Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2013. godini
Odluka o utvrđivanju Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 72/2013, 10/2025.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima, Zakon o Vladi.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik PC”, br. 71/94, 52/11 i 99/11 – dr. zakon) i člana 43. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik PC”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US i 72/12),
Vlada donosi
ODLUKU
o utvrđivanju Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu za spomenik kulture
"Službeni glasnik RS", br. 72 od 14. avgusta 2013, 10 od 31. januara 2025.
1. Muzej vazduhoplovstva u Beogradu utvrđuje se za spomenik kulture.
2. Muzej vazduhoplovstva u Beogradu (u daljem tekstu: spomenik kulture) nalazi se na teritoriji gradske opštine Surčin, u gradu Beogradu, na katastarskim parcelama broj 3684/2 i 3685/2, KO Surčin, u državnoj svojini.
Spomenik kulture sagrađen je u periodu 1969–1989. godine u okviru kompleksa beogradskog aerodroma „Nikola Tesla”, prema projektu arhitekte Ivana Štrausa i konstruktorskim rešenjima beogradskih građevinskih inženjera. Zahvaljujući atraktivnosti lokacije i arhitektonskog rešenja, kao i bogatstvu izložbene postavke, odmah po otvaranju postao je jedna od vodećih muzejskih ustanova u zemlji. Muzejske zbirke, uz koje se čuva bogata prateća dokumentacija i, arhiva iz svih perioda i oblasti vazduhoplovne istorije, čine najreprezentativniju kolekciju domaćeg i stranog civilnog i vojnog vazduhoplovstva i predstavljaju značajan izvor za sveobuhvatno sagledavanje razvoja avijacije na našim prostorima od 1911. godine do danas.
Spomenik kulture koncipiran je kao slobodnostojeća građevina, kružne osnove, sa suterenom, prizemljem, mezaninom, spratom i galerijom. Podeljenost na administrativno-tehnički i izložbeni deo objekta jasno je vidljiva u koncepciji objekta u okviru koje se izdvajaju dve funkcionalno-oblikovne celine. Niži deo građevine u vidu svojevrsnog postamenta, zauzimaju prostori koji čine srž muzeja i obezbeđuju njegovo poslovanje, dok je prostor namenjen izlaganju eksponata rešen monumentalno i reprezentativno. Torusna forma muzeja, zamišljena kao svesno uspostavljen simbol institucije kojoj je namenjena, čini objekat Muzeja prepoznatljivim i jedinstvenim u jugoslovenskom stvaralaštvu ovog razdoblja. Poseban kvalitet objekta proizlazi iz njegove transparentne staklene fasade, koja doprinosi prožimanju muzejske postavke i aerodromskog kompleksa. Izuzetni oblikovni kvaliteti i uspešno rešenje funkcionalnih zahteva unutar složenog programa muzejskog objekta rezultovali su građevinom jedinstvene arhitekture koja se svrstava u antologijska ostvarenja jugoslovenske posleratne graditeljske produkcije, čiji je kreativni potencijal potvrđen i dodelom savezne „Borbine” nagrade za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1989. godini.
Spomenik kulture predstavlja originalno arhitektonsko ostvarenje i svrstava se među najznačajnije primere muzejske arhitekture u Srbiji. Svojim arhitektonskim i estetskim vrednostima svrstava se u najvrednija ostvarenja posleratnog graditeljstva Beograda i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Primenjenim inženjerskim i tehnološkim rešenjima, od kojih neka predstavljaju pionirske poduhvate na našim prostorima, poseduje jedinstvene građevinske i arhitektonske vrednosti. Namenski projektovan i izgrađen za potrebe smeštanja bogate i jedinstvene vazduhoplovne zbirke jedne od vodećih muzejskih ustanova ovog tipa u svetu, objekat poseduje visoke istorijske i kulturne vrednosti. Promovisanjem istorije i tradicije vazduhoplovstva kao specifične oblasti civilizacijskog razvoja, ističe se svojim obrazovnim i naučnim vrednostima. Bogate muzejske zbirke koje predstavljaju reprezentativnu kolekciju civilnog i vojnog vazduhoplovstva, daju mu posebne naučne, tehničke i društvene vrednosti. Jedinstvenom urbanističkom lokacijom u okviru beogradskog aerodromskog kompleksa, kao i uspostavljanjem kvalitetnog odnosa između arhitektonskog rešenja objekta i njegovog neposrednog prirodnog okruženja, objekat poseduje izuzetne urbanističke i simboličke vrednosti i nameće se kao dominantan vizuelni motiv i toponim modernog Beograda.
3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata katastarske parcele br. 3684/5 i 3684/6 KO Surčin, u državnoj svojini, katastarsku parcelu br. 3684/4 KO Surčin, u mešovitoj svojini i katastarsku parcelu br. 3685/3 KO Surčin, u javnoj svojini.
*Službeni glasnik RS, broj 10/2025
4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika spomenika kulture;
2) očuvanje muzejske namene spomenika kulture;
3) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;
4) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku stabilnost spomenika kulture;
5) uvođenje i redovno praćenje svih instalacija i elemenata u skladu sa zakonom predviđenim standardima, propisima i normama, kojima se obezbeđuje sigurnost i nesmetano funkcionisanje spomenika kulture;
6) zabrana postavljanja sredstava za oglašavanje na fasadi i krovu spomenika kulture, kao i postavljanje objekata za oglašavanje;
7) uređenje pristupnog platoa i staza;
8) pejzažno-arhitektonsko uređenje neposrednog okruženja, unapređenje i redovno održavanje travnatih i pešačkih površina.
5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) zabrana gradnje i postavljanja trajnih ili privremenih objekata koji svojom namenom, volumenom gabarita po visini i obliku mogu ugroziti ili degradirati spomenik kulture ili njegovu zaštićenu okolinu;
2) hortikulturno uređenje, unapređenje i redovno održavanje travnatih i pešačkih površina;
3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;
4) zabrana izvođenja radova kojima se vrši promena oblika ili namene terena;
5) zabrana postavljanja dalekovoda, vazdušnih elektro i TT vodova preko zaštićenih parcela; njihovo vođenje izvršiti podzemnim kanalima, uz vraćanje terena u prvobitno stanje.
6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-6900/2013
U Beogradu, 9. avgusta 2013. godine
Vlada
Predsednik,
Ivica Dačić, s.r.
NAPOMENA IZDAVAČA: Odlukom o izmeni i dopuni Odluke o utvrđivanju Muzeja vazduhoplovstva u Beogradu za spomenik kulture („Službeni glasnik RS”, broj 10/2025) dodat je grafički prikaz spomenika kulture i njegove zaštićene okoline, sa katastarskim i zemljišno knjižnim podacima (vidi tačku 2. Odluke – 10/2025-15).
Istorija akta
- Izmene i dopune
Sl. glasnik RS 10/2025
- Donošenje
Sl. glasnik RS 72/2013
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.