Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2005. godini
Odluka o utvrđivanju crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 108/2005.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),
Vlada donosi
ODLUKU
o utvrđivanju crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu
za spomenik kulture
„Službeni glasnik RS”, broj 108 od 06. decembra 2005.
1. Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.
2. Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji grada Beograda, opština Zvezdara, u Ulici kajmakčalanskoj broj 55, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 7232, KO Zvezdara.
Spomenik kulture podignut je 1933. godine. Projekat pretvaranja postojeće industrijske zgrade na kupljenom placu u sakralni objekat poveren je arhitekti Momiru Korunoviću, dok je glavni graditelj bio Anton Stara, koga su u to vreme smatrali najboljim majstorom na Balkanu za zidanje hramova sa kubetom. Osnova je bazilikalna, sa horom i bočnim galerijama, poligonalnom oltarskom apsidom i pravougaonim pevničkim prostorima – južni je posvećen Sv. Antoniju, a severni Sv. Petki. Iznad spoljne priprate uzdiže se četvorospratni zvonik. Centralni prostor naosa nadkriljuje osmostrano kube, koje se preko pandantifa oslanja na četiri stuba. Fasade su oživljene lučnim prozorskim otvorima sa arhivoltama crvene boje. Ikone na prvobitnom ikonostasu, kao i živopis, izveo je 1947. godine slikar Živorad Nastasijević, dok je Ivan Dikij, ruski slikar, 1933. godine angažovan za izradu živopisa u oltaru. Sadašnji živopis i nove ikone na ikonostasu iz 1967-1973. godine, rad su slikara Milovana Arsića iz Beograda. Prema nacrtima istog autora izrađeni su 1967-1969. godine i mozaici u timpanonima iznad sva tri portala.
Spomenik kulture predstavlja značajan umetnički poduhvat u godinama pred II svetski rat, kao i jedan od najznačajnijih izvedenih projekata arhitekte Momira Korunovića.
3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata katastarsku parcelu broj 7232, KO Zvezdara, u privatnoj svojini.
4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika;
2) redovno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada i enterijera;
3) instaliranje uređaja za zaštitu od požara.
5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) zabrana gradnje objekata koji nisu u funkciji spomenika kulture;
2) obnova dotrajalih i oštećenih delova ulične ograde prema postojećim elementima;
3) urbanističko i hortikulturno opremanje, uređenje, održavanje i korišćenje porte kao javnog prostora.
6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu, čini sastavni deo ove odluke i čuva se u crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu.
7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-7552/2005
U Beogradu, 1. decembra 2005. godine
Vlada
Potpredsednik,
Miroljub Labus, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.