Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2003. godini
Odluka o utvrđivanju Spomen doma vajara Radete Stankovića u Beogradu
Prečišćen tekst, objavljen u: 113/2003.
Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.
Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),
Vlada Republike Srbije donosi
ODLUKU
O UTVRĐIVANJU SPOMEN DOMA VAJARA RADETE STANKOVIĆA U BEOGRADU ZA SPOMENIK KULTURE
„Službeni glasnik RS”, broj 113 od 16.11.2003
1. Spomen dom vajara Radete Stankovića u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.
2. Spomen dom vajara Radete Stankovića u Beogradu, sa pokretnim stvarima u njemu koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se u Beogradu na teritoriji opštine Stari grad, u dvorištu Simine ulice broj 15, u privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 1723 KO Stari grad.
Spomenik kulture je sagrađen 1912. godine kao dvorišna zgrada, verovatno prema projektu arh. Nikole Nestorovića. To je jednospratni objekat sa prizemljem u funkciji ateljea i spratom za stanovanje. Asimetrična fasada kubične forme, razuđena u tri ravni, nema dekorativnih elemenata. Naknadno je dograđena izbačena ulazna partija. U spomeniku kulture je živeo i stvarao vajar Radeta Stanković, od dolaska u Beograd 1936. godine do svoje smrti 1996. godine. Ovaj istaknuti umetnik pripada vajarskoj školi Ivana Meštrovića, Frane Kršinića i Roberta Frangeša, čija je dragocena znanja, uključujući i svoje veliko iskustvo, prenosio generacijama studenata Akademije primenjene umetnosti u Beogradu, od njenog osnivanja 1948. godine. Iza njega ostala je bogata stvaralačka zaostavština. Veran klasičnoj tradiciji, ali dovoljno slobodnog duha da unese impresionistički pristup u modelovanju i secesionistički u oblikovanju, stvorio je izuzetno skladan, harmoničan i originalan izraz.
Spomenik kulture predstavlja značajno kulturno-istorijsko mesto u kome su nastala i u kome se čuvaju brojna dela Radete Stankovića, koja predstavljaju ne samo najveći deo njegovog opusa, već i značajne primerke srpske skulpture HH veka.
3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata katastarsku parcelu broj 1723 KO Stari grad, u privatnoj svojini.
4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:
1) očuvanje autentičnog izgleda, horizontalnog i vertikalnog gabarita, konstruktivnih i dekorativnih elemenata arhitekture, originalnih materijala i funkcionalnih karakteristika;
2) redovno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;
3) instaliranje gromobranskih uređaja i uređaja za zaštitu od požara;
4) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku stabilnost spomenika kulture;
5) zabrana radova kojima se menja autentičan izgled spomenika kulture.
5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:
1) zabrana gradnje ili postavljanja objekata trajnog ili privremenog karaktera koji svojom namenom, gabaritom, volumenom i oblikom mogu ugroziti ili degradirati spomenik kulture i njegovu zaštićenu okolinu.
6. Spisak pokretnih dobara od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koja se nalaze u Spomen domu vajara Radete Stankovića u Beogradu čini sastavni deo ove odluke i čuva se u Spomen domu vajara Radete Stankovića u Beogradu.
7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
05 broj 633-7355/2003
U Beogradu, 13. novembra 2003. godine
Vlada Republike Srbije
Potpredsednik
mr Miodrag Isakov, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.