Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2000. godini
Odluka o utvrđivanju Milinović kapele u Subotici za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 5/2000.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 71/94),
Vlada Republike Srbije donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU MILINOVIĆ KAPELE U SUBOTICI ZA SPOMENIK KULTURE
„Službeni glasnik RS”, broj 5 od 17. II 2000.
Tačka 1.
Milinović kapela u Subotici utvrđuje se za spomenik kulture.
Tačka 2.
Milinović kapela u Subotici (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji opštine Subotica, u Subotici, ulica Grabovačka bb, u državnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 19507 KO Stari grad.
Spomenik kulture, smešten na desnoj strani pravoslavnog groblja, u pravcu istok‡zapad, podignut je 1898. godine u duhu eklektike. Kvadratne je osnove sa centralnim dvokrilnim ulazom koga markiraju dva stuba završena floralno ukrašenim kapitelima, po ugledu na grčki hram. Na kapitele naleže profilisani arhitrav iznad koga je trougaoni timpanon sa dekorativnim zupčastim nizom. Fasade su ukrašene žutom fasadnom opekom sa rubovima u imitaciji kamenih blokova. Ispod krovnog venca teče niz konzola, astragala, zupčastih ornamenata i meandra. Iznad centralnog dela građevine uzdiže se osmougaoni tambur sa čije čeone strane je postavljen grb porodice Milinović izveden u tehnici bareljefa. Dekoraciju unutrašnjeg prostora čine mramorizovani zidovi, vitraži na prozorima i plavo nebo sa suncem u podkupolju. Od zidnih površina samo su pandatifi oslikani likovima evanđelista. Spomenik kulture je imao funkciju grobnice, a u novije vreme se koristi u pogrebne svrhe.
Spomenik kulture, značajan primer sakralnih građevina manjih dimenzija, jedini je pomen na plemićku porodicu Milinović, osnivača najstarije zadužbinske stipendije iz čijih sredstava je iškolovano 25 mladića i devojaka srpske nacionalnosti, u periodu od 1819. do 1915. godine, pomagan rad Matice srpske i Narodnog pozorišta u Novom Sadu i data pomoć značajnom broju srpskih pravoslavnih crkava u Bačkoj.
Tačka 3.
Zaštićenu okolinu spomenika kulture sačinjava katastarska parcela broj 19507 KO Stari grad, u državnoj svojini.
Tačka 4.
Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;
2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno – statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija na spomeniku kulture;
3) zadržavanje sakralne funkcije;
4) instaliranje gromobranske instalacije i uređaja za zaštitu od požara.
Tačka 5.
Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) rušenje postojeće, već obrušene ograde i pravljenje nove;
2) pravljenje nove kapije koja će se zaključavati;
3) vraćanje funkcije napuštenoj grobljanskoj kući i njena rekonstrukcija;
4) izgradnja javnog sanitarnog čvora i postavljanje kontejnera za smeće;
5) uređenje partera.
Tačka 6.
Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-4717/99
U Beogradu, 25. januara 2000. godine
Vlada Republike Srbije
Potpredsednik,
prof. dr Milovan Bojić, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.