stručnog rada sprovodi se u svakoj zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, odnosno privatnoj praksi i može biti redovna i vanredna.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_2"><num>(2)</num><content><p>Redovna unutrašnja provera kvaliteta stručnog rada sprovodi se na osnovu godišnjeg programa unutrašnje provere kvaliteta stručnog rada, koji u zdravstvenoj ustanovi utvrđuje stručni savet, u drugom pravnom licu rukovodilac drugog pravnog lica, a u privatnoj praksi osnivač privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_3"><num>(3)</num><content><p>Vanredna unutrašnja provera kvaliteta stručnog rada zdravstvenog radnika, zdravstvenog saradnika, odnosno organizacione jedinice, sprovodi se na zahtev direktora zdravstvene ustanove, stručnog saveta, komisije za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, rukovodioca drugog pravnog lica, odnosno osnivača privatne prakse, kao i zdravstvenog, odnosno farmaceutskog inspektora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_4"><num>(4)</num><content><p>Vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom pravnom licu, sprovodi komisija za vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada, koju imenuje direktor zdravstvene ustanove, odnosno rukovodilac drugog pravnog lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_5"><num>(5)</num><content><p>Za vršenje vanredne unutrašnje provere kvaliteta stručnog rada određuje se zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik sa najmanje istim stepenom obrazovanja, odnosno naučnog zvanja koje ima stručni rukovodilac odgovarajuće organizacione jedinice nad kojom se sprovodi nadzor, odnosno koje ima zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik nad čijim stručnim radom se vrši provera kvaliteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_6"><num>(6)</num><content><p>Komisija za vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnošenja zahteva iz stava 3. ovog člana, dostavlja izveštaj o sprovedenoj vanrednoj unutrašnjoj proveri kvaliteta stručnog rada podnosiocu zahteva za vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada i direktoru zdravstvene ustanove, odnosno rukovodiocu drugog pravnog lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_7"><num>(7)</num><content><p>Vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada u privatnoj praksi sprovodi osnivač privatne prakse i izveštaj dostavlja podnosiocu zahteva za vanrednu unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_8"><num>(8)</num><content><p>Izveštaj iz st. 6. i 7. ovog člana sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju, uočenim nedostacima i propustima, stručno mišljenje o posledici po zdravlje pacijenta, kao i predloge za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_189__para_9"><num>(9)</num><content><p>Direktor zdravstvene ustanove, odnosno osnivač privatne prakse dužan je da u roku od pet radnih dana razmotri izveštaj iz st. 6. i 7. ovog člana i postupi po predlozima za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta.</p></content></paragraph></article><article eId="art_190"><num>Član 190</num><paragraph eId="art_190__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici za kvalitet stručnog rada odgovaraju stručnom rukovodiocu organizacione jedinice.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_190__para_2"><num>(2)</num><content><p>Stručni rukovodilac organizacione jedinice iz stava 1. ovog člana za kvalitet svog rada, kao i za kvalitet stručnog rada organizacione jedinice kojom rukovodi, odgovara direktoru zdravstvene ustanove, odnosno rukovodiocu drugog pravnog lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_190__para_3"><num>(3)</num><content><p>Stručni rukovodilac organizacione jedinice zdravstvene ustanove, o sprovedenoj redovnoj unutrašnjoj proveri kvaliteta stručnog rada, dostavlja tromesečni izveštaj stručnom savetu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_190__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstveni radnik u privatnoj praksi za kvalitet svog stručnog rada odgovara osnivaču privatne prakse.</p></content></paragraph></article><article eId="art_191"><num>Član 191</num><heading>Spoljna provera kvaliteta stručnog rada</heading><paragraph eId="art_191__para_1"><num>(1)</num><content><p>Spoljna provera kvaliteta stručnog rada može biti redovna i vanredna.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_2"><num>(2)</num><content><p>Redovnu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada organizuje i sprovodi Ministarstvo, na osnovu godišnjeg plana redovne spoljne provere kvaliteta stručnog rada koji donosi ministar, na predlog zavoda za javno zdravlje osnovanog za teritoriju Republike Srbije i nadležne komore zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_3"><num>(3)</num><content><p>Predlog godišnjeg plana redovne spoljne provere kvaliteta stručnog rada iz stava 1. ovog člana zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije i nadležna komora zdravstvenih radnika dužne su da dostave ministru najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_4"><num>(4)</num><content><p>Vanrednu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada sprovodi Ministarstvo, na zahtev građanina, privrednog društva, ustanove, organizacije zdravstvenog osiguranja i državnog organa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zahtev iz stava 4. ovog člana podnosi se Ministarstvu, koje razmatra opravdanost zahteva, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne republičke stručne komisije i o donetoj odluci obaveštava podnosioca zahteva u roku od 20 radnih dana od dana prijema zahteva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_6"><num>(6)</num><content><p>Republička stručna komisija dužna je da mišljenje iz stava 5. ovog člana dostavi Ministarstvu u roku od 15 radnih dana od dana dostavljanja zahteva za mišljenje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_7"><num>(7)</num><content><p>Rešenje o sprovođenju vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada donosi ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_8"><num>(8)</num><content><p>Rešenje ministra iz stava 7. ovog člana, konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_9"><num>(9)</num><content><p>Vanredna spoljna provera kvaliteta stručnog rada sprovodi se najduže u roku od 30 dana od dana obaveštavanja podnosioca zahteva o pokretanju postupka vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_191__para_10"><num>(10)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, drugo pravno lice, odnosno privatna praksa, kao i zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, dužni su da sarađuju sa stručnim nadzornicima, kao i da im dostave sve potrebne podatke i drugu dokumentaciju potrebnu za sprovođenje redovne i vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph></article><article eId="art_192"><num>Član 192</num><paragraph eId="art_192__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nadležna komora predlaže ministru listu stručnih nadzornika iz reda stručnjaka za određene oblasti zdravstvene zaštite, najkasnije do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_192__para_2"><num>(2)</num><content><p>Redovnu i vanrednu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada vrše stručni nadzornici sa liste stručnih nadzornika, koju odlukom utvrđuje ministar i koja se dostavlja nadležnoj komori zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_192__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za vršenje redovne i vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada određuje se stručni nadzornik sa najmanje istim stepenom obrazovanja, odnosno naučnog zvanja koje ima stručni rukovodilac odgovarajuće organizacione jedinice nad kojom se sprovodi nadzor, odnosno koje ima zdravstveni radnik nad čijim se stručnim radom vrši provera kvaliteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_192__para_4"><num>(4)</num><content><p>Stručni nadzornici sa liste stručnih nadzornika dužni su da savesno i u skladu sa savremenim naučnim dostignućima i kodeksom profesionalne etike obavljaju redovnu i vanrednu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_192__para_5"><num>(5)</num><content><p>Stručni nadzornici sa liste stručnih nadzornika ne mogu odbiti učešće u sprovođenju postupka redovne i vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada, izuzev u slučaju sprečavanja sukoba interesa.</p></content></paragraph></article><article eId="art_193"><num>Član 193</num><paragraph eId="art_193__para_1"><num>(1)</num><content><p>Redovnu i vanrednu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada može obavljati najmanje tri ili više stručnih nadzornika, u zavisnosti od vrste i složenosti, odnosno plana sprovođenja spoljne provere kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_193__para_2"><num>(2)</num><content><p>Stručni nadzornici sačinjavaju izveštaj o spoljnoj proveri kvaliteta stručnog rada, u koji se unosi utvrđeno činjenično stanje, uočeni nedostaci i propusti u stručnom radu, stručno mišljenje o mogućim posledicama po zdravlje pacijenata, odnosno građana, kao i saveti i predlozi za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_193__para_3"><num>(3)</num><content><p>Izveštaj iz stava 2. ovog člana stručni nadzornici, u roku od deset radnih dana od dana završetka redovne i vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada, dostavljaju ministru, zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, privatnoj praksi, odnosno zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku nad čijim radom je izvršena spoljna provera kvaliteta stručnog rada, nadležnoj komori zdravstvenih radnika, kao i podnosiocu zahteva za sprovođenje vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_193__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, drugo pravno lice, privatna praksa, zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, nad čijim radom je izvršena spoljna provera kvaliteta stručnog rada, može podneti ministru primedbe na izveštaj stručnih nadzornika iz stava 2. ovog člana, u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja izveštaja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_193__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, drugo pravno lice, odnosno privatna praksa nad čijim radom je izvršena spoljna provera kvaliteta stručnog rada, koja nije podnela primedbe na izveštaj stručnih nadzornika iz stava 2. ovog člana, odnosno čije primedbe na izveštaj stručnih nadzornika nisu usvojene, dostavlja ministru izveštaj o postupanju i preduzetim merama po savetima i predlozima za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta iz izveštaja stručnih nadzornika, u roku od deset radnih dana od dana dostavljanja izveštaja, odnosno od dana dostavljanja obaveštenja o neusvajanju primedaba na izveštaj.</p></content></paragraph></article><article eId="art_194"><num>Član 194</num><paragraph eId="art_194__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ministar razmatra izveštaj o sprovedenoj spoljnoj proveri kvaliteta stručnog rada, savete i predloge stručnih nadzornika, primedbe na izveštaj stručnih nadzornika i izveštaj zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse o postupanju i preduzetim merama po savetima i predlozima za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta iz izveštaja stručnih nadzornika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_194__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ministar može zatražiti dopunu izveštaja, odnosno izjašnjavanje stručnih nadzornika o podnetim primedbama na izveštaj, a stručni nadzornici su dužni da dopunu, odnosno izjašnjavanje, dostave u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja zahteva za dopunu, odnosno izjašnjavanje.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_194__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_194__para_3__list_1"><intro><p>Po razmatranju izveštaja stručnih nadzornika, podnetih primedaba iz člana 193. stav 4. ovog zakona, kao i izveštaja zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse o postupanju i preduzetim merama po savetima i predlozima iz izveštaja stručnih nadzornika za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta, ministar donosi rešenje kojim može:</p></intro><point eId="art_194__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>zabraniti obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_194__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>zabraniti, u potpunosti ili delimično, obavljanje zdravstvene delatnosti organizacionom delu zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_194__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>zabraniti, u potpunosti ili delimično, obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, odnosno privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_194__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>predložiti nadležnoj komori da pokrene disciplinski postupak protiv zdravstvenog radnika, pod uslovima propisanim ovim zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_194__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zabrana obavljanja zdravstvene delatnosti iz stava 3. tač. 1)–3) ovog člana traje dok se ne otklone razlozi koji su doveli do izricanja zabrane.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_194__para_5"><num>(5)</num><content><p>Na osnovu izveštaja stručnih nadzornika iz člana 193. ovog zakona, kao i na osnovu predloga ministra iz stava 3. tačka 4) ovog člana, ako je utvrđen propust u stručnom radu zdravstvenog radnika ili povreda načela profesionalne etike, nadležna komora oduzima licencu zdravstvenom radniku, odnosno izriče jednu od disciplinskih mera propisanih zakonom kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_195"><num>Član 195</num><paragraph eId="art_195__para_1"><content><p>Pokazatelje kvaliteta zdravstvene zaštite, uslove, način, organizaciju sprovođenja unutrašnje i spoljne provere kvaliteta stručnog rada, obrasce izveštaja, mere koje se preduzimaju za otklanjanje uočenih nedostataka i druga pitanja od značaja za sprovođenje provere kvaliteta stručnog rada zdravstvenih ustanova, drugog pravnog lica i privatne prakse, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, propisuje ministar, a na odredbe koje se odnose na redovnu spoljnu proveru kvaliteta stručnog rada, predlog daje nadležna komora zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph></article><article eId="art_196"><num>Član 196</num><heading>Akreditacija</heading><paragraph eId="art_196__para_1"><content><p>Akreditacija, u smislu ovog zakona, jeste postupak ocenjivanja kvaliteta rada zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, na osnovu primene optimalnog nivoa utvrđenih standarda rada u određenoj oblasti zdravstvene zaštite, odnosno grani medicine, dentalne medicine, odnosno farmaceutske zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_197"><num>Član 197</num><paragraph eId="art_197__para_1"><num>(1)</num><content><p>Akreditaciju iz člana 196. ovog zakona vrši Agencija za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije (u daljem tekstu: Agencija), kao organizacija koja obavlja stručne, regulatorne i razvojne poslove, koju osniva Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javne agencije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_197__para_2"><num>(2)</num><content><p>Agencija ima svojstvo pravnog lica, koje stiče upisom u registar nadležnog organa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_197__para_3"><num>(3)</num><content><p>Agencija je samostalna u svom radu.</p></content></paragraph></article><article eId="art_198"><num>Član 198</num><paragraph eId="art_198__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_198__para_1__list_1"><intro><p>Kao javna ovlašćenja, Agenciji se poveravaju sledeći poslovi državne uprave:</p></intro><point eId="art_198__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>utvrđivanje standarda za akreditaciju zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_198__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>procena kvaliteta zdravstvene zaštite koju pruža zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa;</p></content></point><point eId="art_198__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>rešavanje u upravnim stvarima o akreditaciji zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse;</p></content></point><point eId="art_198__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>izdavanje, odnosno oduzimanje javne isprave o akreditaciji (u daljem tekstu: rešenje o akreditaciji);</p></content></point><point eId="art_198__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>vođenje evidencija o izdatim i oduzetim rešenjima o akreditaciji.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_198__para_2"><num>(2)</num><content><p>Na akt iz stava 1. tačka 1) ovog člana saglasnost daje Vlada.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_198__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadzor nad radom Agencije u poverenim poslovima državne uprave iz stava 1. ovog člana vrši Ministarstvo.</p></content></paragraph></article><article eId="art_199"><num>Član 199</num><heading>Postupak akreditacije</heading><paragraph eId="art_199__para_1"><num>(1)</num><content><p>Akreditacija je dobrovoljna i vrši se na zahtev za sticanje akreditacije, koji zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa podnosi Agenciji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_2"><num>(2)</num><content><p>Akreditaciju stiče zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa za koju Agencija utvrdi da ispunjava utvrđene standarde za određenu oblast zdravstvene zaštite, odnosno granu medicine, dentalne medicine, odnosno farmaceutske zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_3"><num>(3)</num><content><p>Agencija izdaje rešenje o akreditaciji zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse u upravnom postupku.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_4"><num>(4)</num><content><p>Rešenje o akreditaciji iz stava 3. ovog člana, konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_5"><num>(5)</num><content><p>Na osnovu rešenja o akreditaciji, Agencija izdaje zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi sertifikat o akreditaciji zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_6"><num>(6)</num><list eId="art_199__para_6__list_1"><intro><p>Rešenje o akreditaciji iz stava 3. ovog člana može se odnositi na:</p></intro><point eId="art_199__para_6__point_1"><num>1)</num><content><p>pojedinu oblast zdravstvene zaštite, odnosno granu medicine, dentalne medicine, odnosno farmaceutske zdravstvene delatnosti koju obavlja zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa;</p></content></point><point eId="art_199__para_6__point_2"><num>2)</num><content><p>celokupnu zdravstvenu delatnost zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_199__para_7"><num>(7)</num><content><p>Rešenje o akreditaciji izdaje se na određeni period, a najduže na period od sedam godina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_8"><num>(8)</num><content><p>Po isteku roka iz stava 7. ovog člana, postupak akreditacije može se ponoviti na zahtev zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_199__para_9"><num>(9)</num><content><p>Rešenje o akreditaciji zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse objavljuje se na internet stranici Agencije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_200"><num>Član 200</num><paragraph eId="art_200__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova i privatna praksa koja je dobila rešenje o akreditaciji, dužna je da svaku promenu u vezi sa akreditacijom prijavi Agenciji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_200__para_2"><num>(2)</num><content><p>Rešenje o akreditaciji, dobijeno u skladu sa ovim zakonom, potvrđuje da zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ispunjava nacionalne standarde za pružanje zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_200__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje o akreditaciji dobijeno od evropske agencije nadležne za akreditaciju zdravstvenih ustanova, potvrđuje da zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ispunjava međunarodno priznate standarde za pružanje zdravstvene zaštite, kao i nacionalne standarde za pružanje zdravstvene zaštite u oblastima koje su identično definisane sa međunarodnim standardima.</p></content></paragraph></article><article eId="art_201"><num>Član 201</num><paragraph eId="art_201__para_1"><num>(1)</num><content><p>Agencija se finansira iz sopstvenih prihoda.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_201__para_2"><num>(2)</num><content><p>Troškove akreditacije snosi zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koja je podnela zahtev za sticanje akreditacije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_201__para_3"><num>(3)</num><content><p>Visinu troškova iz stava 2. ovog člana, koji predstavljaju prihod Agencije, utvrđuje Agencija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_201__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na akt iz stava 3. ovog člana, saglasnost daje Vlada.</p></content></paragraph></article><article eId="art_202"><num>Član 202</num><paragraph eId="art_202__para_1"><num>(1)</num><content><p>Agencija po službenoj dužnosti oduzima rešenje o akreditaciji, u slučaju da je zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa posle izdatog rešenja o akreditaciji prestala da ispunjava utvrđene standarde za određenu oblast zdravstvene zaštite, odnosno granu medicine, dentalne medicine, odnosno farmaceutske zdravstvene delatnosti, na osnovu kojih je toj zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi izdato rešenje o akreditaciji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_202__para_2"><num>(2)</num><content><p>O oduzimanju rešenja o akreditaciji, Agencija izdaje rešenje koje je konačno u upravnom postupku i protiv koga se može pokrenuti upravni spor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_202__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 2. ovog člana objavljuje se na internet stranici Agencije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_202__para_4"><num>(4)</num><content><p>Način, bliže uslove za akreditaciju, kao i način i bliže uslove za oduzimanje rešenja o akreditaciji zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_18"><num>XVIII</num><heading>UTVRĐIVANJE VREMENA I UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA UMRLIH LICA</heading><article eId="art_203"><num>Član 203</num><paragraph eId="art_203__para_1"><num>(1)</num><content><p>Za svako umrlo lice utvrđuje se vreme i uzrok smrti, na osnovu neposrednog pregleda umrlog lica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_2"><num>(2)</num><content><p>Utvrđivanje vremena i uzroka smrti može vršiti samo doktor medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za lica umrla u zdravstvenoj ustanovi, vreme i uzrok smrti utvrđuje se u zdravstvenoj ustanovi i o tome obaveštava nadležni organ jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_4"><num>(4)</num><content><p>Nadležni organ jedinice lokalne samouprave određuje doktora medicine za stručno utvrđivanje vremena i uzroka smrti umrlih izvan zdravstvene ustanove i izdavanje potvrde o smrti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_5"><num>(5)</num><content><p>Doktor medicine iz stava 4. ovog člana dužan je da u roku od 12 sati od primljenog poziva, izvrši neposredan pregled umrlog lica i utvrdi vreme i uzrok smrti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_6"><num>(6)</num><content><p>Sredstva za pregled umrlih lica i stručno utvrđivanje vremena i uzroka smrti za lica umrla van zdravstvene ustanove, obezbeđuju se u budžetu jedinice lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_203__para_7"><num>(7)</num><content><p>Medicinski kriterijumi, način i uslovi za utvrđivanje smrti iz stava 3. ovog člana, uređuju se zakonom kojim se uređuje presađivanje ljudskih organa, kao i propisima donetim za sprovođenje tog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_204"><num>Član 204</num><paragraph eId="art_204__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_204__para_1__list_1"><intro><p>Doktor medicine koji vrši neposredan pregled umrlog lica radi utvrđivanja vremena i uzroka smrti, bilo da je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ili na nekom drugom mestu, dužan je da bez odlaganja o smrtnom slučaju obavesti nadležnu organizacionu jedinicu ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, ako:</p></intro><point eId="art_204__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>nije u mogućnosti da utvrdi identitet umrlog lica;</p></content></point><point eId="art_204__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>pregledom umrlog lica utvrdi povrede ili na drugi način posumnja u nasilnu smrt;</p></content></point><point eId="art_204__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>na osnovu raspoloživih medicinskih činjenica nije moguće utvrditi uzrok smrti.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_204__para_2"><num>(2)</num><content><p>U slučajevima iz stava 1. ovog člana doktor medicine koji vrši neposredan pregled umrlog lica neće izdati potvrdu o smrti, dok nadležni organ ne donese odluku u vezi sa obdukcijom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_205"><num>Član 205</num><paragraph eId="art_205__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova je dužna da obavesti punoletnog člana porodice o vremenu smrti, a nadležni doktor medicine o uzroku smrti pacijenta odmah, a najkasnije u roku od šest sati od utvrđivanja smrti, kao i da obezbedi punoletnom članu porodice neposredan pristup telu umrlog lica, radi provere identiteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_205__para_2"><num>(2)</num><content><p>Član porodice iz stava 1. ovog člana može odbiti neposredan pristup telu umrlog lica, o čemu se sačinjava službena beleška, koju potpisuje član porodice umrlog lica.</p></content></paragraph></article><article eId="art_206"><num>Član 206</num><paragraph eId="art_206__para_1"><num>(1)</num><content><p>Kao posebna mera utvrđivanja uzroka i porekla smrti umrlih lica, vrši se obdukcija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_206__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_206__para_2__list_1"><intro><p>Obdukcija se obavezno vrši:</p></intro><point eId="art_206__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>na licu umrlom u zdravstvenoj ustanovi ukoliko nije utvrđen uzrok smrti;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>ako smrt, čiji uzrok nije moguće jasno utvrditi iz postojeće medicinske dokumentacije, nastupi u roku od 24 sata od prijema lica u zdravstvenu ustanovu;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>na mrtvorođenom detetu i novorođenčetu koje je umrlo u zdravstvenoj ustanovi odmah nakon rođenja ili tokom lečenja;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>na zahtev doktora medicine koji je lečio umrlo lice;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>na zahtev doktora medicine određenog za stručno utvrđivanje vremena i uzroka smrti od strane nadležnog organa opštine, odnosno grada;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>kada je to od posebnog značaja za zaštitu zdravlja građana ili kada to nalažu epidemiološki ili sanitarni razlozi;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>na zahtev nadležnog organa, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>na zahtev člana uže porodice umrlog lica;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>ako smrt nastupi u toku dijagnostičkog ili terapijskog postupka, kao i nakon ovog postupka ukoliko postoji osnov sumnje da je smrt nastupila u vezi sa izvršenim postupkom;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>u slučaju smrti lica umrlih u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili organizacionom delu stacionarne zdravstvene ustanove u kojoj se obavljaju specijalističko-konsultativni pregledi i bolničko lečenje lica sa mentalnim smetnjama, kao i u slučaju smrti pritvorenih i osuđenih lica;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>u slučaju smrti lica koje je u vreme nastupanja smrtnog ishoda bilo uključeno u kliničko ispitivanje lekova ili drugo medicinsko istraživanje;</p></content></point><point eId="art_206__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>u slučaju smrti lica čiji se delovi tela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu lečenja, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_206__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zahtev za obdukciju može opozvati isključivo lice ili organ koji je obdukciju i zahtevao, ukoliko su prestali razlozi za vršenje obdukcije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_206__para_4"><num>(4)</num><content><p>Pri vršenju obdukcije, doktor medicine koji vrši obdukciju može zadržati organe, delove organa i druge uzorke biološkog porekla, u skladu sa pravilima struke, kada je to potrebno radi utvrđivanja uzroka smrti ili je to od posebnog značaja za zaštitu zdravlja građana kao i za izvođenje praktične nastave u oblasti anatomije u skladu sa Zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_206__para_5"><num>(5)</num><content><p>Kada je u pitanju obdukcija nad licem iz stava 2. tačka 3) ovog člana, obavezno je uzimanje i trajno čuvanje uzoraka biološkog porekla, u skladu sa pravilima struke.</p></content></paragraph></article><article eId="art_207"><num>Član 207</num><paragraph eId="art_207__para_1"><num>(1)</num><content><p>Troškove obdukcije umrlog lica snosi obveznik plaćanja troškova lečenja umrlog lica, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_207__para_2"><num>(2)</num><content><p>Troškove obdukcije umrlog lica iz člana 206. stav 2. tačka 5) ovog zakona snosi jedinica lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_207__para_3"><num>(3)</num><content><p>Troškove obdukcije umrlog lica iz člana 206. stav 2. tač. 7) i 8) ovog zakona snosi podnosilac zahteva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_208"><num>Član 208</num><paragraph eId="art_208__para_1"><num>(1)</num><content><p>Umrlo lice sahranjuje se nakon što je smrt utvrđena, po pravilu u vremenu od 24 do 48 sati od nastanka smrti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_208__para_2"><num>(2)</num><content><p>Izuzetno od stava 1. ovog člana, na osnovu posebnog zahteva sanitarnog inspektora, sahrana se može obaviti i pre isteka roka od 24 sata, odnosno posle isteka roka od 48 sati.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_208__para_3"><num>(3)</num><content><p>Delovi ljudskog tela i organi koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, sahranjuju se najkasnije 72 sata od odstranjivanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_208__para_4"><num>(4)</num><content><p>Način i postupak za utvrđivanje vremena i uzroka smrti umrlih lica, za obdukciju, uzimanje i trajno čuvanje uzoraka biološkog porekla uzetih u toku obdukcije nad licem iz člana 206. stav 2. tačka 3) ovog zakona, kao i za postupanje sa delovima ljudskog tela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, propisuje ministar.</p></content></paragraph></article><article eId="art_209"><num>Član 209</num><paragraph eId="art_209__para_1"><num>(1)</num><content><p>Ljudski organi, kao delovi ljudskog tela, mogu se uzimati i presađivati samo ako je to medicinski opravdano, odnosno ako je to najpovoljniji način lečenja lica i ako su ispunjeni uslovi propisani zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_209__para_2"><num>(2)</num><content><p>Ljudske ćelije i tkiva, kao delovi ljudskog tela, mogu se uzimati i obrađivati samo ako su ispunjeni uslovi propisani zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_209__para_3"><num>(3)</num><content><p>Način i uslovi za uzimanje i presađivanje ljudskih organa, odnosno uzimanje i obradu ljudskih ćelija i tkiva, kao delova ljudskog tela, kao i druga pitanja iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, način i uslovi za sprovođenje delatnosti iz oblasti biomedicinski potpomognutog oplođenja, utvrđuju se posebnim zakonom.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_19"><num>XIX</num><heading>PREUZIMANJE TELA UMRLIH LICA RADI IZVOĐENJA PRAKTIČNE NASTAVE</heading><article eId="art_210"><num>Član 210</num><paragraph eId="art_210__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_210__para_1__list_1"><intro><p>Fakulteti zdravstvene struke mogu preuzimati tela, organe i tkiva umrlih i identifikovanih lica, radi izvođenja praktične nastave:</p></intro><point eId="art_210__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ako je umrlo lice izričito, u pismenom obliku, zaveštalo svoje telo u svrhu izvođenja praktične nastave;</p></content></point><point eId="art_210__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>i 3) prestale su da važe (vidi Odluku US - 29/2025-49)</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_210__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zaveštanje u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana jeste izjava o zaveštanju tela, koja je overena kod nadležnog organa i u kojoj je naveden izvršilac zaveštanja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_210__para_3"><num>(3)</num><content><p>Prestao je da važi raniji stav 3. (vidi Odluku US - 29/2025-49)</p></content></paragraph></article><article eId="art_211"><num>Član 211</num><paragraph eId="art_211__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, zavod za izvršenje krivičnih sankcija, ustanova socijalne zaštite, nadležni sud, organ nadležan za unutrašnje poslove, kao i druge ustanove i organizacije, odnosno građani koji su saznali za smrt lica koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za izvođenje praktične nastave na fakultetima zdravstvene struke, dužni su da u roku od 12 sati od smrti tog lica obaveste organ lokalne samouprave nadležan za vođenje matične evidencije umrlih lica, kao i fakultet zdravstvene struke o smrti tog lica, radi preuzimanja tela umrlog od strane fakulteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_211__para_2"><num>(2)</num><content><p>Odluku o preuzimanju tela od strane fakulteta zdravstvene struke, donosi etički odbor fakulteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_211__para_3"><num>(3)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke može preuzeti telo umrlog lica radi izvođenja praktične nastave iz anatomije, samo ako postoji potvrda o smrti koja je potpisana od strane doktora medicine nadležnog za utvrđivanje smrti i pod uslovom da ne postoje zakonom propisani razlozi za obavljanje obavezne obdukcije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_211__para_4"><num>(4)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke neće preuzimati telo lica umrlog od zarazne bolesti, kao i telo na kome su nastupile izražene postmortalne promene koje onemogućavaju fiksiranje (balsamovanje).</p></content></paragraph></article><article eId="art_212"><num>Član 212</num><paragraph eId="art_212__para_1"><num>(1)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke može neposredno preuzeti telo umrlog i identifikovanog lica iz člana 210. stav 1. tač. 1)  ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_212__para_2"><num>(2)</num><content><p>Prestao je da važi raniji stav 2. (vidi Odluku US - 29/2025-49)</p></content></paragraph><paragraph eId="art_212__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadležni organ lokalne samouprave dužan je da, odmah po dobijanju obaveštenja iz člana 211. stav 1. ovog zakona, obavesti fakultet zdravstvene struke o umrlom i identifikovanom licu, čije se telo može koristiti u obavljanju praktične nastave, pod uslovima propisanim ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_213"><num>Član 213</num><paragraph eId="art_213__para_1"><num>(1)</num><content><p>Prestali su da važe raniji st. 1. i 2. (vidi Odluku US - 29/2025-49)</p></content></paragraph><paragraph eId="art_213__para_2"><num>(2)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke je dužan da sa telom umrlog lica postupa dostojanstveno i da ga koristi isključivo radi izvođenja praktične nastave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_213__para_3"><num>(3)</num><content><p>Praktičnu nastavu iz anatomije na telu umrlog lica obavljaju isključivo studenti dodiplomskih, poslediplomskih i specijalističkih studija na fakultetu zdravstvene struke, kao i polaznici kurseva kontinuirane edukacije, pod nadzorom nastavnika i saradnika fakulteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_213__para_4"><num>(4)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke je dužan da poštuje želju zaveštaoca da se, posle procesa praktične nastave, njegovo telo iskoristi za stvaranje osteološkog kompleta (kostura) koji se koristi u praktičnoj nastavi iz anatomije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_214"><num>Član 214</num><paragraph eId="art_214__para_1"><num>(1)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke je dužan da čuva kao profesionalnu tajnu sve podatke koji se odnose na lice čiji su organi ili delovi tela uzeti u smislu ovog zakona, kao i drugu neophodnu dokumentaciju o umrlom licu čije je telo preuzeto radi izvođenja praktične nastave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_214__para_2"><num>(2)</num><content><p>Podaci iz stava 1. ovog člana obuhvataju: ime i prezime umrlog, datum rođenja, mesto i datum smrti, uzrok smrti, broj iz medicinske dokumentacije koji odgovara broju pločice – obeleživača uz telo umrlog lica, mesto i datum sahrane.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_214__para_3"><num>(3)</num><content><p>Dokumentacija iz stava 1. ovog člana obuhvata: potvrdu o smrti, izvod iz matične knjige umrlih, ličnu kartu, zdravstvenu legitimaciju i izjavu o zaveštanju tela.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_214__para_4"><num>(4)</num><content><p>Podatke i dokumentaciju iz stava 1. ovog člana fakultet zdravstvene struke čuva trajno, i stavlja ih na uvid nadležnim službama fakulteta zdravstvene struke, Ministarstvu, ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, kao i nadležnom organu lokalne samouprave, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_215"><num>Član 215</num><paragraph eId="art_215__para_1"><num>(1)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke je dužan da telo umrlog lica posle završenog procesa praktične nastave iz anatomije, sahrani o sopstvenom trošku.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_215__para_2"><num>(2)</num><content><p>Čin sahrane najavljuje se u vidu saopštenja i plaćenog oglasa u sredstvima javnog informisanja, a ceremonija sahrane podrazumeva držanje počasne straže od strane nastavnika i studenata fakulteta.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_215__para_3"><num>(3)</num><content><p>Fakultet zdravstvene struke je dužan da, u granicama svojih mogućnosti, poštuje posebne želje zaveštaoca u vezi sa sahranom, kremacijom, verskom ceremonijom i druge jasno iskazane želje zaveštaoca u vezi sa postupanjem sa njegovim telom radi izvođenja praktične nastave iz anatomije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_216"><num>Član 216</num><paragraph eId="art_216__para_1"><content><p>Etički odbor fakulteta zdravstvene struke dužan je da nadzire sprovođenje postupaka propisanih čl. 210–215. ovog zakona.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_20"><num>XX</num><heading>KOMPLEMENTARNA MEDICINA</heading><article eId="art_217"><num>Član 217</num><paragraph eId="art_217__para_1"><num>(1)</num><content><p>Komplementarna medicina, u smislu ovog zakona, obuhvata one tradicionalne i komplementarne metode i postupke prevencije, dijagnostičke procene, lečenja, zdravstvene nege i rehabilitacije (u daljem tekstu: komplementarna medicina), koji blagotvorno utiču na čovekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji, u skladu sa važećom medicinskom doktrinom, nisu obuhvaćeni metodama i postupcima konvencionalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_217__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pod dijagnostičkom procenom iz stava 1. ovog člana podrazumeva se skup postupaka i metoda komplementarne medicine kojima se vrši dijagnostika poremećaja, a koji se ne baziraju na konvencionalnim biološkim mehanizmima i ne mogu služiti za dijagnozu bolesti u konvencionalnoj medicini.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_217__para_3"><num>(3)</num><content><p>Edukacija zdravstvenih radnika za obavljanje metoda i postupaka komplementarne medicine, sprovodi se u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na kontinuiranu edukaciju.</p></content></paragraph></article><article eId="art_218"><num>Član 218</num><paragraph eId="art_218__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_218__para_1__list_1"><intro><p>Dozvoljene su samo one metode i postupci komplementarne medicine koji:</p></intro><point eId="art_218__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne štete zdravlju;</p></content></point><point eId="art_218__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>pacijenta ne odvraćaju od upotrebe metoda i postupaka konvencionalne medicine;</p></content></point><point eId="art_218__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>se izvode u skladu sa priznatim standardima komplementarne medicine.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_218__para_2"><num>(2)</num><content><p>Metode i postupke komplementarne medicine može u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, obavljati zdravstveni radnik kojem je ministar rešenjem izdao dozvolu za obavljanje određenih metoda i postupaka komplementarne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_218__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 2. ovog člana ministar donosi na osnovu mišljenja republičke stručne komisije za komplementarnu medicinu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_218__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na rešenje iz stava 2. ovog člana, primenjuju se odredbe koje se odnose na donošenje upravnog akta saglasno garantnom aktu, propisane zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_218__para_5"><num>(5)</num><content><p>Bliže uslove i način obavljanja metoda i postupaka komplementarne medicine u zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, odnosno privatnoj praksi, kao i program stručnog osposobljavanja zdravstvenih radnika za obavljanje metoda i postupaka komplementarne medicine, propisuje ministar, na predlog republičke stručne komisije za komplementarnu medicinu.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_21"><num>XXI</num><heading>APOTEKARSKA DELATNOST</heading><article eId="art_219"><num>Član 219</num><paragraph eId="art_219__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apotekarska delatnost je zdravstvena delatnost kojom se obezbeđuje farmaceutska zdravstvena zaštita građana, a koja se sprovodi kroz sistem zdravstvene zaštite i obavlja na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i u privatnoj praksi.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_219__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_219__para_2__list_1"><intro><p>Apotekarska delatnost iz stava 1. ovog člana obuhvata:</p></intro><point eId="art_219__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>snabdevanje stanovništva, zdravstvenih ustanova, privatne prakse i drugih pravnih lica lekovima i medicinskim sredstvima, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>sprovođenje preventivnih mera za očuvanje, zaštitu i unapređenje zdravlja stanovništva, odnosno promociju zdravlja, prevenciju bolesti i zdravstveno vaspitanje;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>izdavanje lekova i medicinskih sredstava, uz davanje saveta o njihovom čuvanju, roku upotrebe, primeni, neželjenim reakcijama i interakcijama, pravilnoj upotrebi i odlaganju;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>unapređivanje farmakoterapijskih mera i postupaka u racionalnoj primeni lekova i medicinskih sredstava i pružanje informacija opštoj i stručnoj javnosti o lekovima i medicinskim sredstvima, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>učešće u izradi i sprovođenju farmakoterapijskih protokola;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>prijavljivanje neželjenih događaja i neželjenih reakcija na lekove i medicinska sredstva, odnosno falsifikovanih lekova i medicinskih sredstava, u skladu sa zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>praćenje ishoda terapije, u cilju optimizacije terapije i poboljšanja ishoda lečenja, praćenjem određenih parametara;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>ukazivanje na moguće interakcije lekova sa drugim lekovima, hranom i dr., kao i izbegavanje neželjenog terapijskog dupliranja primene lekova;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>izradu i izdavanje magistralnih, odnosno galenskih lekova;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_10"><num>10)</num><content><p>povlačenje, odnosno povraćaj lekova i medicinskih sredstava iz prometa na malo u skladu sa zakonom i smernicama dobre prakse u distribuciji;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_11"><num>11)</num><content><p>upravljanje farmaceutskim otpadom, u skladu sa propisima kojima se uređuje upravljanje otpadom;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_12"><num>12)</num><content><p>saradnju sa drugim zdravstvenim radnicima u vezi sa primenom lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_219__para_2__point_13"><num>13)</num><content><p>druge farmaceutske usluge i poslove apotekarske delatnosti, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_219__para_3"><num>(3)</num><content><p>Pored prometa lekova i medicinskih sredstava na malo, apoteka može vršiti promet i drugim proizvodima za unapređenje i očuvanje zdravlja, kao i predmetima opšte upotrebe u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_219__para_4"><num>(4)</num><content><p>Listu proizvoda koji se, pored lekova i medicinskih sredstava, mogu prodavati u apoteci, propisuje ministar.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_219__para_5"><num>(5)</num><content><p>Organizovanje i vršenje apotekarske delatnosti u Republici Srbiji obavlja se u skladu sa ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva, kao i Vodičem dobre apotekarske prakse, koji donosi Farmaceutska komora Srbije (u daljem tekstu: Farmaceutska komora), uz saglasnost ministra.</p></content></paragraph></article><article eId="art_220"><num>Član 220</num><paragraph eId="art_220__para_1"><list eId="art_220__para_1__list_1"><intro><p>Snabdevanje lekovima i medicinskim sredstvima, kao i ostalim proizvodima iz člana 219. ovog zakona, obuhvata:</p></intro><point eId="art_220__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>planiranje, nabavku, skladištenje, čuvanje i izdavanje lekova i medicinskih sredstava, kao i ostalih proizvoda iz člana 219. stav 3. ovog zakona, obavljanjem delatnosti prometa na malo u apotekarskoj ustanovi, apoteci privatnoj praksi i apoteci doma zdravlja, odnosno apoteci kao organizacionom delu druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_220__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>planiranje, nabavku, skladištenje, čuvanje i izdavanje lekova i medicinskih sredstava u bolničkoj apoteci, za potrebe zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_220__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>planiranje, nabavku, kontrolu kvaliteta, skladištenje i čuvanje farmaceutskih supstanci i ambalaže za izradu magistralnih lekova i izradu i kontrolu kvaliteta galenskih lekova, ako zdravstvena ustanova u svom sastavu ima galensku laboratoriju.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_221"><num>Član 221</num><paragraph eId="art_221__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_221__para_1__list_1"><intro><p>Apotekarska delatnost na teritoriji Republike Srbije obavlja se u:</p></intro><point eId="art_221__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>apotekarskoj ustanovi;</p></content></point><point eId="art_221__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>apoteci doma zdravlja, odnosno apoteci kao organizacionom delu druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_221__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>apoteci kao organizacionom delu zdravstvene ustanove na sekundarnom ili tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, odnosno zdravstvene ustanove koja obavlja delatnost na više nivoa zdravstvene zaštite, tj. u bolničkoj apoteci;</p></content></point><point eId="art_221__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>apoteci privatnoj praksi.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_221__para_2"><num>(2)</num><content><p>Pod apotekom, u smislu ovog zakona, podrazumeva se apotekarska ustanova, apoteka privatna praksa, apoteka doma zdravlja i apoteka kao organizacioni deo druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_221__para_3"><num>(3)</num><content><p>Apotekarsku delatnost obavlja magistar farmacije, odnosno magistar farmacije sa odgovarajućom specijalizacijom i farmaceutski tehničar sa odgovarajućom školom zdravstvene struke.</p></content></paragraph></article><article eId="art_222"><num>Član 222</num><paragraph eId="art_222__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_222__para_1__list_1"><intro><p>U Planu mreže, mreža apoteka u javnoj svojini utvrđuje se na osnovu sledećih kriterijuma:</p></intro><point eId="art_222__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>jednakost u pogledu dostupnosti lekova, medicinskih sredstava i drugih proizvoda za unapređenje i očuvanje zdravlja;</p></content></point><point eId="art_222__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>broj stanovnika na gravitacionom području apoteke.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_222__para_2"><num>(2)</num><content><p>Planom mreže utvrđuje se: broj, prostorni raspored i gravitaciono područje apoteka u javnoj svojini, kao i druga pitanja od značaja za organizaciju apotekarske delatnosti u Republici Srbiji.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_222__para_3"><num>(3)</num><content><p>Gravitaciono područje apoteke u javnoj svojini, podrazumeva određeno geografsko područje i broj stanovnika tog područja koji gravitiraju ka području na kojem je osnovana apoteka.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_222__para_4"><num>(4)</num><content><p>Broj stanovnika na gravitacionom području apoteke u javnoj svojini utvrđuje se na osnovu statističkih podataka organa nadležnog za poslove statistike o prebivalištu građana Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_222__para_5"><num>(5)</num><content><p>Apoteka u javnoj svojini osniva se za područje od najmanje 4.000 stanovnika.</p></content></paragraph></article><article eId="art_223"><num>Član 223</num><heading>Osnivanje i organizacija apotekarske ustanove</heading><paragraph eId="art_223__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apotekarska ustanova može imati ogranke, koji se mogu organizovati na teritoriji Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_223__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za osnivanje i obavljanje apotekarske delatnosti, ogranak apotekarske ustanove mora ispunjavati iste uslove u pogledu prostora, kadra, opreme, lekova i medicinskih sredstava, propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, kao i sedište apotekarske ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_223__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_223__para_3__list_1"><intro><p>Sedište apotekarske ustanove, kao i njeni ogranci, mogu u svom sastavu imati organizacione jedinice van sedišta, odnosno ogranka, organizovane kao:</p></intro><point eId="art_223__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>apotekarska jedinica;</p></content></point><point eId="art_223__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>apotekarska stanica;</p></content></point><point eId="art_223__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>centralni magacin;</p></content></point><point eId="art_223__para_3__point_4"><num>4)</num><content><p>galenska laboratorija apoteke;</p></content></point><point eId="art_223__para_3__point_5"><num>5)</num><content><p>kontrolna laboratorija.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_223__para_4"><num>(4)</num><content><p>Sedište apotekarske ustanove, kao i njeni ogranci, mogu u svom sastavu imati najviše četiri organizacione jedinice iz stava 3. tačka 1. ovog člana van sedišta, odnosno ogranka.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_223__para_5"><num>(5)</num><content><p>Organizacione jedinice iz stava 3. ovog člana mogu se organizovati u okviru istog upravnog okruga u kom se nalazi sedište, odnosno ogranak apotekarske ustanove, u čijem su sastavu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_223__para_6"><num>(6)</num><content><p>Apotekarska stanica, kao organizaciona jedinica, organizuje se na ruralnom području, odnosno u naselju koje je najmanje pet kilometara udaljeno od najbliže apoteke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_223__para_7"><num>(7)</num><content><p>Organizaciona jedinica apotekarske ustanove može nositi naziv koji je ovim zakonom predviđen za tu vrstu organizacione jedinice, ukoliko ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_224"><num>Član 224</num><paragraph eId="art_224__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apotekarska ustanova može obavljati apotekarsku delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_224__para_2"><num>(2)</num><content><p>Apotekarska ustanova može obavljati samo apotekarsku delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_224__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. ovog člana donosi farmaceutski inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_224__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_224__para_5"><num>(5)</num><content><p>Na osnovu rešenja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti, apotekarska ustanova, njeno sedište, ogranci, kao i njihove organizacione jedinice, upisuju se u Registar zdravstvenih ustanova, koji se vodi u APR, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_225"><num>Član 225</num><paragraph eId="art_225__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_225__para_1__list_1"><intro><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti u apotekarskoj ustanovi, ako:</p></intro><point eId="art_225__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne ispunjava propisane uslove u pogledu kadra, opreme, prostora, lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja delatnost koja nije utvrđena rešenjem o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>u postupku provere kvaliteta stručnog rada, bude predložena mera zabrane;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>istakne naziv, odnosno obeleži apotekarsku ustanovu suprotno rešenju o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>oglašava obavljanje apotekarske delatnosti, odnosno pružanje farmaceutskih usluga suprotno rešenju Ministarstva iz člana 224. ovog zakona, odnosno suprotno odredbama ovog zakona ili zakona kojim se uređuje oglašavanje;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>obavlja delatnost suprotno zakonu;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>izrađuje magistralne, odnosno galenske lekove suprotno odredbama zakona kojim se uređuju lekovi;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>lekovi, medicinska sredstava, kao i magistralni i galenski lekovi ne ispunjavaju uslove za stavljanje u promet na malo propisane zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>lekovi, medicinska sredstva, kao i magistralni i galenski lekovi ne ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta propisane zakonom;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>ne obustavi, odnosno ne povuče iz prometa na malo lekove, medicinska sredstva, kao i magistralne i galenske lekove, u skladu sa zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>ne obezbedi odlaganje i uništavanje leka, odnosno medicinskog sredstva u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>izmeni prostor koji je utvrđen rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti, bez odobrenja Ministarstva;</p></content></point><point eId="art_225__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>ne preduzme druge mere, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_225__para_2"><num>(2)</num><content><p>Farmaceutski inspektor, po utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana, donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti, do otklanjanja nezakonitosti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_225__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje farmaceutskog inspektora iz stava 2. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_225__para_4"><num>(4)</num><content><p>Apotekarska ustanova može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja farmaceutskog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, početi sa radom ako u roku propisanom zakonom, odnosno rešenjem farmaceutskog inspektora iz stava 2. ovog člana, otkloni nezakonitosti koje su dovele do zabrane obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrane obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_226"><num>Član 226</num><heading>Osnivanje i organizacija apoteke privatne prakse</heading><paragraph eId="art_226__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apoteka privatna praksa može obavljati apotekarsku delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_226__para_2"><num>(2)</num><content><p>Apoteka privatna praksa može obavljati samo apotekarsku delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_226__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. ovog člana donosi farmaceutski inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_226__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na rešenje iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_226__para_5"><num>(5)</num><content><p>Na osnovu rešenja o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti, apoteka privatna praksa upisuje se u registar APR, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_227"><num>Član 227</num><paragraph eId="art_227__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apoteka privatna praksa može privremeno prestati sa obavljanjem apotekarske delatnosti u skladu sa članom 41. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_227__para_2"><num>(2)</num><content><p>Apoteka privatna praksa može nastaviti sa radom u slučaju iz člana 41. stav 5. ovog člana nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja farmaceutskog inspektora o ispunjenosti propisanih uslova za nastavak rada apoteke privatne prakse.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_227__para_3"><num>(3)</num><content><p>Apoteka privatna praksa briše se iz registra u slučajevima iz člana 45. ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_228"><num>Član 228</num><paragraph eId="art_228__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_228__para_1__list_1"><intro><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti u apoteci privatnoj praksi, ako:</p></intro><point eId="art_228__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne ispunjava propisane uslove u pogledu kadra, opreme, prostora i lekova i medicinskih sredstava;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja delatnost koja nije u skladu sa delatnošću utvrđenom rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>u postupku provere kvaliteta stručnog rada, bude predložena mera zabrane;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>osnivač apoteke privatne prakse ne obnovi licencu, odnosno ako mu licenca bude oduzeta, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>odlukom nadležnog organa komore, osnivaču apoteke privatne prakse bude izrečena jedna od disciplinskih mera zabrane obavljanja apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>istakne poslovno ime, odnosno obeleži apoteku privatnu praksu u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>oglašava obavljanje apotekarske delatnosti, odnosno pružanje farmaceutskih usluga suprotno rešenju Ministarstva iz člana 226. ovog zakona, odnosno suprotno odredbama ovog zakona ili zakona kojim se uređuje oglašavanje;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>izrađuje magistralne lekove, suprotno odredbama zakona kojim se uređuju lekovi i zakona kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>lekovi, medicinska sredstava, kao i magistralni i galenski lekovi ne ispunjavaju uslove za stavljanje u promet na malo propisane zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>lekovi, medicinska sredstva, kao i magistralni i galenski lekovi ne ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta propisane zakonom;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>ne obustavi, odnosno ne povuče iz prometa na malo lekove, medicinska sredstva, kao i magistralne i galenske lekove, u skladu sa zakonom kojim se uređuju lekovi i zakonom kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>ne obezbedi odlaganje i uništavanje leka, odnosno medicinskog sredstva u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>izmeni prostor koji je utvrđen rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti, bez odobrenja Ministarstva;</p></content></point><point eId="art_228__para_1__point_14"><num>14)</num><content><p>obavlja delatnost suprotno zakonu.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_228__para_2"><num>(2)</num><content><p>Farmaceutski inspektor, po utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana, donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti u apoteci privatnoj praksi, do otklanjanja nezakonitosti, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_228__para_3"><num>(3)</num><content><p>Na rešenje farmaceutskog inspektora iz stava 2. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_228__para_4"><num>(4)</num><content><p>Apoteka privatna praksa može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja farmaceutskog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, ponovo početi sa obavljanjem apotekarske delatnosti, ako u roku propisanim zakonom, odnosno utvrđenim rešenjem farmaceutskog inspektora iz stava 2. ovog člana, otkloni razloge koji su doveli do zabrane obavljanja apotekarske delatnosti u apoteci privatnoj praksi.</p></content></paragraph></article><article eId="art_229"><num>Član 229</num><heading>Apoteka doma zdravlja i apoteka kao organizacioni deo druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite</heading><paragraph eId="art_229__para_1"><num>(1)</num><content><p>Apoteka doma zdravlja i apoteka kao organizacioni deo druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite može obavljati apotekarsku delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_2"><num>(2)</num><content><p>Apoteka doma zdravlja i apoteka kao organizacioni deo druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite može obavljati samo apotekarsku delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. ovog člana donosi farmaceutski inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti u apoteci iz stava 1. ovog člana, u skladu sa uslovima propisanim u članu 225. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_6"><num>(6)</num><content><p>Na rešenje farmaceutskog inspektora iz stava 5. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_229__para_7"><num>(7)</num><content><p>Apoteka iz stava 1. ovog člana može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja farmaceutskog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, početi sa radom ako u roku propisanom zakonom, odnosno rešenjem farmaceutskog inspektora iz stava 5. ovog člana, otkloni nezakonitosti koje su dovele do zabrane obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrane obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_230"><num>Član 230</num><heading>Bolnička apoteka</heading><paragraph eId="art_230__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_230__para_1__list_1"><intro><p>Bolnička apoteka obavlja apotekarsku delatnost iz člana 219. stav 2. ovog zakona, kao i:</p></intro><point eId="art_230__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>pripremu lekova visokog rizika, odnosno centralizovanu pripremu citotoksične terapije;</p></content></point><point eId="art_230__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>analizu i evaluaciju upotrebe lekova i određenih vrsta medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi u čijem je sastavu.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_230__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_230__para_2__list_1"><intro><p>Bolnička apoteka može u svom sastavu imati i organizacione jedinice u okviru organizacionih jedinica zdravstvene ustanove za koju je organizovana, kao i:</p></intro><point eId="art_230__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>galensku laboratoriju bolničke apoteke;</p></content></point><point eId="art_230__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>kontrolnu laboratoriju.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_231"><num>Član 231</num><paragraph eId="art_231__para_1"><num>(1)</num><content><p>Bolnička apoteka može obavljati apotekarsku delatnost ako Ministarstvo rešenjem utvrdi da su ispunjeni propisani uslovi za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_2"><num>(2)</num><content><p>Bolnička apoteka može obavljati samo apotekarsku delatnost koja je utvrđena rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_3"><num>(3)</num><content><p>Rešenje iz stava 1. donosi farmaceutski inspektor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_4"><num>(4)</num><content><p>Na rešenje iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ministarstvo donosi rešenje o zabrani obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrani obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti u bolničkoj apoteci, u skladu sa uslovima propisanim u članu 225. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_6"><num>(6)</num><content><p>Na rešenje farmaceutskog inspektora iz stava 5. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_231__para_7"><num>(7)</num><content><p>Bolnička apoteka može, nakon potvrđujućeg inspekcijskog nadzora, a na osnovu rešenja farmaceutskog inspektora o potvrđivanju zakonitosti postupanja, početi sa radom ako u roku propisanom zakonom, odnosno rešenjem farmaceutskog inspektora iz stava 5. ovog člana, otkloni nezakonitosti koje su dovele do zabrane obavljanja apotekarske delatnosti ili zabrane obavljanja određenih poslova apotekarske delatnosti.</p></content></paragraph></article><article eId="art_232"><num>Član 232</num><heading>Odgovorni magistar farmacije</heading><paragraph eId="art_232__para_1"><num>(1)</num><content><p>Organizacionim jedinicama apotekarske ustanove, apotekom doma zdravlja, apotekom kao organizacionim delom druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite i bolničkom apotekom rukovodi odgovorni magistar farmacije, ili magistar farmacije sa odgovarajućom specijalizacijom (u daljem tekstu: odgovorni magistar farmacije), koji je odgovoran za stručnost rada organizacione jedinice apotekarske ustanove, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, odnosno bolničke apoteke.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_232__para_2"><num>(2)</num><content><p>Odgovorni magistar farmacije ne može rukovoditi radom više od jedne organizacione jedinice.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_232__para_3"><num>(3)</num><content><p>Apoteka je dužna da na vidnom mestu istakne ime odgovornog magistra farmacije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_233"><num>Član 233</num><paragraph eId="art_233__para_1"><num>(1)</num><content><p>U obavljanju apotekarske delatnosti, magistru farmacije je zabranjeno da vrši promet na malo lekova i medicinskih sredstava suprotno odredbama propisa kojima se uređuju lekovi i medicinska sredstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_233__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_233__para_2__list_1"><intro><p>U obavljanju apotekarske delatnosti magistru farmacije zabranjeno je da:</p></intro><point eId="art_233__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>vrši promet na malo lekova i medicinskih sredstava suprotno odredbama zakona kojim se uređuju lekovi i zakona kojim se uređuju medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_233__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>izda, odnosno proda lek bez recepta, a čiji je režim izdavanja na recept.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_233__para_3"><num>(3)</num><list eId="art_233__para_3__list_1"><intro><p>U obavljanju apotekarske delatnosti farmaceutskom tehničaru zabranjeno je da:</p></intro><point eId="art_233__para_3__point_1"><num>1)</num><content><p>obavlja farmaceutsku zdravstvenu delatnost bez prisustva magistra farmacije;</p></content></point><point eId="art_233__para_3__point_2"><num>2)</num><content><p>izdaje, odnosno prodaje na malo lekove na recept, kao i lekove koji sadrže opojne droge, odnosno odgovarajuća medicinska sredstva;</p></content></point><point eId="art_233__para_3__point_3"><num>3)</num><content><p>samostalno izrađuje galenske, odnosno magistralne lekove.</p></content></point></list></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_22"><num>XXII</num><heading>SUKOB INTERESA</heading><article eId="art_234"><num>Član 234</num><paragraph eId="art_234__para_1"><num>(1)</num><content><p>Korupcija, u smislu ovog zakona, je odnos koji se zasniva zloupotrebom obavljanja zdravstvene delatnosti, odnosno poslova zdravstvene zaštite, u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugoga.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_2"><num>(2)</num><content><p>Sukob interesa je situacija u kojoj zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na nepristrasnost i objektivnost zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika u obavljanju zdravstvene delatnosti, odnosno poslova zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_3"><num>(3)</num><content><p>Privatni interes je bilo kakva korist ili pogodnost za zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, članove njegove uže porodice ili fizička i pravna lica koja se opravdano mogu smatrati interesno povezanim.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_4"><num>(4)</num><content><p>Pod članovima uže porodice u smislu ovog člana smatraju se: supružnik ili vanbračni partner, deca, braća, sestre, roditelji, usvojitelj, usvojenik i druga lica koja žive u zajedničkom porodičnom domaćinstvu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji obavlja zdravstvenu delatnost, odnosno poslove zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, član organa, odnosno stručnih organa u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, kao i članovi njihovih užih porodica, ne smeju tražiti, niti primiti novac, poklon, uslugu ili bilo kakvu drugu korist za sebe, članove svoje uže porodice ili fizička i pravna lica koja se opravdano mogu smatrati interesno povezanim, a koji mogu uticati na nepristrasnost ili profesionalno obavljanje dužnosti, odnosno koji se mogu smatrati nagradom u vezi sa vršenjem dužnosti i obavljanjem zdravstvene delatnosti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_6"><num>(6)</num><content><p>Izuzetno od stava 5. ovog člana, iskazivanje zahvalnosti u vidu poklona manje vrednosti, odnosno reklamnog materijala i uzoraka, koji nije izražen u novcu ili hartijama od vrednosti i čija pojedinačna vrednost ne prelazi 5%, a ukupna vrednost ne prelazi iznos jedne prosečne mesečne plate bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, ne smatra se korupcijom, sukobom interesa, odnosno privatnim interesom, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_7"><num>(7)</num><content><p>Lica iz stava 5. ovog člana, dužna su da preduzmu sve što je u njihovoj mogućnosti kako bi izbegli bilo kakvu situaciju sukoba interesa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_8"><num>(8)</num><content><p>Na članove organa zdravstvene ustanove u javnoj svojini primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje rad Agencije za borbu protiv korupcije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_9"><num>(9)</num><content><p>Ukoliko zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji obavlja zdravstvenu delatnost, odnosno poslove zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, odnosno član stručnih organa u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, ima sumnju u pogledu sukoba interesa ili prihvatanja poklona ili usluge u smislu stava 5. ovog člana, dužan je da o tome najkasnije narednog radnog dana obavesti etički odbor zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_10"><num>(10)</num><list eId="art_234__para_10__list_1"><intro><p>Etički odbor zdravstvene ustanove, osim nadležnosti iz člana 131. ovog zakona, nadležan je i za:</p></intro><point eId="art_234__para_10__point_1"><num>1)</num><content><p>davanje saveta i smernica u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa i korupcije;</p></content></point><point eId="art_234__para_10__point_2"><num>2)</num><content><p>identifikovanje i smanjenje rizika za nastanak sukoba interesa i korupcije;</p></content></point><point eId="art_234__para_10__point_3"><num>3)</num><content><p>obuku i podizanje svesti zaposlenih o sprečavanju sukoba interesa i korupcije;</p></content></point><point eId="art_234__para_10__point_4"><num>4)</num><content><p>davanje mišljenja u slučajevima sumnje na sukob interesa i korupciju;</p></content></point><point eId="art_234__para_10__point_5"><num>5)</num><content><p>preduzimanje mera neophodnih za zaštitu lica koja su pružila informacije o slučajevima sukoba interesa i korupcije.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_234__para_11"><num>(11)</num><content><p>Postupanje lica iz stava 9. ovog člana suprotno odredbama ovog člana, predstavlja povredu radne obaveze, koja povlači disciplinsku odgovornost.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_12"><num>(12)</num><content><p>O sumnji na sukob interesa, etički odbor zdravstvene ustanove odmah obaveštava direktora zdravstvene ustanove u javnoj svojini, radi pokretanja disciplinskog postupka, kao i nadležnu komoru zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_13"><num>(13)</num><content><p>Sumnja na korupciju prijavljuje se etičkom odboru zdravstvene ustanove, odnosno tužilaštvu ili ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_234__para_14"><num>(14)</num><content><p>Etički odbor zdravstvene ustanove u javnoj svojini podnosi nadzornom odboru zdravstvene ustanove izveštaje o svom radu u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa najmanje dva puta godišnje.</p></content></paragraph></article><article eId="art_235"><num>Član 235</num><paragraph eId="art_235__para_1"><num>(1)</num><content><p>Davanje donacije zabranjeno je ukoliko je ona namenjena organu koji vrši nadzor, inspekcijski nadzor, odlučuje o pravima, obavezama i interesu donatora ili na bilo koji način stupa u poslovni ili neki drugi odnos sa tim licima.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_235__para_2"><num>(2)</num><content><p>Davanje donacija je dozvoljeno ukoliko je isključena mogućnost neprikladnog uticaja, odnosno ukoliko ne postoji pretpostavka ili mogućnost takvog uticaja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_235__para_3"><num>(3)</num><content><p>O prijemu donacija i upravljanju donacijama odlučuje direktor zdravstvene ustanove u javnoj svojini.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_23"><num>XXIII</num><heading>ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STRANACA</heading><article eId="art_236"><num>Član 236</num><paragraph eId="art_236__para_1"><num>(1)</num><content><p>Strani državljanin, lice bez državljanstva, lice kojem je priznat status izbeglice, tražilac azila, registrovan stranac koji je izrazio nameru da podnese zahtev za azil, lice uključeno u program dobrovoljnog povratka i lice kojem je odobren azil u skladu sa međunarodnim i domaćim zakonodavstvom u Republici Srbiji (u daljem tekstu: stranac), koje je stalno nastanjeno ili privremeno boravi u Republici Srbiji, ili koje prolazi preko teritorije Republike Srbije, ima pravo na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa ovim zakonom, ako međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_236__para_2"><num>(2)</num><content><p>Lice koje ima status izbeglice sa teritorija republika bivše SFRJ, ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast izbeglica.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_236__para_3"><num>(3)</num><content><p>Sredstva za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz stava 2. ovog člana obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_236__para_4"><num>(4)</num><content><p>Stranac koji ispunjava uslove za sticanje svojstva osiguranika u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, ostvaruje zdravstvenu zaštitu u skladu sa tim propisima.</p></content></paragraph></article><article eId="art_237"><num>Član 237</num><paragraph eId="art_237__para_1"><content><p>Zdravstvena zaštita stranaca pruža se na način na koji se zdravstvena zaštita pruža građanima Republike Srbije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_238"><num>Član 238</num><paragraph eId="art_238__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, privatna praksa, kao i zdravstveni radnici, dužni su da strancu ukažu hitnu medicinsku pomoć.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_238__para_2"><num>(2)</num><content><p>Stranac lično snosi troškove za pruženu hitnu medicinsku pomoć, kao i za druge vrste zdravstvenih usluga koje se strancu pružaju na njegov zahtev, ako ovim zakonom ili međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_238__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za korišćenje zdravstvenih usluga iz stava 2. ovog člana stranac plaća naknadu prema cenovniku zdravstvene ustanove, odnosno cenovniku privatne prakse.</p></content></paragraph></article><article eId="art_239"><num>Član 239</num><paragraph eId="art_239__para_1"><list eId="art_239__para_1__list_1"><intro><p>Iz budžeta Republike Srbije, prema cenovniku zdravstvenih usluga koji je usvojila organizacija obaveznog zdravstvenog osiguranja za zdravstvene usluge koje su obuhvaćene obaveznim zdravstvenim osiguranjem, plaća se naknada zdravstvenim ustanovama za zdravstvene usluge pružene:</p></intro><point eId="art_239__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>strancima kojima se zdravstvena zaštita obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije na osnovu međunarodnog sporazuma o socijalnom osiguranju, ako tim sporazumom nije drugačije određeno;</p></content></point><point eId="art_239__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>tražiocima azila, registrovanim strancima koji su izrazili nameru da podnesu zahtev za azil, licima uključenim u program dobrovoljnog povratka i strancima koji po pozivu državnih organa borave u Republici Srbiji, a ne ispunjavaju uslove za sticanje svojstva obavezno osiguranog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstveno osiguranje, za vreme njihovog boravka, u skladu sa principima reciprociteta;</p></content></point><point eId="art_239__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>strancima kojima je odobren azil u Republici Srbiji, ako su materijalno neobezbeđeni;</p></content></point><point eId="art_239__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>strancima obolelim od zaraznih bolesti zbog kojih se lice stavlja pod zdravstveni nadzor u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita stanovništva od zaraznih bolesti;</p></content></point><point eId="art_239__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>strancima koji su žrtve trgovine ljudima.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_240"><num>Član 240</num><paragraph eId="art_240__para_1"><num>(1)</num><content><p>Iz budžeta Republike Srbije plaća se naknada zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi za ukazanu hitnu medicinsku pomoć strancu, ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa tu naknadu nije mogla naplatiti od stranca zbog toga što on nema potrebna novčana sredstva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_240__para_2"><num>(2)</num><content><p>Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se na osnovu zahteva zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse i dokaza da je zdravstvena usluga izvršena.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_240__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zahtev za isplatu naknade iz stava 1. ovog člana, sa medicinskom dokumentacijom o pruženim zdravstvenim uslugama strancu, zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa dostavlja Ministarstvu.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_240__para_4"><num>(4)</num><content><p>U postupku rešavanja po zahtevu za isplatu naknade iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo može da izvrši uvid u medicinsku i drugu dokumentaciju o lečenju stranca, kao i da zatraži stručno mišljenje referentne zdravstvene ustanove.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_240__para_5"><num>(5)</num><content><p>Po izvršenoj isplati naknade zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, Ministarstvo preduzima mere preko nadležnih organa da od stranca naplati ove troškove u korist budžeta Republike Srbije.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_24"><num>XXIV</num><heading>NADZOR NAD RADOM ZDRAVSTVENE USTANOVE, DRUGOG PRAVNOG LICA I PRIVATNE PRAKSE</heading><article eId="art_241"><num>Član 241</num><heading>Zajedničke odredbe</heading><paragraph eId="art_241__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nadzor nad radom zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse, u smislu ovog zakona, vrši se kao nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, propisa donetih za sprovođenje ovog zakona, kao i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje zdravstvene delatnosti i prava pacijenata, odnosno kao inspekcijski nadzor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_241__para_2"><num>(2)</num><content><p>Nadzor nad radom zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse iz stava 1. ovog člana vrši Ministarstvo preko zdravstvenog inspektora, izuzev nadzora nad radom apotekarske ustanove, apoteke privatne prakse, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničke apoteke i nadzora nad apotekarskom delatnošću u drugom pravnom licu, koji se vrši preko farmaceutskog inspektora, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_241__para_3"><num>(3)</num><content><p>Nadzor nad radom zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse iz stava 1. ovog člana, koje obavljaju zdravstvenu delatnost iz oblasti biomedicine, vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje biomedicina.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_241__para_4"><num>(4)</num><content><p>Obavljanje poslova nadzora iz stava 1. ovog člana obezbeđuje Republika Srbija.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_241__para_5"><num>(5)</num><content><p>Izuzetno od st. 1–4. ovog člana, nadzor nad radom zdravstvene ustanove iz člana 28. stav 3. tačka 12) ovog zakona, vrši se u skladu sa posebnim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_242"><num>Član 242</num><heading>Zdravstveni i farmaceutski inspektor</heading><paragraph eId="art_242__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstveni i farmaceutski inspektor samostalan je u radu, u granicama ovlašćenja utvrđenih ovim zakonom, propisima donetim za sprovođenje ovog zakona i zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor i za svoj rad lično je odgovoran.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_242__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni i farmaceutski inspektor dužan je da postupa savesno i nepristrasno u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora, kao i da čuva kao poslovnu tajnu podatke do kojih dođe u toku vršenja nadzora, a posebno podatke koji se odnose na medicinsku dokumentaciju pacijenta.</p></content></paragraph></article><article eId="art_243"><num>Član 243</num><paragraph eId="art_243__para_1"><num>(1)</num><content><p>Poslove zdravstvenog inspektora može obavljati doktor medicine, doktor dentalne medicine ili lice sa završenim akademskim master studijama iz oblasti pravnih nauka, položenim stručnim ispitom u skladu sa ovim zakonom, državnim stručnim ispitom, odnosno pravosudnim ispitom i ispitom za inspektora, u skladu sa zakonom, kao i sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_243__para_2"><num>(2)</num><content><p>Poslove farmaceutskog inspektora može obavljati magistar farmacije sa položenim stručnim ispitom u skladu sa ovim zakonom, državnim stručnim ispitom i ispitom za inspektora, u skladu sa zakonom, kao i sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_243__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni i farmaceutski inspektor ima službenu legitimaciju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, kojom se identifikuje i koju je dužan da pokaže na zahtev odgovornog ili drugog zainteresovanog lica prilikom vršenja nadzora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_243__para_4"><num>(4)</num><content><p>vidi Autentično tumačenje 92/2023-384</p></content></paragraph></article><article eId="art_244"><num>Član 244</num><paragraph eId="art_244__para_1"><num>(1)</num><content><p>Radi ostvarivanja cilja inspekcijskog nadzora, zdravstvena i farmaceutska inspekcija preventivno deluje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_244__para_2"><num>(2)</num><content><p>O izvršenom inspekcijskom nadzoru, zdravstveni i farmaceutski inspektor dužan je da sačini zapisnik, koji se dostavlja zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu i privatnoj praksi nad kojom je izvršen nadzor.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_244__para_3"><num>(3)</num><content><p>Zdravstveni i farmaceutski inspektor ovlašćen je da donese rešenje, kojim izriče mere u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_244__para_4"><num>(4)</num><content><p>Protiv rešenja iz stava 3. ovog člana, može se izjaviti žalba ministru.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_244__para_5"><num>(5)</num><content><p>Ako zdravstveni, odnosno farmaceutski inspektor oceni da je postupanjem, odnosno nepostupanjem zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse nad kojom je izvršen nadzor, učinjeno krivično delo, privredni prestup ili prekršaj, podnosi nadležnom organu prijavu za učinjeno krivično delo, privredni prestup, odnosno zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_245"><num>Član 245</num><paragraph eId="art_245__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvena ustanova, drugo pravno lice i privatna praksa dužne su da zdravstvenom i farmaceutskom inspektoru omoguće neometano obavljanje poslova inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom, odnosno da mu omoguće neometan pregled prostora, opreme, akata i drugih potrebnih podataka za vršenje nadzora.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_245__para_2"><num>(2)</num><content><p>Zdravstveni i farmaceutski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora nad zdravstvenom ustanovom, drugim pravnim licem i privatnom praksom, radi sprečavanja mogućeg prikrivanja dokaza, ima pravo da privremeno oduzme izvornu dokumentaciju zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse, uz obavezu izdavanja potvrde o privremenom oduzimanju dokumentacije.</p></content></paragraph></article><article eId="art_246"><num>Član 246</num><heading>Zdravstvena inspekcija</heading><paragraph eId="art_246__para_1"><list eId="art_246__para_1__list_1"><intro><p>U vršenju inspekcijskog nadzora, zdravstveni inspektor ovlašćen je da:</p></intro><point eId="art_246__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>pregleda opšte i pojedinačne akte zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse, bitne za donošenje odluke u sprovođenju nadzora;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>sasluša i uzme izjave odgovornog lica, zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika, kao i drugog zainteresovanog lica;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>pregleda prostor i opremu, odnosno izvrši proveru uslova za osnivanje, početak rada i obavljanje zdravstvene delatnosti, propisanih ovim zakonom;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>izvrši uvid u zdravstvenu dokumentaciju i evidencije u oblasti zdravstva, odnosno izvrši neposredan uvid u ostvarivanje zdravstvene zaštite i prava pacijenata u zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu i privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>izvrši neposredan uvid u sprovođenje predloga spoljnih stručnih nadzornika, kao i mera izrečenih u skladu sa ovim zakonom u postupku provere kvaliteta stručnog rada u zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu i privatnoj praksi;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>razmatra predstavke pravnih i fizičkih lica koje se odnose na rad zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica i privatne prakse, odnosno na pružanje zdravstvene zaštite;</p></content></point><point eId="art_246__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>obavlja druge poslove nadzora, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_247"><num>Član 247</num><paragraph eId="art_247__para_1"><list eId="art_247__para_1__list_1"><intro><p>U vršenju inspekcijskog nadzora, zdravstveni inspektor ovlašćen je da:</p></intro><point eId="art_247__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>utvrdi ispunjenost uslova za početak rada i obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstvene ustanove i privatne prakse, kao i ispunjenost uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti u drugom pravnom licu u pogledu prostora, opreme, kadra, lekova i medicinskih sredstava, propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, izuzev ispunjenosti uslova za početak rada i obavljanje apotekarske delatnosti apotekarske ustanove, apoteke privatne prakse, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničke apoteke i ispunjenosti uslova za obavljanje apotekarske delatnosti u drugom pravnom licu;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>izrekne preventivne mere, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>naloži mere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjavanje propisanih obaveza zdravstvene ustanove, drugog pravnog lica, odnosno privatne prakse, u roku koji ne može biti kraći od deset radnih dana ni duži od šest meseci od dana dostavljanja zapisnika, odnosno rešenja kojim je ta mera naložena, a u hitnim slučajevima naloži otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjavanje propisanih obaveza odmah;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>naloži izvršenje propisane mere zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, odnosno privatnoj praksi, u roku koji ne može biti kraći od deset radnih dana ni duži od tri meseca od dana dostavljanja zapisnika, odnosno rešenja kojim je ta mera naložena, a u hitnim slučajevima naloži izvršenje propisane mere odmah;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti, odnosno zabrani obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti u zdravstvenoj ustanovi, drugom pravnom licu, odnosno privatnoj praksi, ako se obavljaju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, do otklanjanja nezakonitosti;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti, odnosno određenih poslova zdravstvene zaštite zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku koji obavlja zdravstvenu delatnost, odnosno određene poslove zdravstvene zaštite suprotno odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, do otklanjanja nezakonitosti;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstvenom radniku koji nije dobio, odnosno obnovio licencu, odnosno kome je licenca oduzeta pod uslovima propisanim ovim zakonom;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstvenom radniku kome je nadležna komora izrekla jednu od disciplinskih mera privremene zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>predloži nadležnoj komori pokretanje postupka za oduzimanje licence zdravstvenom radniku iz razloga propisanih članom 185. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti i preduzme druge mere u skladu sa zakonom, protiv fizičkih lica koja obavljaju zdravstvenu delatnost, a koja se u smislu ovog zakona ne smatraju zdravstvenim radnicima;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>zabrani obavljanje zdravstvene delatnosti, odnosno pružanje zdravstvenih usluga od strane lica iz člana 160. stav 2. ovog zakona, i preduzme druge mere u skladu sa zakonom protiv pravnih i fizičkih lica koja obavljaju zdravstvenu delatnost, odnosno pružaju zdravstvenu zaštitu bez rešenja Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;</p></content></point><point eId="art_247__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>preduzme druge mere propisane zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_248"><num>Član 248</num><heading>Farmaceutska inspekcija</heading><paragraph eId="art_248__para_1"><num>(1)</num><content><p>Nadzor nad obavljanjem apotekarske delatnosti u apotekarskoj ustanovi, apoteci privatnoj praksi, apoteci doma zdravlja, apoteci kao organizacionom delu druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničkoj apoteci, kao i nad obavljanjem apotekarske delatnosti u apoteci drugog pravnog lica, vrši farmaceutski inspektor, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_248__para_2"><num>(2)</num><list eId="art_248__para_2__list_1"><intro><p>U vršenju inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog člana, farmaceutski inspektor ovlašćen je da:</p></intro><point eId="art_248__para_2__point_1"><num>1)</num><content><p>utvrdi ispunjenost uslova za početak rada i obavljanje apotekarske delatnosti apotekarske ustanove, apoteke privatne prakse, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničke apoteke i apoteke drugog pravnog lica, u pogledu prostora, opreme, kadra i lekova, propisanih ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_2"><num>2)</num><content><p>pregleda opšte i pojedinačne akte, evidencije i drugu dokumentaciju koja se odnosi na obavljanje apotekarske delatnosti, ispitivanje kvaliteta lekova, kao i standardne i operativne postupke za oblast lekova;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_3"><num>3)</num><content><p>sasluša i uzme izjave odgovornog lica, zdravstvenog radnika, kao i drugog zainteresovanog lica;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_4"><num>4)</num><content><p>izvrši neposredan uvid u sprovođenje Vodiča dobre apotekarske prakse;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_5"><num>5)</num><content><p>uzima uzorke lekova, medicinskih sredstava kao i magistralnih i galenskih lekova, koji se nalaze u prometu na malo, bez nadoknade i u količinama koje su neophodne, radi kontrole kvaliteta;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_6"><num>6)</num><content><p>izvrši neposredan uvid u sprovođenje predloga spoljnih stručnih nadzornika, kao i mera izrečenih u postupku provere kvaliteta stručnog rada, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_7"><num>7)</num><content><p>preduzme druge mere i radnje u vezi sa obavljanjem apotekarske delatnosti, u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_8"><num>8)</num><content><p>razmatra predstavke pravnih i fizičkih lica koje se odnose na zakonitost rada apotekarske ustanove, apoteke privatne prakse, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničke apoteke i apoteke drugog pravnog lica, odnosno koje se odnose na apotekarsku delatnost;</p></content></point><point eId="art_248__para_2__point_9"><num>9)</num><content><p>obavlja druge poslove inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_248__para_3"><num>(3)</num><content><p>Troškove laboratorijske kontrole uzetih uzoraka lekova, odnosno tehničke procene medicinskih sredstava iz stava 2. tačka 5) ovog člana obezbeđuje zdravstvena ustanova, drugo pravno lice, odnosno privatna praksa u kojoj je uzet uzorak leka, odnosno određene vrste medicinskog sredstva, radi kontrole kvaliteta.</p></content></paragraph></article><article eId="art_249"><num>Član 249</num><paragraph eId="art_249__para_1"><list eId="art_249__para_1__list_1"><intro><p>U vršenju inspekcijskog nadzora, farmaceutski inspektor ovlašćen je da:</p></intro><point eId="art_249__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>izrekne preventivne mere, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>naloži mere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjavanje propisanih obaveza apotekarske ustanove, apoteke privatne prakse, apoteke doma zdravlja, apoteke kao organizacionog dela druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničke apoteke i apoteke drugog pravnog lica, u roku koji ne može biti kraći od deset radnih dana ni duži od šest meseci od dana dostavljanja zapisnika, odnosno rešenja kojim je ta mera naložena, a u hitnim slučajevima naloži otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjavanje propisanih obaveza odmah;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>naloži izvršenje propisane mere apotekarskoj ustanovi, apoteci privatnoj praksi, apoteci doma zdravlja, apoteci kao organizacionom delu druge zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničkoj apoteci i apoteci drugog pravnog licu, u roku koji ne može biti kraći od deset radnih dana ni duži od tri meseca od dana dostavljanja zapisnika, odnosno rešenja kojim je ta mera naložena, a u hitnim slučajevima naloži izvršenje propisanih mera odmah;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti, odnosno zabrani obavljanje određenih poslova apotekarske delatnosti, ako se obavljaju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, do otklanjanja nezakonitosti;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>zabrani rad apoteke u trajanju od 60 dana, ukoliko u toku inspekcijskog nadzora ne zatekne u apoteci magistra farmacije;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti, odnosno određenih poslova apotekarske delatnosti zdravstvenom radniku koji obavlja apotekarsku delatnost, odnosno određene poslove apotekarske delatnosti suprotno odredbama ovog zakona i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona, do otklanjanja nezakonitosti;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti zdravstvenom radniku koji nije dobio, odnosno obnovio licencu, odnosno kome je licenca oduzeta pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti zdravstvenom radniku kome je nadležna komora izrekla jednu od disciplinskih mera privremene zabrane obavljanja apotekarske delatnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>predloži nadležnoj komori pokretanje postupka oduzimanja licence za obavljanje apotekarske delatnosti zdravstvenom radniku iz razloga propisanih ovim zakonom;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti i preduzme druge mere u skladu sa zakonom protiv pravnih i fizičkih lica koja obavljaju apotekarsku delatnost bez rešenja Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>zabrani obavljanje apotekarske delatnosti i preduzme druge mere u skladu sa zakonom protiv fizičkih lica koja obavljaju apotekarsku delatnost, a koja ne ispunjavaju propisane uslove;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>zabrani izradu, odnosno izdavanje magistralnih, odnosno galenskih lekova, ako se ne izrađuju u skladu sa zakonom;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>zabrani promet na malo gotovih lekova, medicinskih sredstava, kao i galenskih lekova, ukoliko ne ispunjavaju uslove za stavljanje u promet propisane zakonom;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_14"><num>14)</num><content><p>zabrani promet na malo gotovih lekova, medicinskih sredstava, kao i galenskih lekova, koji ne ispunjavaju uslove u pogledu kvaliteta propisane zakonom;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_15"><num>15)</num><content><p>zabrani promet lažnog leka;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_16"><num>16)</num><content><p>naredi obustavu, odnosno povlačenje iz prometa na malo gotovog leka, medicinskog sredstva, magistralnog leka, galenskog leka, odnosno serije gotovog leka, medicinskog sredstva, galenskog leka u slučajevima utvrđenim zakonom;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_17"><num>17)</num><content><p>naredi uništavanje neispravnog leka, odnosno medicinskog sredstva koje se nađe u prometu na malo;</p></content></point><point eId="art_249__para_1__point_18"><num>18)</num><content><p>preduzme druge mere, u skladu sa zakonom.</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_250"><num>Član 250</num><paragraph eId="art_250__para_1"><num>(1)</num><content><p>Troškove zdravstvene i farmaceutske inspekcije, nastale u postupku po zahtevu stranke, snosi podnosilac zahteva.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_250__para_2"><num>(2)</num><content><p>Sredstva ostvarena uplatom u postupku po zahtevu stranke, prihod su budžeta Republike Srbije.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_25"><num>XXV</num><heading>KAZNENE ODREDBE</heading><article eId="art_251"><num>Član 251</num><heading>Prekršaji</heading><paragraph eId="art_251__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_251__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj zdravstvena ustanova, odnosno drugo pravno lice, ako:</p></intro><point eId="art_251__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>u slučaju izbijanja epidemije i druge krizne i vanredne situacije, bez odlaganja ne dostavi istinite podatke nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine i Republike Srbije (član 16. stav 3);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost, a ne ispunjava uslove iz člana 31, odnosno člana 36. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>angažuje zdravstvenog radnika suprotno članu 33, odnosno članu 40. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti (član 33, odnosno član 36);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>koristi novu zdravstvenu tehnologiju suprotno članu 51. ovog zakona (član 52. stav 1);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ne istakne naziv, odnosno poslovno ime u skladu sa članom 53. st. 1. i 2. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>oglašava zdravstvene usluge, stručno-medicinske postupke i metode zdravstvene zaštite, uključujući metode i postupke komplementarne medicine, odnosno apotekarsku delatnost suprotno članu 53. ovog zakona, odnosno suprotno zakonu kojim se uređuje oglašavanje;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>ne vodi propisanu zdravstvenu dokumentaciju i evidencije, odnosno ako u propisanim rokovima ne dostavlja individualne i zbirne izveštaje nadležnoj ustanovi, organima i organizacijama (član 54. stav 1);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>naruši poverljivost podataka iz medicinske dokumentacije pacijenta koja se obrađuje i dostavlja za individualne i zbirne izveštaje, odnosno ako ne zaštiti medicinsku dokumentaciju od neovlašćenog pristupa, kopiranja i zloupotrebe (član 54. st. 2. i 3);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>postupi suprotno odredbama člana 57. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>angažuje zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika za obavljanje dopunskog rada suprotno odredbama ovog zakona (član 60);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>ne dostavlja podatke o trovanjima centru za kontrolu trovanja u skladu sa ovim zakonom (član 71. stav 4);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>organizacione jedinice nose naziv dom zdravlja, bolnica, klinika, odnosno institut, a ne ispunjavaju propisane uslove za tu vrstu zdravstvene ustanove (član 125. stav 2);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_14"><num>14)</num><content><p>ne organizuje stručne organe u zdravstvenoj ustanovi (član 126);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_15"><num>15)</num><content><p>stiče sredstva za rad suprotno odredbama čl. 144-146. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_16"><num>16)</num><content><p>ne poštuje istaknuti prigovor savesti zdravstvenog radnika, odnosno ako ne obezbedi pružanje zdravstvene zaštite pacijentu od strane drugog zdravstvenog radnika u slučaju istaknutog prigovora savesti (član 156. stav 3);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_17"><num>17)</num><content><p>zaposlenom zdravstvenom radniku ne obezbedi plaćeno odsustvo za kontinuiranu edukaciju radi obnavljanja licence (član 171. stav 3);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_18"><num>18)</num><content><p>ne obezbedi stručno usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u skladu sa članom 172. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_19"><num>19)</num><content><p>ne sprovodi unutrašnju proveru kvaliteta stručnog rada u skladu sa članom 189. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_20"><num>20)</num><content><p>ne sarađuje sa stručnim nadzornicima u sprovođenju redovne, odnosno vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada ili ako ne pruži sve potrebne podatke i ne dostavi potrebnu dokumentaciju za sprovođenje redovne, odnosno vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada (član 191. stav 10);</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_21"><num>21)</num><content><p>ne dostavi ministru izveštaj o postupanju i preduzetim merama po savetima i predlozima za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta iz izveštaja stručnih nadzornika, u roku propisanom članom 193. stav 5. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_22"><num>22)</num><content><p>ne postupi po rešenju ministra kojim je izrečena zabrana iz člana 194. stav 3. tač. 1)–3) ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_23"><num>23)</num><content><p>obavlja metode i postupke komplementarne medicine suprotno članu 218. stav 2. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_24"><num>24)</num><content><p>primi ili da donaciju suprotno članu 235. stav 1. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_251__para_1__point_25"><num>25)</num><content><p>strancu ne pruži zdravstvenu zaštitu u skladu sa ovim zakonom ili ako mu ne ukaže hitnu medicinsku pomoć (čl. 236–238).</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_251__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom pravnom licu, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_251__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. tač. 1), 5)–9), 11), 12), 15)–18) i 20)–25) ovog člana, kazniće se zdravstveni radnik preduzetnik novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_252"><num>Član 252</num><paragraph eId="art_252__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_252__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj zdravstvena ustanova, odnosno drugo pravno lice, ako:</p></intro><point eId="art_252__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>omogući obavljanje zdravstvene delatnosti zdravstvenom radniku koji ne ispunjava uslove iz člana 153. stav 1. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>angažuje zdravstvenog radnika stranog državljanina suprotno odredbama čl. 153. i 154. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>ne zaključi ugovor iz člana 175. stav 6. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>ne postupi u skladu sa ugovornim obavezama iz člana 175. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>ne utvrdi vreme i uzrok smrti lica koje je umrlo u zdravstvenoj ustanovi i o tome ne obavesti nadležni organ jedinice lokalne samouprave (član 203. stav 3);</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ne obavesti u propisanom roku punoletnog člana porodice umrlog lica o vremenu smrti pacijenta ili mu ne omogući neposredan pristup telu umrlog lica (član 205. stav 1);</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>ne zatraži obdukciju u skladu sa članom 206. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_252__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>ne postupi po rešenju zdravstvenog inspektora (čl. 244. i 247).</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_252__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom pravnom licu, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_252__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. tač. 1)–3) i 8) ovog člana, kazniće se zdravstveni radnik preduzetnik novčanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_253"><num>Član 253</num><paragraph eId="art_253__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_253__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 300.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj apotekarska ustanova, odnosno zdravstvena ustanova koja obavlja apotekarsku delatnost, odnosno drugo pravno lice, ako:</p></intro><point eId="art_253__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>obavlja apotekarsku delatnost suprotno članu 219. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_253__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>organizaciona jedinica apotekarske ustanove nosi naziv ogranak, apotekarska jedinica, apotekarska stanica, centralni magacin, galenska laboratorija apoteke, odnosno kontrolna laboratorija, a ne ispunjava propisane uslove za tu vrstu organizacione jedinice (član 223. stav 7);</p></content></point><point eId="art_253__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>obavlja apotekarsku delatnost u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti (čl. 224, 229. i 231);</p></content></point><point eId="art_253__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>ne postavi odgovornog magistra farmacije u svakoj organizacionoj jedinici posebno, odnosno ako ne istakne ime odgovornog magistra farmacije na vidnom mestu, u skladu sa članom 232. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_253__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>ne postupi po rešenju farmaceutskog inspektora (čl. 244. i 249).</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_253__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u apotekarskoj ustanovi, odnosno zdravstvenoj ustanovi koja obavlja apotekarsku delatnost, odnosno drugom pravnom licu, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_254"><num>Član 254</num><paragraph eId="art_254__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_254__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini, ako:</p></intro><point eId="art_254__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>ne podnese upravnom i nadzornom odboru pismeni tromesečni izveštaj o preuzetim finansijskim obavezama i izvršenju finansijskog plana, odnosno ako ne podnese upravnom odboru pismeni šestomesečni izveštaj o poslovanju zdravstvene ustanove (član 114. st. 3. i 4);</p></content></point><point eId="art_254__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>nastupe okolnosti iz člana 118. stav 2. tač. 3), 4) i 9) ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_254__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>se pripravnički staž u zdravstvenoj ustanovi izvodi suprotno članu 166. ovog zakona.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_254__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. tačka 3) ovog člana kazniće se i odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi u privatnoj svojini, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_255"><num>Član 255</num><paragraph eId="art_255__para_1"><list eId="art_255__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara, kazniće se za prekršaj zdravstveni radnik preduzetnik, ako:</p></intro><point eId="art_255__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost suprotno članu 38. stav 4. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>osnuje više od jedne privatne prakse (član 38. stav 7);</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost, a ne ispunjava uslove propisane članom 39. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti (član 40);</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>angažuje zdravstvenog radnika suprotno članu 40. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ne obavesti u propisanom roku Ministarstvo, APR i nadležnu komoru o ponovnom početku obavljanja zdravstvene delatnosti (član 41. stav 4);</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>u propisanom roku ne obavesti Ministarstvo o obezbeđivanju kadra za nastavak obavljanja zdravstvene delatnosti privatne prakse u slučaju iz člana 41. stav 5. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>ne izvršava dužnosti iz člana 42. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>obavlja apotekarsku delatnost suprotno članu 219. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>obavlja apotekarsku delatnost u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti propisanih uslova za obavljanje apotekarske delatnosti (član 226.);</p></content></point><point eId="art_255__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>ne postupi po rešenju farmaceutskog inspektora (čl. 244. i 249).</p></content></point></list></paragraph></article><article eId="art_256"><num>Član 256</num><paragraph eId="art_256__para_1"><num>(1)</num><list eId="art_256__para_1__list_1"><intro><p>Novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara, kazniće se za prekršaj zdravstveni radnik, ako:</p></intro><point eId="art_256__para_1__point_1"><num>1)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost suprotno članu 33. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_2"><num>2)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost suprotno članu 40. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_3"><num>3)</num><content><p>napusti radno mesto u toku radnog vremena, odnosno posle isteka radnog vremena, a da mu nije obezbeđena zamena, čime je narušeno obavljanje zdravstvene delatnosti ili ugroženo zdravlje pacijenta (član 59);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_4"><num>4)</num><content><p>obavlja dopunski rad u suprotnosti sa članom 60. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_5"><num>5)</num><content><p>se ne učlani u nadležnu komoru zdravstvenih radnika u skladu sa zakonom (član 152. stav 1);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_6"><num>6)</num><content><p>ne pruži hitnu medicinsku pomoć ističući prigovor savesti (član 156. stav 4);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_7"><num>7)</num><content><p>ne postupi u skladu sa ugovornim obavezama iz člana 175. st. 6–8. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_8"><num>8)</num><content><p>obavlja zdravstvenu delatnost u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, a da nije dobio, odnosno obnovio licencu, odnosno ako mu je licenca oduzeta (član 184. stav 1);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_9"><num>9)</num><content><p>u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja rešenja o oduzimanju licence, licencu i pečat ne dostavi nadležnoj komori (član 184. stav 2);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_10"><num>10)</num><content><p>ne sarađuje sa stručnim nadzornicima u sprovođenju redovne, odnosno vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada ili ako ne pruži sve potrebne podatke i ne dostavi potrebnu dokumentaciju za sprovođenje redovne, odnosno vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada (član 191. stav 10);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_11"><num>11)</num><content><p>odbije učešće u sprovođenju postupka redovne, odnosno vanredne spoljne provere kvaliteta stručnog rada kao stručni nadzornik sa liste stručnih nadzornika (član 192. stav 5);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_12"><num>12)</num><content><p>kao stručni nadzornik ne dostavi izveštaj o spoljnoj proveri kvaliteta stručnog rada iz člana 193. stav 2. ovog zakona u roku propisanom članom 193. stav 3. ovog zakona, odnosno ako ne dostavi dopunu izveštaja, odnosno izjašnjavanje o podnetim primedbama na izveštaj stručnih nadzornika u roku propisanom članom 194. stav 2. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_13"><num>13)</num><content><p>kao doktor medicine iz člana 203. stav 4. ovog zakona ne izvrši u roku od 12 sati od primljenog poziva neposredan pregled umrlog lica radi utvrđivanja vremena i uzroka smrti (član 203. stav 5);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_14"><num>14)</num><content><p>kao doktor medicine koji vrši neposredan pregled umrlog lica radi utvrđivanja vremena i uzroka smrti, bez odlaganja ne obavesti nadležnu organizacionu jedinicu ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove o smrtnom slučaju pod uslovima propisanim članom 204. stav 1. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_15"><num>15)</num><content><p>ne obavesti u propisanom roku punoletnog člana porodice umrlog lica o uzroku smrti (član 205. stav 1);</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_16"><num>16)</num><content><p>obavlja metode i postupke komplementarne medicine suprotno članu 218. ovog zakona;</p></content></point><point eId="art_256__para_1__point_17"><num>17)</num><content><p>obavlja apotekarsku delatnost suprotno članu 233. ovog zakona.</p></content></point></list></paragraph><paragraph eId="art_256__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. tač. 3), 4), 7), 10) i 16) ovog člana kazniće se i zdravstveni saradnik novčanom kaznom u iznosu od 30.000 do 50.000 dinara.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_256__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. tač. 3) i 4) ovog člana kazniće se i drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi novčanom kaznom u iznosu od 30.000 do 50.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_257"><num>Član 257</num><paragraph eId="art_257__para_1"><content><p>Novčanom kaznom od 40.000 do 120.000 dinara kazniće se za prekršaj zdravstveni radnik ako pruža zdravstvenu zaštitu van delatnosti organizacione jedinice zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse (član 160. stav 2), osim u slučaju iz člana 160. stav 3. ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_258"><num>Član 258</num><paragraph eId="art_258__para_1"><num>(1)</num><content><p>Novčanom kaznom od 200.000 do 800.000 dinara, kazniće se za prekršaj poslodavac koji je pravno lice, ako iz svojih sredstava ne organizuje i ne obezbedi zdravstvenu zaštitu zaposlenih, utvrđenu članom 14. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_258__para_2"><num>(2)</num><content><p>Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara, kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i poslodavac koji je preduzetnik.</p></content></paragraph></article><article eId="art_259"><num>Član 259</num><paragraph eId="art_259__para_1"><num>(1)</num><content><p>Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj zavod za javno zdravlje osnovan za teritoriju Republike Srbije, odnosno nadležna komora zdravstvenih radnika, ako ne dostavi ministru predlog godišnjeg plana redovne spoljne provere kvaliteta stručnog rada u roku utvrđenom članom 191. stav 3. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_259__para_2"><num>(2)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u zavodu za javno zdravlje osnovanom za teritoriju Republike Srbije, odnosno nadležnoj komori zdravstvenih radnika, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_259__para_3"><num>(3)</num><content><p>Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj nadležna komora zdravstvenih radnika, ako ne dostavi ministru listu stručnih nadzornika iz reda stručnjaka za određene oblasti zdravstvene zaštite u roku utvrđenom članom 192. stav 1. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_259__para_4"><num>(4)</num><content><p>Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u nadležnoj komori zdravstvenih radnika, novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.</p></content></paragraph></article><article eId="art_260"><num>Član 260</num><paragraph eId="art_260__para_1"><content><p>Novčanom kaznom od 300.000 do 800.000 dinara, kazniće se za prekršaj fakultet zdravstvene struke ako postupi suprotno čl. 210. do 216. ovog zakona.</p></content></paragraph></article></chapter><chapter eId="chp_26"><num>XXVI</num><heading>PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE</heading><article eId="art_261"><num>Član 261</num><paragraph eId="art_261__para_1"><num>(1)</num><content><p>Vlada će usvojiti Strategiju razvoja u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_261__para_2"><num>(2)</num><content><p>Vlada će doneti Plan mreže u skladu sa ovim zakonom, u roku od devet meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_261__para_3"><num>(3)</num><content><p>Ministar će doneti podzakonski akt iz člana 46. stav 7. ovog zakona, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_261__para_4"><num>(4)</num><content><p>Ministar će doneti propise za sprovođenje ovog zakona u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_261__para_5"><num>(5)</num><content><p>Do donošenja propisa iz stava 4. ovog člana, primenjuju se propisi koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_261__para_6"><num>(6)</num><content><p>Farmaceutska komora će doneti Vodič dobre apotekarske prakse u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_262"><num>Član 262</num><paragraph eId="art_262__para_1"><num>(1)</num><content><p>Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, preuzeće osnivačka prava nad zdravstvenim ustanovama koje u skladu sa ovim zakonom osniva Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, a nad kojima je osnivačka prava vršila jedinica lokalne samouprave, na osnovu odluke nadležnog organa jedinice lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_2"><num>(2)</num><content><p>Odluku o preuzimanju osnivačkih prava iz stava 1. ovog člana, za zdravstvene ustanove čiji je osnivač u skladu sa ovim zakonom autonomna pokrajina, donosi nadležni organ autonomne pokrajine i o tome, posle upisa u registar kod nadležnog organa, obaveštava Ministarstvo u roku od deset radnih dana od dana upisa.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_3"><num>(3)</num><content><p>Od dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama, Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, imenovaće organe zdravstvene ustanove u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_4"><num>(4)</num><content><p>U roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, jedinica lokalne samouprave dužna je da sprovede postupak kontrole nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove, čiji je osnivač na dan stupanja na snagu ovog zakona, i utvrdi da li je kod zdravstvene ustanove nastupila trajnija nesposobnost plaćanja, odnosno preteća nesposobnost plaćanja, odnosno prezaduženost pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje stečaj, kao i da o utvrđenim činjenicama podnese izveštaj Ministarstvu zdravlja, odnosno nadležnom organu autonomne pokrajine, u roku od pet radnih dana od dana sačinjavanja tog izveštaja.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_5"><num>(5)</num><content><p>Za zdravstvenu ustanovu u javnoj svojini za koju se u postupku kontrole iz stava 4. ovog člana utvrdi da je nastupila trajnija nesposobnost plaćanja, odnosno preteća nesposobnost plaćanja, odnosno prezaduženost pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje stečaj, jedinica lokalne samouprave koja vrši osnivačka prava nad zdravstvenom ustanovom po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužna je da kao solidarni dužnik u svom budžetu obezbedi sredstva za izvršavanje obaveza zdravstvene ustanove prema poveriocima koje su preuzete i koje nisu plaćene do dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenom ustanovom od strane Republike Srbije, odnosno autonomne pokrajine, i da započne sa plaćanjem obaveza prema poveriocima u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ukoliko se plaćanje vrši u više mesečnih rata, da plaćanje prema poveriocima u celini izvrši najkasnije do 31. decembra 2021. godine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_6"><num>(6)</num><content><p>Izuzetno od stava 5. ovog člana, ako se u budžetu jedinice lokalne samouprave kao solidarnog dužnika za obaveze koje su preuzete i koje nisu plaćene do dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do dana preuzimanja osnivačkih prava nad zdravstvenom ustanovom od strane Republike Srbije, odnosno autonomne pokrajine ne može obezbediti dovoljan iznos finansijskih sredstva za izvršavanje obaveza prema poveriocima u skladu sa stavom 5. ovog člana, Ministarstvo može predložiti Vladi da donese odluku o obezbeđivanju nedostajućeg iznosa sredstava osnivaču zdravstvene ustanove, kao solidarnom dužniku, iz budžeta Republike Srbije, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_7"><num>(7)</num><content><p>Za sve obaveze koje zdravstvena ustanova preuzme od dana stupanja na snagu ovog zakona do dana prenošenja osnivačkih prava na Republiku Srbiju, odnosno autonomnu pokrajinu, solidarno odgovara jedinica lokalne samouprave koja vrši osnivačka prava na dan stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_8"><num>(8)</num><content><p>Zdravstvena ustanova kod koje je nastupila trajnija nesposobnost plaćanja, odnosno preteća nesposobnost plaćanja, odnosno prezaduženost pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje stečaj, ne može preuzimati nove obaveze od dobavljača, do momenta dok se ne obezbedi izvršavanje ranije preuzetih i dospelih obaveza, na način kako je to uređeno ovim članom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_9"><num>(9)</num><content><p>Na sredstva koja se obezbeđuju u skladu sa ovim članom, ne primenjuje se zakon kojim se uređuje kontrola državne pomoći.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_10"><num>(10)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave dužna je da obezbedi sredstva za vršenje osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama čiji je bila osnivač do preuzimanja osnivačkih prava iz stava 1. ovog člana, radi izvršavanja obaveza zdravstvenih ustanova po izvršnim sudskim odlukama, za obaveze koje se ne finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja ili na drugi način u skladu sa zakonom, a koje su nastale u periodu vršenja osnivačkih prava od strane jedinice lokalne samouprave.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_11"><num>(11)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave dužna je da obezbedi sredstva i za izvršavanje obaveza prema poveriocima zdravstvenih ustanova čiji je bila osnivač do preuzimanja osnivačkih prava iz stava 1. ovog člana, koje su nastale u periodu vršenja osnivačkih prava od strane jedinice lokalne samouprave, a koje zdravstvena ustanova ne može u celini ispuniti iz svojih sredstava, u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_262__para_12"><num>(12)</num><content><p>Jedinica lokalne samouprave, kao osnivač zdravstvene ustanove apoteke u javnoj svojini, koja je ta ovlašćenja vršila po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužna je da postupi na način propisan st. 4–11. ovog člana i nakon nastavka vršenja osnivačkih prava nad apotekarskom ustanovom u javnoj svojini, u skladu sa ovim zakonom.</p></content></paragraph></article><article eId="art_263"><num>Član 263</num><paragraph eId="art_263__para_1"><num>(1)</num><content><p>Registar zdravstvenih ustanova i Jedinstvena evidencija, propisani ovim zakonom, uspostaviće se u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_263__para_2"><num>(2)</num><content><p>APR će preuzeti od privrednih sudova koji su bili nadležni za poslove registracije zdravstvenih ustanova predmete, arhivu i registraturski materijal, nastao u radu na vođenju registara, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_263__para_3"><num>(3)</num><content><p>APR će po službenoj dužnosti izvršiti prevođenje podataka o zdravstvenim ustanovama iz registra privrednih sudova, prema poslednjem registrovanom stanju, u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_263__para_4"><num>(4)</num><content><p>Do uspostavljanja Registra zdravstvenih ustanova i Jedinstvene evidencije, zdravstvene ustanove će se registrovati u nadležnim privrednim sudovima.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_263__para_5"><num>(5)</num><content><p>Zdravstvene ustanove su dužne da podnesu prijavu za upis usklađivanja u Registar zdravstvenih ustanova koji vodi APR, u roku od tri meseca od dana okončanja postupka prevođenja iz stava 3. ovog člana.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_263__para_6"><num>(6)</num><content><p>Zdravstvene ustanove iz stava 4. ovog člana, dužne su da Registru zdravstvenih ustanova, uz prijavu za upis usklađivanja, podnesu i primerak novog statuta.</p></content></paragraph></article><article eId="art_264"><num>Član 264</num><paragraph eId="art_264__para_1"><num>(1)</num><content><p>Zdravstvene ustanove uskladiće svoje opšte akte, organizaciju i rad sa odredbama ovog zakona u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a za zdravstvene ustanove iz Plana mreže kojima se menja osnivač u skladu sa ovim zakonom, u roku od šest meseci od roka predviđenog članom 261. stav 2. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_264__para_2"><num>(2)</num><content><p>Druga pravna lica i privatna praksa, dužni su da usklade svoje akte, organizaciju i rad sa odredbama ovog zakona, u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_264__para_3"><num>(3)</num><content><p>Do donošenja akata iz st. 1. i 2. ovog člana, zdravstvene ustanove, druga pravna lica i privatna praksa primenjivaće akte koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_264__para_4"><num>(4)</num><content><p>Zdravstvene ustanove koje u svom sastavu imaju organizacione jedinice iz člana 221. stav 1. tač. 2) i 3) ovog zakona dužne su da usklade svoje akte, organizaciju i rad sa odredbama ovog zakona u delu koji se odnosi na obavljanje apotekarske delatnosti, u roku od 24 meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_264__para_5"><num>(5)</num><content><p>U postupcima usaglašavanja sa odredbama ovog zakona u pogledu izmene naziva, zdravstvena ustanova, drugo pravno lice i privatna praksa oslobođene su plaćanja taksi i troškova postupanja državnih organa.</p></content></paragraph></article><article eId="art_265"><num>Član 265</num><paragraph eId="art_265__para_1"><content><p>Do utvrđivanja potrebnog broja farmaceutskih inspektora za postupanje po ovom zakonu u skladu sa aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, poslove nadzora nad apotekarskom delatnošću obavlja i zdravstvena inspekcija, a najduže dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph></article><article eId="art_266"><num>Član 266</num><paragraph eId="art_266__para_1"><num>(1)</num><content><p>Stečena zvanja doktor stomatologije, odnosno doktor stomatologije specijalista, u smislu ovog zakona, izjednačena su u pogledu stečenih prava sa zvanjem doktor dentalne medicine, odnosno sa zvanjem doktor dentalne medicine specijalista.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_2"><num>(2)</num><content><p>Naziv oblast stomatologije, kao i nazivi stomatološka ordinacija i specijalistička stomatološka ordinacija, u smislu ovog zakona, izjednačeni su sa nazivima oblast dentalne medicine, odnosno sa nazivima ordinacija dentalne medicine i specijalistička ordinacija dentalne medicine.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_3"><num>(3)</num><content><p>Stručna, akademska, odnosno naučna zvanja zdravstvenih radnika, stečena na osnovnim studijama iz oblasti medicine, stomatologije ili farmacije, u trajanju od najmanje pet godina, prema propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine, izjednačena su sa stručnim, akademskim, odnosno naučnim nazivima stečenim na integrisanim akademskim studijama iz oblasti medicine, stomatologije i farmacije, u skladu sa propisom kojim se uređuje visoko obrazovanje počev od 10. septembra 2005. godine, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_4"><num>(4)</num><content><p>Stručna zvanja zdravstvenih radnika stečena na višim školama u trajanju do tri godine, prema propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine, izjednačena su sa stručnim nazivima zdravstvenih radnika sa naznakom zvanja prvog stepena strukovnih studija, u skladu sa propisom kojim se uređuje visoko obrazovanje počev od 10. septembra 2005. godine, u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_5"><num>(5)</num><content><p>Stručni, akademski, odnosno naučni naziv, stečen prema propisu koji je uređivao visoko obrazovanje do 10. septembra 2005. godine, u pogledu prava koja iz njega proizlaze, izjednačen je sa odgovarajućim stručnim akademskim, odnosno naučnim nazivom u skladu sa propisom kojim se uređuje visoko obrazovanje počev od 10. septembra 2005. godine, i to – stručni naziv stečen završavanjem osnovnih studija na fakultetu u trajanju od četiri do šest godina, izjednačen je sa akademskim nazivom master akademskih studija iz odgovarajuće oblasti.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_6"><num>(6)</num><content><p>Stečena zvanja diplomirani farmaceut, diplomirani farmaceut – medicinski biohemičar, odnosno diplomirani farmaceut specijalista, u smislu ovog zakona, izjednačena su u pogledu stečenih prava sa zvanjem magistar farmacije, magistar farmacije-medicinski biohemičar, odnosno sa zvanjem magistar farmacije specijalista.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_266__para_7"><num>(7)</num><content><p>Lice koje je steklo odgovarajući akademski, stručni ili naučni naziv, prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, zadržava pravo na njegovo korišćenje, u skladu sa propisima prema kojima su stečena.</p></content></paragraph></article><article eId="art_267"><num>Član 267</num><paragraph eId="art_267__para_1"><num>(1)</num><content><p>Sporazum iz člana 157. stav 4. ovog zakona, zdravstvena ustanova u javnoj svojini, fakultet zdravstvene struke i Republički fond za zdravstveno osiguranje, zaključiće u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_267__para_2"><num>(2)</num><content><p>Usklađivanje radnopravnog statusa nastavnika i saradnika, fakulteti zdravstvene struke i zdravstvene ustanove u javnoj svojini izvršiće u roku od 30 dana od dana potpisivanja sporazuma iz člana 157. stav 4. ovog zakona.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_267__para_3"><num>(3)</num><content><p>Za vreme važenja zakona kojim se uređuje način određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, broj nastavnika i saradnika fakulteta zdravstvene struke koji se mogu angažovati u zdravstvenoj ustanovi u javnoj svojini po sporazumu iz člana 157. stav 4. ovog zakona, određuje se kadrovskim planom u skladu sa ovim zakonom, ali se ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja maksimalnog broja zaposlenih u sektoru zdravstva.</p></content></paragraph></article><article eId="art_268"><num>Član 268</num><paragraph eId="art_268__para_1"><num>(1)</num><content><p>Do prestanka funkcionisanja privremenog pravnog sistema uspostavljenog na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija 1244 na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija nad zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija, uključujući apoteku, dom zdravlja, zdravstveni centar, kliničko-bolnički centar i zavod za javno zdravlje, Vlada ima sva prava i obaveze osnivača u skladu sa zakonom.</p></content></paragraph><paragraph eId="art_268__para_2"><num>(2)</num><content><p>Do prestanka funkcionisanja privremenog pravnog sistema uspostavljenog na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija 1244 na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija kliničko-bolnički centar u javnoj svojini, u čijem sedištu ne postoji dom zdravlja, odnosno opšta bolnica u javnoj svojini, obavlja za stanovništvo teritorije za koju je osnovan i odgovarajuću zdravstvenu delatnost primarnog, odnosno sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p></content></paragraph></article><article eId="art_269"><num>Član 269</num><paragraph eId="art_269__para_1"><content><p>Danom pristupanja Republike Srbije u punopravno članstvo Evropske unije, prestaju da važe odredbe ovog zakona koje se odnose na pripravnički staž zdravstvenih radnika, osim odredaba koje se odnose na polaganje stručnog ispita zdravstvenih radnika.</p></content></paragraph></article><article eId="art_270"><num>Član 270</num><paragraph eId="art_270__para_1"><content><p>Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS”, br. 107/05, 72/09 – dr. zakon, 88/10, 99/10, 57/11, 119/12, 45/13 – dr. zakon, 93/14, 96/15,106/15, 105/17 – dr. zakon i 113/17 – dr. zakon).</p></content></paragraph></article><article eId="art_271"><num>Član 271</num><paragraph eId="art_271__para_1"><content><p>Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, osim odredbe člana 115. stav 1. tačka 2) ovog zakona, koja se primenjuje istekom 36 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.</p></content></paragraph></article></chapter></body>
</act>
</akomaNtoso>
