stav.

Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2019. godini

Odluka o utvrđivanju rimokatoličke crkve svetog Mihaela Arkanđela sa Župnim domom u Kraljevu za spomenik kulture

Prečišćen tekst, objavljen u: 30/2019.

Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima, Zakon o Vladi.

Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, br. 71/94, 52/11 – dr. zakon i 99/11 – dr. zakon) i člana 43. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US i 72/12, 7/14 – US, 44/14 i 30/18 – dr. zakon),

Vlada donosi

ODLUKU

o utvrđivanju rimokatoličke crkve svetog Mihaela Arkanđela sa Župnim domom u Kraljevu za spomenik kulture

"Službeni glasnik RS", broj 30 od 25. aprila 2019.

1. Rimokatolička crkva svetog Mihaela Arkanđela sa Župnim domom u Kraljevu utvrđuje se za spomenik kulture.

2. Rimokatolička crkva svetog Mihaela Arkanđela sa Župnim domom u Kraljevu (u daljem tekstu: spomenik kulture) nalazi se na teritoriji opštine Kraljevo, u Kraljevu, Ulica Hajduk Veljkova broj 48, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 349, KO Kraljevo, u privatnoj svojini.

Spomenik kulture je izgrađen 1933. godine po projektu arhitekte Misite Katušića iz Beograda, za verske potrebe velikog broja stanovnika katoličke veroispovesti koji su se iz Francuske, Nemačke i zapadnih delova Kraljevine Jugoslavije doselili u Kraljevo, angažovanih za rad u novoformiranom Vazduhoplovno-tehničkom zavodu. Arhitekta Misita Katušić je u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata projektovao više crkava i samostanskih zgrada poput Doma za učenike u Visokom 1927. godine, samostanske zgrade i župne crkve Svetog Antuna Padovanskog u Petrićevcu pored Banja Luke 1928–1931. Izgled crkve je inspirisan osnovnim načelima romanske arhitektonske tradicije u kombinaciji sa elementima gotske estetike i dekorativnosti u unutrašnjem prostoru. Crkva je jednobrodna građevina bazilikalnog tipa sa polukružnom apsidom, proskomidijom i sakristijom na istočnoj strani, dvovodnim krovom i tornjem zvonika koji se nalazi na jugozapadnom uglu crkve. Hram je građen punom opekom klasičnog formata, a zidovi su spolja obloženi pikovanim cementnim malterom. Kontrafori na bočnim zidovima crkve imaju skromnu statičku funkciju ali značajnu estetsku, obogaćujući fasadu i dajući joj uniformnu i strogu ritmičnost.

Ovaj spomenik kulture kao reprezentativni primer sakralne arhitekture, zbog svojih istorijskih i arhitektonskih vrednosti značajno je ostvarenje u graditeljskom nasleđu Kraljeva.

3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 349, 348/2, 350/1, 360, 361, 362, 401/1 i 402, KO Kraljevo, u državnoj svojini.

4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, stilskih karakteristika, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika;

2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;

3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku stabilnost spomenika kulture;

4) zabrana prepravki, dogradnje, pregradnje i nadgradnje;

5) vođenje elektro i TT vodova podzemnim putem;

6) zabrana postavljanja priključnih kutija, ormara i rashladnih uređaja na fasadama;

7) negovanje i redovno održavanje dekorativne flore.

5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) zabrana gradnje i postavljanja trajnih ili privremenih objekata koji svojom namenom, volumenom gabarita po visini i obliku mogu ugroziti ili degradirati spomenik kulture i njegovu zaštićenu okolinu;

2) zabrana postavljanja pokretnih tezgi, kioska i drugih privremenih objekata unutar zaštićene okoline;

3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;

4) zabrana izvođenja radova kojima se vrši promena oblika ili namene terena;

5) zabrana postavljanja dalekovoda, vazdušnih elektro i TT vodova preko zaštićenih parcela; njihovo vođenje izvršiti podzemnim kanalima, uz vraćanje terena u prvobitno stanje;

6) urbanističko i komunalno uređenje, hortikulturno opremanje, negovanje dekorativne flore i redovno održavanje prostora zaštićene okoline u funkciji spomenika kulture.

6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 633-4004/2019

U Beogradu, 25. aprila 2019. godine

Vlada

Predsednik,

Ana Brnabić, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.