Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2000. godini
Odluka o utvrđivanju Ribničke crkve i Stare škole u Paštriću za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 5/2000, 10/2000 (испр.).
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 71/94),
Vlada Republike Srbije donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU RIBNIČKE CRKVE I STARE ŠKOLE U PAŠTRIĆU* ZA SPOMENIK KULTURE
* „Službeni glasnik RS”, broj 10/2000 (ispr.).
„Službeni glasnik RS”, br. 5 od 17. II 2000, 10 od 5. IV 2000. (ispr.)
Tačka 1.
Ribnička crkva, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, i stara škola u Paštriću* utvrđuju se za spomenik kulture.
* „Službeni glasnik RS”, broj 10/2000 (ispr.).
Tačka 2.
Ribnička crkva, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, i stara škola u Paštriću* (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalaze se na teritoriji opštine Mionica, u Popadiću, na katastarskim parcelama br. 1039 i 1042 KO Paštrić, u privatnoj svojini i broj 1062 KO Paštrić, u državnoj svojini.
Spomenik kulture sastoji se iz crkve posvećene Sv. apostolima Petru i Pavlu i stare škole.
Najstariji pomen ribničkog manastira, pretvorenog 1837. godine u mirsku crkvu, potiče iz 1657. godine. Za vreme Kočine krajine crkva je spaljena, da bi tokom 19. veka u više navrata bila obnavljana, od čega je za poslednju obnovu 1823. godine, zaslužan knez Jovica Milutinović. Današnja crkva sagrađena je 1909. godine, prema projektu arhitekte Svetozara Ivačkovića. Osnove je upisanog grčkog krsta sa prostranom oltarskom apsidom, spolja trostranom, a iznutra polukružnom i naglašenim prostorima za đakonikon i proskomidiju. Na zapadnoj strani je nesrazmerno mala priprata sa dve niše, od kojih je u jednoj smešteno stepenište kružne osnove koje vodi na galeriju. U originalnoj verziji crkva je imala kupolu. Glavni portal je naglašen tremom sa dva stuba spojena lukom. Crkva je izvedena od opeke i omalterisana. Dekoracija fasada postignuta je naizmeničnim horizontalnim trakama, crvene i žute boje.
Prva zgrada osnovne škole u Ribnici podignuta je 1839. godine. Zbog nesolidne gradnje zamenjena je osamdesetih godina 19. veka sadašnjim zdanjem, vrlo prostranim jer ga je koristilo nekoliko okolnih sela. Kada je početkom osamdesetih godina Ribnica dobila novu školsku zgradu, stara je pretvorena u učenički internat.
Spomenik kulture, pored nesumnjivih umetničkih kvaliteta, poseduje i atribute svedočanstva značajnog za proučavanje istorijskih prilika u valjevskom kraju, od sredine 19. do početka 20. veka.
* „Službeni glasnik RS”, broj 10/2000 (ispr.).
Tačka 3.
Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 1037, 1038, 1039, 1040, 1041, 1042, 1043, 1059 i 1187 KO Paštrić, u privatnoj svojini i br. 1036, 1062, 1266, 1277 i 1293 KO Paštrić, u državnoj svojini.
Tačka 4.
Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;
2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;
3) osiguranje portala savremenim bravama koje imaju viši stepen sigurnosti od provala.
Tačka 5.
Utvrđuju se se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) zabrana gradnje objekata koji nisu u funkciji spomenika kulture;
2) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;
3) zabrana gradnje objekata koji zagađuju i ugrožavaju životnu sredinu;
4) zabrana korišćenja objekata za delatnosti koje ugrožavaju životnu sredinu bukom, zagađenjem i deponovanjem otpadnog materijala;
5) zabrana ispuštanja otpadnih voda u zemljište i vodotokove;
6) zabrana regulacije vodotoka, osim u cilju zaštite i prezentacije spomenika kulture.
Tačka 6.
Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u Ribničkoj crkvi u Paštriću* čini sastavni deo ove odluke i čuva se u Ribničkoj crkvi u Paštriću.*
* „Službeni glasnik RS”, broj 10/2000 (ispr.).
Tačka 7.
Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-4723/99
U Beogradu, 25. januara 2000. godine
Vlada Republike Srbije
Potpredsednik,
prof. dr Milovan Bojić, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.