Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2005. godini
Odluka o utvrđivanju Saborne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu za spomenik kulture
Prečišćen tekst, objavljen u: 108/2005.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),
Vlada donosi
ODLUKU
o utvrđivanju Saborne crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu za spomenik kulture
„Službeni glasnik RS”, broj 108 od 06. decembra 2005.
1. Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.
2. Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji grada Kragujevca, u Kragujevcu, na uglu ulica Branka Radičevića i Kragujevačkog oktobra, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 2158/1, KO Kragujevac.
Spomenik kulture građen je od 1871. do 1884. godine prema projektu arhitekte Andreje Andrejevića, prvog iz grupe arhitekata školovanih u inostranstvu. Projekat kao i sam objekat rađeni su po načelima ruske nacionalne škole tog vremena, koja je, zajedno sa tadašnjom obnovom srpskog stila, bila uvod u srpsko-vizantijski koncept po recepturi Hanzenove škole. Spomenik kulture je karakterističan po arhitektonskim elementima kao što su lanterna na kupoli, pravougaona oltarska apsida, galerija na zapadnom pročelju, jedinstvenim za crkveno graditeljstvo tog vremena u Srbiji. Izveden je od opeke i kamena. U osnovi je upisani krst sa pripratom i istaknutim portalima na zapadnoj, južnoj i severnoj strani. Monumentalnost i skladnost građevine proizlaze iz skladnog rasporeda vitkih kupola, dinamične kompozicije razuđenih nižih zona, dobre proporcije primarnih masa i zabatno završenih isturenih blokova zidnih platna. Ima pet kupola oslonjenih na masivne poligonalne stubove. Male kupole su osmougaone, dok je centralna kupola na tamburu sa osam pilastara. Na fasadama su četiri lučno zasvedena petodelna prozora sa po tri „moravske kamene rozete”. Krovni venac je od friza slepih arkadica. Ikonostas iz 1926. godine, delo je rezbara Aleksandra Petkina i ikonopisca Andreja Bicenka, ruskih emigranata. Crkvu je živopisao Voja Kovačević 1930. godine. Sadašnji živopis je iz 1979–1992. godine.
Spomenik kulture predstavlja jedan od najznačajnijih primera srpsko-vizantijskog stila koji je obeležio arhitekturu druge polovine 19. veka u Srbiji.
3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 2158/1 i 2158/3, KO Kragujevac, u privatnoj svojini.
4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, forme i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;
2) redovno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture.
5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, forme i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa na zvoniku, vladičanskom dvoru i eparhijskom centru šumadijske episkopije;
2) zabrana nadgradnje postojećih objekata;
3) uklanjanje pomoćnog objekta iza zgrade episkopskog centra i podizanje novog objekta sličnih horizontalnih gabarita do visine zgrade episkopskog centra, a za potrebe crkve i episkopskog centra;
4) podizanje novih prizemnih objekata za potrebe crkve i episkopskog centra na slobodnim površinama i na udaljenosti većoj od deset metara od spomenika kulture;
5) zabrana postavljanja pomoćnih objekata privremenog karaktera, kao i svih vrsta pokretnih tezgi;
6) urbanističko, komunalno i hortikulturno uređenje, održavanje i korišćenje porte.
6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu čini sastavni deo ove odluke i čuva se u Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu.
7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-7570/2005
U Beogradu, 1. decembra 2005. godine
Vlada
Potpredsednik,
Miroljub Labus, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.