stav.

Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2001. godini

Odluka o utvrđivanju kuće u Lenjinovoj ulici broj 14 u Senti za spomenik kulture

Prečišćen tekst, objavljen u: 48/2001.

Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.

Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 71/94),

Vlada Republike Srbije donosi

ODLUKU

O UTVRĐIVANJU KUĆE U LENJINOVOJ ULICI BROJ 14 U SENTI ZA SPOMENIK KULTURE

„Službeni glasnik RS”, broj 48 od 06. avgusta 2001.

Tačka 1.

Kuća u Lenjinovoj ulici broj 14 u Senti utvrđuje se za spomenik kulture.

Tačka 2.

Kuća u Lenjinovoj ulici broj 14 u Senti (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji opštine Senta, u Senti, Ulica Lenjinova broj 14, u privatnoj svojini, na katastarskim parcelama br. 1737/1,2,3 i 1738/1,2,3, KO Senta.

Spomenik kulture je sagrađen 1896–97. godine, po projektu arhitekte Vladimira Nikolića, na mestu stare kuće u kojoj je Nikolić rođen. To je reprezentativna parterna porodična kuća sa osnovom u obliku ćiriličnog slova „P”, izgrađena na prostranoj parceli, izvučena na regulacionu liniju ulice. Arhitektonski je oblikovana u duhu zrelog istoricizma, sa preovlađujućim elementima baroknog porekla. Uz glavnu kuću istovremeno su izgrađena nešto niža dvorišna krila, čime je formirano zatvoreno dvorište atrijumskog tipa. Kolskim ulazom, smeštenim u središnjem uličnom delu, izvršena je simetrična podela prostora na dva velika šestosobna stana. Oko svih polukružno završenih otvora javlja se bogata neobarokna ornamentika, kao dekorativni elemenat. Posebno je bogato ornamentisana površina nad temenom ulazne kapije sa baroknom akroterijom sa simbolima vlasnikovog zanimanja – ukrštenim trouglom, šestarom i svitkom papira.

Osim arhitektonsko-stilske vrednosti, spomenik kulture poseduje i kulturno-istorijski značaj jer se vezuje za ime poznatog arhitekte Vladimira Nikolića (Senta 1857 – Sremski Karlovci 1922) koji je svojim bogatim opusom obezbedio izuzetno visoko mesto u istoriji srpskog graditeljstva. Iako nije živeo u ovoj kući, koju je izgradio za sebe, ona predstavlja značajno svedočanstvo o njegovim estetskim idealima u domenu stambene gradske arhitekture.

Tačka 3.

Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: broj 1735, KO Senta, u mešovitoj svojini, broj 1739, KO Senta, u mešovitoj svojini, i broj 1740, KO Senta, u mešovitoj svojini.

Tačka 4.

Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture, enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;

2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija na spomeniku kulture;

3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku stabilnost spomenika kulture;

4) postavljanje i održavanje adekvatne unutrašnje i spoljne rasvete;

5) instaliranje gromobranske instalacije i uređaja za zaštitu od požara;

6) korišćenje u poslovno-stambene svrhe;

Tačka 5.

Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) urbanističko, komunalno i hortikulturno opremanje, uređenje, održavanje i korišćenje uličnog prostora ispred spomenika kulture kao javnog prostora.

Tačka 6.

Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 633-7457/2001-7

U Beogradu, 24. jula 2001. godine

Vlada Republike Srbije

Potpredsednik,

prof. dr Žarko Korać, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.