stav.

Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2005. godini

Odluka o utvrđivanju manastira Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu za spomenik kulture

Prečišćen tekst, objavljen u: 115/2005.

Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.

Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),

Vlada donosi

ODLUKU

o utvrđivanju manastira Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu

za spomenik kulture

„Službeni glasnik RS”, broj 115 od 27. decembra 2005.

1. Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.

2. Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji grada Beograda, opština Savski venac, u Ulici Vasilija Gaćeše broj 2, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 1154/1, KO Savski venac.

Spomenik kulture izgrađen je 1936-1937. godine, kao zadužbina poznate beogradske dobrotvorke Perside R. Milenković. U okviru manastirskog kompleksa nalaze se crkva i konak. Autor projekta crkve je arhitekta Petar Popović, jedan od utemeljivača pokreta za obnovu srpskog nacionalnog stila u savremenom graditeljstvu. Vavedenjska crkva predstavlja kombinaciju različitih elemenata i rešenja preuzetih iz srpske srednjovekovne arhitekture 13. i 14. veka. Ima osnovu tipa upisanog krsta sa poligonalnom centralnom kupolom, dok se između krakova krsta dižu šestostrane kupole, znatno manjih dimenzija. Istočni deo crkve završava se prostranom, iznutra polukružnom, spolja petostranom apsidom, iz koje se ulazi u bočne pravougaone prostorije – proskomidiju sa severne strane i đakonikon sa južne strane. Na zapadnom delu nalazi se priprata sa horom. Hram ima tri portala, od kojih je zapadni najmonumentalniji, sa širokim prilaznim stepeništem sa polustubovima. Fasade su oživljene većim brojem prozora. Oltarska pregrada je zidana, pojednostavljenog i sažetog oblika, sa uobičajenim rasporedom ikona. Zidne slike izvedene u tehnici al seko, nastale 1973-1985. godine, delo su akademskog slikara Dušana Mihailovića.

Spomenik kulture predstavlja jedan od najznačajnijih ostvarenja obnovljenog nacionalnog stila u srpskoj umetnosti, nastao pod uticajem bogatog srednjovekovnog nasleđa.

3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata katastarsku parcelu broj 1154/1, KO Savski venac, u privatnoj svojini.

4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika;

2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada i enterijera;

3) instaliranje uređaja za zaštitu od požara.

5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) zabrana gradnje objekata koji nisu u funkciji spomenika kulture;

2) obnova dotrajalih i oštećenih delova ulične ograde prema postojećim elementima;

3) urbanističko i hortikulturno opremanje, uređenje, održavanje i korišćenje porte kao javnog prostora.

6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u manastiru Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu, čini sastavni deo ove odluke i čuva se u manastiru Vavedenje Presvete Bogorodice u Beogradu.

7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 633-8007/2005

U Beogradu, 22. decembra 2005. godine

Vlada

Potpredsednik,

Miroljub Labus, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.