Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 1997. godini
Odluka o utvrđivanju Crkve – spomen kosturnice posvećene Uspenju Presvete Bogorodice i spomenika izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata II moravske divizije u Peckoj za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 51/1997.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 71/94),
Vlada Republike Srbije donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU CRKVE – SPOMEN KOSTURNICE POSVEĆENE USPENJU PRESVETE BOGORODICE I SPOMENIKA IZGINULIM RATNICIMA IZ PRVOG SVETSKOG RATA II MORAVSKE DIVIZIJE U PECKOJ ZA SPOMENIK KULTURE
„Službeni glasnik RS”, broj 51 od 13. HI 1997.
Tačka 1.
Crkva – spomen kosturnica posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, i spomenik izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata II moravske divizije u Peckoj utvrđuju se za spomenik kulture.
Tačka 2.
Crkva – spomen kosturnica posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, i spomenik izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata II moravske divizije u Peckoj (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji opštine Osečina, Pecka, na katastarskoj parceli broj 3285, K.O. Carina, u privatnoj svojini.
Spomenik kulture se sastoji iz crkve – spomen kosturnice, zvonika i spomenika izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata.
Crkva – spomen kosturnica je osvećena 1934. godine. Sagrađena je po projektu arhitekte Momira Korunovića. Osnova joj je u obliku sažetog upisanog krsta, sa osmostranom kupolom, koja počiva na četiri masivna pilastra. Zasvedena je poluobličastim svodom. Pored oltarske i dve pevničke apside, ima još dve neuobičajene apside, smeštene severno i južno od glavnog portala. Sve apside su unutra polukružne, a spolja petostrane. U prostranom oltarskom prostoru se izdvajaju dve zasebne jedinice pravougaone osnove, koje služe kao đakonikon i proskomidija. Iznad manje priprate je galerija. Zapadnom fasadom dominira lučni trem, sa dva masivna, betonska stuba. Trem se završava plitkom kružnom nišom u kojoj se nalazi freska sa likom Isusa Hrista. Uski jednodelni prozorski otvori na nišama se ponavljaju i na kupoli. Pored zapadnog portala postoje i južni i severni. Crkveni objekat je izgrađen od armiranog betona sa kamenim soklom, pokriven falcovanim crepom, a delom bakarnim limom. Ikonostasnu pregradu je uradio Toša Đokić iz Carine, a ikone su rad Stevana Čalića iz Šapca.
U crkvi, kod ulaza sa severne i južne strane, nalaze se kripte sa posmrtnim ostacima ratnika iz Prvog svetskog rata. U crkvenoj porti se nalazi groblje ratnika II moravske divizije, koji su izginuli na Rožnju i okolnim položajima.
Severno od crkve podignut je spomenik u čast izginulih ratnika. Piramidalnog je oblika, ozidan granitom. Na vrhu je postavljena topovska granata, a iznad mermerne ploče sa posvetom je bronzani reljef u medaljonu, koji simbolično predstavlja pobedu Srbije nad Austrougarskom. Jugozapadno od crkve je sazidan trospratni zvonik.
Prva dva sprata su kamena, a treći je od opeke. U zvoniku je smeštena kripta sa kostima izginulih ratnika, prenetih iz Pričevića i Stava.
Spomenik kulture svojim istorijskim značajem, kao i razvijenom arhitekturom same crkvene građevine predstavlja značajan umetničko-istorijski dokument šabačkog kraja.
Tačka 3.
Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 3275, K.O. Carina, u svojini Crkvene opštine Carina – Pecka; 3284, K.O. Carina, u privatnoj svojini; 3282, K.O. Carina, u privatnoj svojini; 3276, K.O. Carina, u svojini Crkvene opštine Carina.
Tačka 4.
Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;
2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;
3) postavljanje postolja za paljenje sveća izvan crkve;
4) vođenje elektro i TT vodova podzemnim putem;
5) zabrana postavljanja priključnih kutija i ormara na spoljašnjim površinama crkve;
6) uklanjanje dozidanog dela sa improvizovanom nadstrešnicom za čuvanje i smeštaj drva od zvonika;
7) osiguranje portala savremenim bravama koje imaju viši stepen sigurnosti od provala.
Tačka 5.
Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) zabrana gradnje objekata trajnog ili privremenog karaktera na prostoru koji je obuhvaćen granicama zaštićene okoline;
2) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;
3) ograničenje spratnosti postojećih objekata u zaštićenoj okolini na prizemlje + sprat;
4) zabrana postavljanja dalekovoda;
5) zabrana postavljanja vazdušnih, elektro i TT vodova preko zaštićenih parcela, i njihovo vođenje podzemnim kanalima;
6) vođenje infrastrukturnih instalacija podzemno, uz obavezno vraćanje terena u prvobitno stanje;
7) zabrana izvođenja radova kojima se vrši promena oblika terena, kao i promena postojeće namene terena;
8) zabrana skladištenja materijala i stvaranja deponija;
9) zabrana prosipanja, odlaganja i privremenog ili trajnog deponovanja otpadnih i štetnih materijala – hemijski agresivnih, eksplozivnih, otrovnih i radioaktivnih;
10) izgradnja infrastrukture dozvoljena je uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza;
11) izvođenje građevinskih radova i promena oblika terena dozvoljeni su uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza.
Tačka 6.
Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u crkvi – spomen kosturnici posvećenoj Uspenju Presvete Bogorodice u Peckoj čini sastavni deo ove odluke i čuva se u crkvi – spomen kosturnici posvećenoj Uspenju Presvete Bogorodice u Peckoj.
Tačka 7.
Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-3721/97
U Beogradu, 17. oktobra 1997. godine
Vlada Republike
Potpredsednik,
akademik prof. dr Milutin Stojković, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.