Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama njihovog ispitivanja

Član 1

(1) Ovim pravilnikom propisuju se maksimalno dozvoljene količine opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje koje mogu da oštete ili promene proizvodnu sposobnost (plodnost) poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje, koje dolaze ispuštanjem iz fabrika, izlivanjem deponija, nepravilnom upotrebom mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja.

(2) Opasne materije, u smislu ovog pravilnika su: kadmijum, olovo, živa, arsen, hrom, nikl i fluor, a štetne materije su: bakar, cink i bor.

(3) Sredstva za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju za suzbijanje korova su na bazi triazinskih preparata (atrazin i simazin).

Član 2

(1) Maksimalno dozvoljena količina opasnih i štetnih materija:

(2) Red. br.

(3) Hemijski elementi

(4) MDK u zemljištu mg/kg zemlje

(5) MDK u vodi mg/lit. vode

(6) 1.

(7) Kadmijum

(8) do 3

(9) do 0,01

(10) 2.

(11) Olovo

(12) do 100

(13) do 0,1

(14) 3.

(15) Živa

(16) do 2

(17) do 0,001

(18) 4,

(19) Arsen

(20) do 25

(21) do 0,05

(22) 5.

(23) Hrom

(24) do 100

(25) do 0,5

(26) 6.

(27) Nikl

(28) do 50

(29) do 0,1

(30) 7.

(31) Fluor

(32) do 300

(33) do 1,5

(34) 8.

(35) Bakar

(36) do 100

(37) do 0,1

(38) 9.

(39) Cink

(40) do 300

(41) do 1,0

(42) 10.

Član 3 do 1,0

(1) Granične vrednosti ostataka simazina i atrazina u srednje teškim zemljištima za proizvodnju poljoprivrednih kultura su:

(2) Red. br.

(3) Poljoprivredna kultura

(4) Granične vrednosti simazina i atrazina

(5) 1.

(6) Lucerka, uljana repica i šećerna repa

(7) 0,06–0,09

(8) 2.

(9) Ovas, soja, ječam i krastavci

(10) 0,15–0,20

(11) 3.

(12) Suncokret

(13) 0,20–0,25

(14) 4.

(15) Pšenica i raž

(16) 0,25–0,30

(17) 5.

(18) Krompir, lan i crni luk

(19) 0,30–0,40

(20) 6.

Član 4 1

Utvrđivanje dozvoljenog sadržaja ukupne količine opasnih i štetnih materija vrši se laboratorijskim metodama; atomskom apsorpcionom spektofotometrijom, gasnom hromatografijom, tečnom hromatografijom i jon selektivnom elektrodom.

Član 5

(1) Zemljište u blizini većih gradskih i industrijskih naselja, prometnih saobraćajnica, zemljišta gde se odlažu razni otpadni materijali, pepelišta i jalovine, zemljište koje se preterano đubri organskim i mineralnim đubrivima, zaliva zagađenom vodom i u drugim slučajevima ispituje se na sadržaj opasnih i štetnih materija, a po potrebi i narušenih hemijskih i bioloških svojstava.

(2) Ispitivanje iz stava 1. ovog člana vrši se na taj način što se uzimaju uzorci zemlje iz oraničnog sloja (0,30 cm), pakuju u čiste plastične kese težine 0,5–1 kg i dostavljaju naučnoj organizaciji na analizu.

(3) Na osnovu ispitivanja iz stava 2. ovog člana vrši se utvrđivanje poremećenih hemijskih, fizičkih i bioloških svojstava zemljišta.

Član 6

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje („Službeni glasnik RS”, broj 11/90).

Član 7

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.