stav.

Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 1998. godini

Odluka o utvrđivanju Sahat kule u Orahovcu za spomenik kulture

Prečišćen tekst, objavljen u: 8/1998.

Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.

Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 71/94),

Vlada Republike Srbije donosi

ODLUKU

O UTVRĐIVANJU SAHAT KULE U ORAHOVCU ZA SPOMENIK KULTURE

„Službeni glasnik RS”, broj 8 od 24. III 1998.

Tačka 1.

Sahat kula u Orahovcu utvrđuje se za spomenik kulture.

Tačka 2.

Sahat kula u Orahovcu (u daljem tekstu: spomenik kulture) nalazi se na teritoriji opštine Orahovac, u Orahovcu, u Vidovdanskoj ulici, u državnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 719 K.O. Orahovac.

Spomenik kulture je sagradio 1815. godine Mahmut paša Rotul, jedan od začetnika urbane modernizacije Prizrena i zaštitnik Pećke patrijaršije i manastira Dečana. Kao učesnik u borbi protiv srpskih ustanika od 1909. godine do ugušivanja ustanka, Mahmut paša Rotul doneo je iz smederevskih crkava tri zvona od kojih je jedno namenio orahovačkoj sahat kuli. Kula je građena kamenom, kvadratne osnove 5 h 5 m i visine 14 metara. Nad gornjom zaravni krova je manji deo za satni mehanizam, sastavljen od četiri stubića i četvoroslivnog krova pokrivenog limom. Do satnog mehanizma vodile su drvene stepenice. Sačuvana u izvornom obliku, Sahat kula u Orahovcu predstavlja vredan primer profane arhitekture stare orahovačke čaršije, značajan kao zametak njene urbane moderanizacije.

Tačka 3.

Zaštićena okolina kulturnog dobra obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 718, 719, 720, 721, 722 i 723 K.O. Orahovac, u privatnoj svojini.

Tačka 4.

Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;

2) ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivnostatičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;

3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;

4) izgradnja infrastrukture dozvoljena je samo uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza.

Tačka 5.

Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) zabrana gradnje objekata koji svojom arhitekturom, gabaritom i visinom ugrožavaju spomenik kulture;

2) izgradnja infrastrukture dozvoljena je samo uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza;

3) izvođenje građevinskih radova i promena oblika terena dozvoljeni su samo uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza;

4) zabrana skladištenja materijala i stvaranja deponija;

5) zabrana prosipanja, odlaganja i privremenog ili trajnog deponovanja otpadnih i štetnih materija – hemijski agresivnih, eskplozivnih, otrovnih i radioaktivnih.

Tačka 6.

Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Broj 633-2659/97-21

U Beogradu, 20. februara 1998. godine

Vlada Republike

Potpredsednik,

akademik prof. dr Milutin Stojković, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.