stav.

Akcioni · Planiranje razvoja, regionalni razvoj i nerazvijena područja

Akcioni plan za period 2021–2023. godine za sprovođenje Strategije za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine

Prečišćen tekst, objavljen u: 118/2021.

Donet na osnovu: Zakon o planskom sistemu Republike Srbije.

Na osnovu člana 38. stav 1. Zakona o planskom sistemu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 30/18),

Vlada usvaja

AKCIONI PLAN

za period 2021–2023. godine za sprovođenje Strategije za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine

"Službeni glasnik RS", broj 118 od 9. decembra 2021.

I. UVOD

Akcioni plan za period 2021–2023. godine za sprovođenje Strategije za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine (u daljem tekstu: AP) predstavlja dokument javne politike koji se donosi radi operacionalizacije i ostvarivanja opšteg i posebnih ciljeva utvrđenih Strategijom za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine („Službeni glasnik RS”, broj 102/21 – u daljem tekstu: Strategija).

Opšti cilj Strategije je aktiviranje tržišta kapitala u funkciji ekonomskog rasta, zapošljavanja i kvalitetnijeg života građana, dok su kao posebni ciljevi istaknuti:

1. Unapređen institucionalni okvir i zakonska regulativa kao preduslov za privlačenje domaćih i međunarodnih, individualnih i institucionalnih investitora, i bolje, transparentnije i efikasnije tržište kapitala;

2. Izmenjena struktura i proširen spektar usluga na domaćem tržištu kapitala;

3. Podignuti kapaciteti i nivo znanja svih učesnika na tržištu kapitala.

Strategijom je predviđeno donošenje trogodišnjih AP radi njenog sprovođenja, a za prvi AP predviđeno je da se donese za period 2021‒2023. godine.

Ministarstvo finansija će u najkraćem roku formirati Radnu grupu koja će biti odgovorna za sprovođenje Strategije i mera AP i uložiće maksimalne napore da u detalje razradi i usvoji Operativni plan aktivnosti u vezi sa implementacijom mera Strategije i time doprinese što boljem razumevanju uloga i odgovornosti svih učesnika u procesu.

Lista skraćenica:

BB

Beogradska berza

BDP

Bruto domaći proizvod

KHoV

Komisija za hartije od vrednosti

MPNTR

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Mpriv

Ministarstvo privrede

MDULS

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

NBS

Narodna banka Srbije

PKS

Privredna komora Srbije

RZS

Republički zavod za statistiku

RS

Republika Srbija

SB

Svetska banka

UJP

Uprava za javni dug

USPN

Uprava za sprečavanje pranja novca

CRHoV

Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti

PU

Poreska uprava

II. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Strategijom je predviđeno da se opšti cilj realizuje kroz tri posebna cilja, čija implementacija će se ostvarivati kroz veći broj mera koje sadrže pojedinačne aktivnosti u periodu 2021–2023. godine.

Procena finansijskih sredstava neophodnih za realizaciju posebnih ciljeva, mera i aktivnosti vršena je od strane, predlagača AP (Ministarstvo finansija), a u skladu sa plansko-budžetskim procedurama. U tom smislu je izvršena okvirna procena troškova angažovanja ljudskih i drugih resursa i potreba za realizaciju planiranih aktivnosti, popunjavanjem propisanih PFE obrazaca o finansijskim efektima iskazanih procenjenih okvirnih troškova na budžet, a u skladu sa Pravilnikom o načinu iskazivanja i izveštavanja o procenjenim finansijskim efektima zakona, drugog propisa ili drugog akta na budžet, odnosno finansijske planove organizacija za obavezno socijalno osiguranje („Službeni glasnik RS”, broj 32/15).

Procena neophodnih sredstava vršena je po izvorima sredstava, iz budžeta Republike Srbije, kao i izvora iz donatorskih ili sredstava Svetske banke. Pri ovome je u situacijama kada nije bilo moguće proceniti bilo iznos ili potencijalnog donatora, izvršena samo procena potrebe obezbeđenja donatorskih sredstva, s tim da će se u narednom periodu bliže definisati okvir potrebnih sredstava.

III. ANALIZA EFEKATA MERA

Vlada veruje da će sprovođenje Strategije doprineti daljem razvoju tržišta kapitala u Republici Srbiji i da će stvoriti temelje za korišćenje šireg spektra finansijskih instrumenata u korist privrede i stanovništva Republike Srbije kroz više pozitivnih efekata.

A) Analiza efekata mera na društvo

Socijalni rizici implementacije mera AP su ocenjeni kao umereni, jer se ne očekuje da će isti imati značajne socijalne uticaje. Društveni odnosno socijalni rizici i uticaji su ograničeni po obimu i trajanju i mogu se upravljati standardnim merama ublažavanja. Ne očekuje se da će mere negativno uticati na ranjive ili ugrožene grupe. S obzirom da će se deo realizacije mera finansirati sredstvima Svetske banke ista neće podržati nijedno privredno društvo koje angažuje dečiji i prinudni rad. Efekti Strategije na celokupnu ekonomiju ogledaju se u rastu štednje i investicija, jačanju institucionalnog okvira, kao i obezbeđenju bolje likvidnosti svih učesnika na tržištu kapitala, a samim tim i veću stabilnost i rast finansijskog sistema i celokupne privrede.

B) Analiza efekata mera na životnu sredinu

Ekološki rizici implementacije mera AP su ocenjeni kao umereni, jer se ne očekuje da će isti imati značajne ekološke uticaje. Strategija neće finansirati niti podržavati bilo kakve građevinske radove, tako da se ne očekuju negativni uticaji na biodiverzitet, staništa i kulturno nasleđe. Pored toga, Strategija ima za cilj da donese neke pozitivne uticaje na životnu sredinu u smislu podrške usklađivanju okvira Srbije sa inicijativama Evropske unije (u daljem tekstu: EU) za održivo finansiranje i sa standardom zelenih obveznica EU. Strategija takođe podržava uspostavljanje one-stop-shop platforme koji će obezbediti sveobuhvatan skup usluga u vezi sa razvojem tržišta kapitala i takođe bi mogla da podigne svest o potrebi razvoja zelenog finansiranja u zemlji i njegovog pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi.

V) Analiza efekata mera koje su definisane u okviru posebnih ciljeva

Očekivani efekti mera predviđenih u okviru Posebnog cilja 1 su unapređen institucionalni okvir i zakonska regulativa i transparentnije i efikasnije tržište kapitala.

Mera 1.1: Unapređenje regulatornog okvira za dalji razvoj tržišta kapitala ima za cilj uspostavljanje pravnog okvira usklađenog sa EU direktivama kako bi se obezbedio transparentan i efikasan sistem poslovanja subjekata na tržištu kapitala. Očekivani efekti mera 1.1. u kratkom roku nisu značajni imajući u vidu činjenicu da će nakon usvajanja seta zakona biti potrebno i usaglašavanje podzakonskih akata sa istim. U dugoročnom roku očekujemo pozitivne efekte na privredu i društvo s obzirom da će se izmenama zakona obezbediti adekvatan pravni okvir za investiranje na tržištu kapitala. Takođe, definisane mere AP će doprineti upravljačkoj odgovornosti pri sprovođenju mera AP.

Mera 1.2: Unapređenje institucionalnog okvira ima za cilj utvrđivanje i analizu svih poreskih propisa i postupaka, izveštavanja, dupliranja poreza, porez na repo i osigurane zajmove, odstupanja u tretmanu sličnih finansijskih proizvoda kako bi se na adekvatan način odgovorilo privrednim subjektima koji su zainteresovani za investiranje na tržištu kapitala. U kratkom roku ne očekujemo značajne efekte ove mere, ali na dugi rok, nakon davanja predloga za izmenama svih relevantnih zakonskih i podzakonskih akata na temu poreza i poreskih postupaka, očekujemo pozitivne efekte u delu većeg broja investitora na tržištu kapitala.

Očekivani efekti mera predviđenih u okviru Posebnog cilja 2 su izmenjena struktura i proširen spektar usluga na domaćem tržištu kapitala.

Mera 2.1: Uvođenje novih investicionih proizvoda i izdavalaca na domaće tržište kapitala ima za cilj da se predloženim aktivnostima unapredi administrativni proces za izdavanje i trgovanje finansijskim instrumentima kroz definisanje jedinstvene troškovne politike, implementira program izdavanja korporativnih (na bazi analize portfolija privrednih društava u državnom vlasništvu), zelenih i municipalnih obveznica, kako i uvođenje investicionih tokena kao novog investicionog proizvoda. U kratkom roku ne očekujemo značajne efekte ove mere s obzirom na obimnost posla, ali na srednji i dugi rok, očekujemo pozitivne efekte na društvo kroz veći broj investitora na tržištu kapitala i privredni rast i bolje ekološke prilike imajući u vidu značaj emisije zelenih obveznica.

Mera 2.2: Privlačenje novih investitora, a na bazi izmenjene zakonske regulative usklađene sa EU standardima, ima za cilj privlačenje većeg broja inostranih i domaćih investitora, kojima će pristup tržištu kapitala biti olakšan formiranjem jedinstvene veb platforme na kojoj će potencijalni investitori moći da prate sve izmene relevantne za ulaganje na tržište kapitala. U kratkom roku ne očekujemo značajne efekte imajući u vidu aktivnosti koje je neophodno sprovesti, ali u dugom roku očekujemo pozitivne efekte kroz širi dijapazon ulaganja osiguravajućih društava i penzijskih fondova što će doprineti rastu aktivnosti na tržištu kapitala i veće zainteresovanosti potencijalnih učesnika za plasiranje viškova likvidnih sredstava na tržište kapitala.

Očekivani efekti mera predviđenih u okviru Posebnog cilja 3 su povećani kapaciteti i nivo znanja svih učesnika na tržištu kapitala, sa krajnjim ciljem buđenja svesti pojedinaca i društva na mogućnosti i značaj investiranja na tržište kapitala (bolja ročnost ulaganja u odnosu na bankarske kredite, veći izbor tipova ulaganja u finansijske instrumente).

Mera 3.1. Jačanje tehnoloških i ljudskih kapaciteta institucija ima za cilj uspostavljanje posebne jedince u okviru Ministarstva finansija koja bi se bavila implementacijom i praćenjem mera i aktivnosti ovog AP. Takođe, uvođenje novog softvera u okviru CRHoV će doprineti većoj efikasnosti rada kao i prilagođavanje softvera potrebama koje nameću kretanja na razvijenim tržištima kapitala. U kratkom roku se ne očekuju značajni efekti pomenute mere, ali na srednji i dugi rok se očekuju pozitivni efekti na implementaciju mera AP imajući u vidu kvalitetan kadar koji će biti angažovan u projektne jedinice u okviru Ministarstva finansija, te će samim tim biti precizno definisane njihove odgovornosti i upravljačke funkcije po pitanju sprovođenja mera AP. Isto tako novi softver u okviru CRHoV će omogućiti uštedu vremena, bolje praćenje aktivnosti po pitanju registracije i trgovanja finansijskim instrumentima.

Mera 3.2: Promocija mogućnosti učešća na tržištu kapitala i edukacija svih potencijalnih učesnika na tržištu ima za cilj da se kroz saradnju sa MPNTR podigne svest o značaju razvijenog tržišta kapitala i kroz razne događaje radi na promociji tržišta kapitala kako na lokalnom nivou tako i na međunarodnom nivou. Kratkoročni efekti ove mere nisu značajni imajući u vidu aktivnosti koje obuhvataju i njihov eventualni uticaj na obrazovni sistem. Dugoročni efekti se ocenjuju kao pozitivni, jer se kroz promociju tržišta kapitala na polugodišnjem nivou očekuje pomak u svesti potencijalnih učesnika na tržištu kapitala još u ranoj fazi školovanja.

IV. ANALIZA RIZIKA

Imajući u vidu sve posebne ciljeve i mere definisane u Strategiji, izvršena je analiza i evidentirani su i identifikovani svi rizici, koji mogu imati negativne efekte na realizaciju Strategije. Svi rizici su identifikovani i za svaki od njih je definisana aktivnost koja će ublažiti ili sprečiti njihov efekat, a institucije koje su odgovorne za njihovo praćenje će sprovoditi akcije za njihovo ublažavanje i otklanjanje. Pored određenih specifičnosti predloženih akcija za ublažavanje rizika, za većinu aktivnosti / pravaca delovanja važe sledeći preduslovi:

– političko opredeljenje (aktivno angažovanje politički imenovanih lica za blagovremeno i efikasno donošenje odluka),

– raspoloživi finansijski i ljudski resursi za sprovođenje,

– efikasno upravljanje i koordinacija sprovođenja.

Angažovanija politička podrška mogla bi se, između ostalog, osigurati snažnom vidljivošću i dobrom internom i eksternom komunikacijom o sprovođenju Strategije i njegovom uticaju na građane, poslovanje i državnu upravu.

Pravovremena dostupnost adekvatnih finansijskih sredstava moguća je samo ako će aktivnosti i troškovi akcionog plana biti dosledno integrisani u srednjoročne planove institucija odgovornih za aktivnosti, kao i u godišnje budžete realizatora, u neposrednoj saradnji sa Ministarstvom finansija.

Adekvatni kapaciteti za koordinaciju mogu se osigurati sistematskim i kontinuiranim praćenjem, otkrivanjem kašnjenja i uspostavljanjem i održavanjem efikasnog sistema ranog upozoravanja. Strategijom je definisano organizacija posebne organizacione jedinice vezane za tržište kapitala, koja će pored stalnog praćenja svih aktivnosti imati i zadatak prikupljanja podataka u vezi sa praćenjem rizika koje mogu negativno uticati na realizaciju definisanih ciljeva. Takođe, predviđeno je redovno održavanje sastanka organizacione jedinice za razvoj tržišta kapitala u Ministarstvu finansija sa ostalim institucijama, koje imaju definisane aktivnosti u okviru AP, kako bi se identifikovali i razmotrili među-rezultati u vezi sa Strategijom i odgovorilo na odstupanja od plana, ili kako bi se identifikovali novonastali rizici za sprovođenje aktivnosti (sistem ranog upozoravanja).

U narednog tabeli dat je pregled identifikovanih rizika zajedno sa preporukama za njihovo ublažavanje i/ili sprečavanje i odnose se na grupe aktivnosti/mera.

V. ZAVRŠNI DEO

Ovaj akcioni plan objaviti na internet stranici Vlade, na internet stranici Ministarstva finansija, na portalu e-Uprave i u „Službenom glasniku Republike Srbije” u roku od sedam radnih dana od dana usvajanja.

Ovaj akcioni plan objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 4-11124/2021-2

U Beogradu, 2. decembra 2021. godine

Vlada

Predsednik,

Ana Brnabić, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.