stav.

Odluka · Akti o utvrđivanju spomenika kulture objavljeni u "službenom glasniku Republike Srbije" u 2002. godini

Odluka o utvrđivanju Srpske pravoslavne crkve Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu za spomenik kulture

Prečišćen tekst, objavljen u: 73/2002.

Donet na osnovu: Zakon o kulturnim dobrima.

Na osnovu člana 47. stav 1. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, broj 71/94),

Vlada Republike Srbije donosi

ODLUKU

O UTVRĐIVANJU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE SV. PETRA I PAVLA U BAČKOM BRESTOVCU ZA SPOMENIK KULTURE

„Službeni glasnik RS”, broj 73 od 05. novembra 2002.

1. Srpska pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od kulturnog i istorijskog značaja, utvrđuje se za spomenik kulture.

2. Srpska pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu, sa pokretnim stvarima u njoj koje su od kulturnog i istorijskog značaja (u daljem tekstu: spomenik kulture), nalazi se na teritoriji opštine Odžaci, u Bačkom Brestovcu, ulica Maršala Tita broj 72, u privatnoj svojini, na katastarskim parcelama br. 1919,1920,1921 i 1922, KO Bački Brestovac.

Spomenik kulture je zidan 1786. godine na starijem kultnom mestu. Kao graditelj se pominje majstor Antonije, najverovatnije Haker. Tokom 19. veka više puta je obnavljan. Koncipiran je kao barokna građevina, izdužene jednobrodne osnove, sa polukružnom oltarskom apsidom i zvonikom koji se izdiže iznad zapadnog pročelja. Konstruktivni sklop čine masivni obodni zidovi i polukružni luci koji nose sferne svodove. Položaj zapadne fasade u odnosu na ulični pravac, njen neuobičajeni izgled sa masivnim stubovima koji flankiraju ulazni portal i uglastim volutama koje povezuju brod i zvonik, ukazuju na arhitekturu sa prelaska iz 18. u 19. vek. Na bočnim fasadama su duboke niše sa polukružnim prozorima. Unutrašnjost je lukovima podeljena na oltarski prostor, dva traveja naosa i pripratu sa horom. Prostor hora je podignut na dva stuba i ograđen masivnom zidanom ogradom. Ikonostas je oslikao Đoka Rakić iz Neština 1877. godine. Rezbarija je neobarokna. Najstarijem periodu brestovačke crkve, oko 1730. godine, pripada deo carskih dveri i Raspeća sa barokno-rokajnom rezbarijom, kao i signirane zografske ikone koje se danas nalaze u Galeriji Matice srpske.

Spomenik kulture predstavlja značajno ostvarenje barokne umetnosti. 3. Zaštićena okolina spomenika kulture obuhvata sledeće katastarske parcele: br. 1919, 1920, 1921, 1922 i 1929, KO Bački Brestovac, u privatnoj svojini.

4. Utvrđuju se sledeće mere zaštite spomenika kulture:

1) očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala, funkcionalnih karakteristika i originalnih natpisa;

2) redovno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija u spomeniku kulture;

3) zabrana radova koji mogu ugroziti statičku bezbednost spomenika kulture;

4) postavljanje gromobranskih instalacija i uređaja za protivpožarnu zaštitu;

5) izgradnja infrastrukture dozvoljava se samo uz prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije arheoloških nalaza.

5. Utvrđuju se sledeće mere zaštite zaštićene okoline spomenika kulture:

1) zabrana izgradnje objekata koji svojom arhitekturom, gabaritom i visinom ugrožavaju spomenik kulture;

2) zabrana izgradnje objekata koji nisu u funkciji spomenika kulture;

3) svi zemljani radovi na izgradnji infrastrukture dozvoljavaju se samo uz prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i odgovarajuću prezentaciju arheoloških nalaza;

4) zabrana skladištenja štetnih materijala i stvaranja deponija;

5) urbanističko, komunalno i hortikulturno opremanje, održavanje i korišćenje porte.

6. Spisak pokretnih stvari od posebnog kulturnog i istorijskog značaja koje se nalaze u srpskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu čini sastavni deo ove odluke i čuva se u srpskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu.

7. Ovu odluku objaviti u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 633-15051/2002

U Beogradu, 31. oktobra 2002. godine

Vlada Republike Srbije

Potpredsednik,

Jožef Kasa, s.r.

SPISAK

POKRETNIH STVARI OD POSEBNOG KULTURNOG I ISTORIJSKOG ZNAČAJA U SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI SV. PETRA I PAVLA U BAČKOM BRESTOVCU

Ikone sa ikonostasa

Sokl

1. Kamenovanje Sv. Stefana, 43 x 27 cm,

2. Vavedenje, 43 x 27 cm,

3. Vaskrsenje Lazarevo, 43 x 27 cm,

4. Usekovanje Lazarevo, 43 x 27 cm.

Prestone ikone

5. Sv. Nikola, 52 x 115 cm,

6. Bogorodica sa Hristom, 52 x 115 cm,

7. Isus Hrist, 52 x 115 cm,

8. Sv. Jovan Krstitelj, 52 x 115 cm.

Dveri

9. Arhanđel Mihajlo (severne), 52 x 125 cm,

10. Blagovesti (carske), 32 x 98 cm,

11. Arhanđel Gavrilo, 32 x 98 cm,

12. Sv. ratnik – dole (južne), 52 x 125 cm,

13. Svevideće oko, 11 x 18 cm.

Veliki praznici

14. Rođenje Hristovo, 52 x 112 cm,

15. Krštenje, 52 x 112 cm,

16. Vaskrsenje Hristovo, 52 x 112 cm,

17. Krunisanje Bogorodice, 78 x 118 cm,

18. Vaznesenje Hristovo, 52 x 112 cm,

19. Silazak Sv. Duha, 52 x 112 cm,

20. Uspenje Bogorodice, 52 x 112 cm.

Treća zona

21. Hrist na Maslinovoj Gori, 58 x 68 cm, 22–35. Apostoli,

36. Bogorodica, 30 x 40 cm,

37. Jovan Bogoslov, 30 x 40 cm,

38. Krst sa Raspećem, 58 x 60 cm.

Bogorodičin tron

1. Bogorodica sa malim Hristom u naručju, rad Rafaila Momčilovića, 1937. godina, 53 x 116 cm,

2. Hrist i Samarjanka, rad Rafaila Momčilovića, 1937. godina, u donjem delu sokla, 43 x 27 cm.

Arhijerejski tron 1. Sv. Sava, rad Rafaila Momčilovića, 1937. godina, 52 x 116 cm.

Ikone van ikonostasa

1. Deo carskih dveri sa duborezom, osma decenija 18. veka, 150 x 45 cm,

2. Krst Hristovog Raspeća, 130 x 90 cm.

Bogoslužbeni predmeti

1. Putir, pozlaćeno srebro, 18. vek, visina – 23,5 cm, prečnik postolja – 15, cm, prečnik otvora – 9 cm,

2. Svetogorski krst, okovan filigranom sa postoljem od srebra, visina – 19,5 cm, prečnik osnove – 5,5 cm,

3. Ibrik za vodu, orijentalne provenijencije, bakar, posrebren, visina – 22 cm,

4. Darohranilnica u obliku kuće sa baroknim krovom, mesing, 13,5 x 8 h 23 cm,

5. Darohranilnica sličnih oblika kao prethodna, pleh, 14 x 14 x 23 cm,

6. Kandilo, 18. vek, legura metala, 12,5 x 10 cm,

7. Posuda za prilog sitnog novca (tas), bakar,

8. Kadionica, mesing, 24 x 9 cm,

9. Krst sa predstavom Hrista, 1875. godina, mesing i emajl.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.