Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2005. godini
Odluka o utvrđivanju crkve Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 108/2005.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),
Vlada donosi
ODLUKU
o utvrđivanju crkve Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku za spomenik kulture
„Službeni glasnik RS”, broj 108 od 06. decembra 2005.
1. Crkva Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.
2. Crkva Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji opštine Aranđelovac, u Aranđelovcu, u naselju Bukovik, u državnoj svojini, na katastarskim parcelama br. 3637 i 3640, KO Aranđelovac.
Spomenik kulture smešten je na padini Bukulje, nedaleko od Bukovičke Banje, usred stare šume. Prema predanju, postojao je još u drugoj polovini četrnaestog veka i služio kao parohijska crkva za sva okolna sela. U njemu je prota Atanasije Bukovički zakleo Karađorđa i ustanike pred podizanje Prvog srpskog ustanka u Orašcu 1804. godine. Posle sloma ustanka je spaljen, da bi ga vernici svojim prilozima obnovili 1832. godine. To je jednobrodna građevina sa višeugaonom oltarskom apsidom i naknadno izgrađenim zvonikom. Zidana je u kamenu, ojačana lucima i zasvedena. Skromnu fasadnu dekoraciju čini potkrovna traka čija je ornamentika izvedena u malteru. Krov je prekriven livenim pločama. Iznutra je popločana kamenom. U znak sećanja na protu Atanasija Bukovičkog postavljena je ploča na severnom zidu hrama.
Oko crkve se nalazi staro groblje iz prvih decenija devetnaestog veka. Česma na ulazu u portu, izvedena od kamenih blokova, kako se vidi prema natpisu, podignuta je 1927. godine za vreme kralja Aleksandra I Karađorđevića u spomen na ratnike iz 1804. godine i njihove potomke koji su ratovali od 1912. do 1918. godine.
Spomenik kulture pored značajnih umetničkih kvaliteta koje poseduje, predstavlja i istorijsko svedočanstvo o događajima vezanim za Prvi srpski ustanak.
3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 3637, 3638, 3639 i 3640, KO Aranđelovac, u državnoj svojini.
4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;
2) redovno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;
3) rekonstrukcija dotrajale elektroinstalacione mreže, u cilju postizanja optimalne sigurnosti spomenika kulture;
4) zabrana paljenja sveća u crkvi, osim za potrebe bogosluženja;
5) prezentacija spomen česme.
5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) komunalno i hortikulturno opremanje, uređenje i održavanje porte.
6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u crkvi Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku čini sastavni deo ove odluke i čuva se u crkvi Sv. arhanđela Gavrila u Bukoviku.
7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-7569/2005
U Beogradu, 1. decembra 2005. godine
Vlada
Potpredsednik,
Miroljub Labus, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.