stav.

Pravilnik · Trgovina, javne nabavke i zaštita potrošača

Pravilnik o klasifikaciji trgovinskih formata, vrsti prenosivih prodajnih objekata i oblicima trgovine sa pokretnih sredstava i opreme

21 član. Prečišćen tekst, objavljen u: 39/2021.

Donet na osnovu: Zakon o trgovini.

Član 1

Ovim pravilnikom bliže se uređuje klasifikacija trgovinskih formata, uređuje se vrsta prenosivih prodajnih objekata i oblici trgovine sa pokretnih sredstava i opreme.

Član 2

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:

  1. 1) neto prodajni prostor je prostor u kom se obavlja prodaja, odnosno u kom se vrši prodaja robe i usluga potrošačima, odnosno kupcima i koji ne obuhvata skladišni i drugi prateći prostor;
  2. 2) širok asortiman je zastupljenost većeg broja robnih grupa;
  3. 3) uzak asortiman je zastupljenost jedne ili manjeg broja komplementarnih robnih grupa;
  4. 4) dubok asortiman je zastupljenost velikog broja artikala u okviru iste robne grupe proizvoda (npr. stilova, veličina, boja i sl.);
  5. 5) plitak asortiman je zastupljenost malog broja artikala u okviru iste robne grupe proizvoda (npr. stilova, veličina, boja i sl.);
  6. 6) frekventni proizvodi su proizvodi koji se često kupuju i koji imaju visok koeficijent obrta (npr. osnovne životne namirnice, štampa, sredstva lične i higijene domaćinstva, i sl.).

Član 3

(1) Trgovina na malo u prodajnom objektu obavlja se u objektima različitih formata.

(2) Trgovinski formati se klasifikuju kao:

  1. 1) nespecijalizovani trgovinski formati:

(1) trgovina na malo pretežno prehrambenog asortimana;

(4) – hipermarket;

(5) – supermarket;

(6) – supereta;

(7) – mini market;

(8) – diskontna prodavnica;

(9) – klasična prodavnica sa pretežno prehrambenim asortimanom;

(2) trgovina na malo pretežno neprehrambenog asortimana:

(11) – robna kuća;

  1. 2) specijalizovane prodavnice;
  2. 3) posebni trgovinski formati:

(1) trgovinski centar;

(2) keš-end-keri.

Član 4

Hipermarket je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor veći od 2.000 m²;
  2. 2) prodaja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda;
  3. 3) veliki asortiman (najmanje 20.000 artikala), pretežno prehrambenih proizvoda;
  4. 4) samousluživanje kao sistem prodaje;
  5. 5) adekvatan parking prostor za potrošače.

Član 5

Supermarket je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor od 400 m² do 2.000 m²;
  2. 2) prodaja pretežno prehrambenih proizvoda;
  3. 3) širok i dubok asortiman prehrambenih proizvoda;
  4. 4) uzak asortiman neprehrambenih proizvoda;
  5. 5) broj artikala u asortimanu je po pravilu veći od 3.000;
  6. 6) samousluživanje kao sistem prodaje;
  7. 7) adekvatan parking prostor za potrošače.

Član 6

Supereta je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor od 200 m² do 400 m²;
  2. 2) prodaja dominantno prehrambenih proizvoda;
  3. 3) prisustvo osnovnih životnih namirnica;
  4. 4) uzak asortiman frekventnih neprehrambenih proizvoda;
  5. 5) samousluživanje kao sistem prodaje.

Član 7

Mini market je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor manji od 200 m²;
  2. 2) prodaja dominantno prehrambenih proizvoda;
  3. 3) širok, ali plitak asortiman;
  4. 4) uzak asortiman frekventnih neprehrambenih proizvoda;
  5. 5) samousluživanje kao sistem prodaje.

Član 8

Diskontna prodavnica (diskont) je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor je manji od 1.500 m²;
  2. 2) ograničen asortiman (od 700 do 1.500 artikala);
  3. 3) prodaja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda;
  4. 4) širok, ali plitak asortiman, uz niži nivo usluge u odnosu na standardni;
  5. 5) veliko učešće privatnih robnih marki;
  6. 6) samousluživanje kao sistem prodaje;
  7. 7) niže cene od prosečnih tržišnih cena iste vrste proizvoda (cene su po pravilu 20–30% niže).

Član 9

Klasična prodavnica je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo sa pretežno prehrambenim asortimanom, čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor do 100 m²;
  2. 2) prodaja prehrambenih i frekventnih neprehrambenih proizvoda;
  3. 3) direktno usluživanje potrošača kao sistem prodaje.

Član 10

Autlet (Outlet) je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo neprehrambenih proizvoda robnih marki, po cenama nižim od prosečnih tržišnih cena istih vrsta proizvoda (po pravilu, vansezonska roba, mali broj artikala istog proizvoda i sl.).

Član 11

Robna kuća je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor od 9.000 m² do 18.000 m²;
  2. 2) prodajni prostor izdeljen na više spratova ili prodajnih odeljenja;
  3. 3) širok i dubok asortiman pretežno neprehrambenih proizvoda (iznad 20.000 artikala);
  4. 4) dominiraju odeća, obuća, galanterija, proizvodi za opremanje kuće, nakit, kozmetika, igračke, sportska oprema i sl.;
  5. 5) mogu u svom sastavu imati supermarket;
  6. 6) samoizbor kao sistem prodaje.

Član 12

(1) Specijalizovana prodavnica je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor po pravilu do 1.000 m²;
  2. 2) jedna ili više kompletiranih robnih grupa.

(2) Tipični oblici trgovinskog formata iz stava 1. ovog člana su naročito:

  1. 1) specijalizovane prodavnice hrane, pića i duvana, kao što su:

(1) prodavnice voća i povrća;

(2) mesare;

(3) ribarnice;

(4) pekare;

(5) prodavnice pića;

(6) prodavnice mlečnih proizvoda;

(7) ostale specijalizovane prehrambene prodavnice;

  1. 2) benzinske stanice;
  2. 3) specijalizovana trgovina na malo neprehrambenim proizvodima:

(1) prodavnice proizvoda informaciono-komunikacione tehnologije:

(11) – prodavnice za prodaju računara (računara, perifernih jedinica i softvera);

(12) – prodavnice za prodaju telekomunikacione opreme;

(13) – prodavnica za prodaju audio i video opreme;

(2) prodavnice za prodaju opreme za domaćinstvo:

(15) – prodavnice za prodaju kućnog tekstila;

(16) – prodavnice za prodaju metalne robe, boja i stakla;

(17) – prodavnice za prodaju tepiha, zidnih i podnih obloga;

(18) – prodavnice za prodaju električnih aparata za domaćinstvo;

(19) – prodavnice za prodaju nameštaja, oprema za osvetljenje i ostalih predmeta za domaćinstvo;

(3) prodavnice za prodaju proizvoda za kulturu i rekreaciju:

(21) – knjižare;

(22) – prodavnice za prodaju kancelarijskog materijala;

(23) – prodavnice za prodaju muzičkih i video zapisa;

(24) – prodavnice za prodaju sportske opreme;

(25) – prodavnice za prodaju igrački i igrica;

(4) prodavnice odeće, odevne galanterije i krzna;

(5) prodavnice obuće i predmeta od kože;

(6) prodavnice kozmetičkih i toaletnih proizvoda (npr. parfimerije);

(7) cvećare (prodaja cveća, sadnica, semenja, đubriva);

(8) prodavnice za kućne ljubimce;

(9) prodavnice nakita i satova;

(10) ostale specijalizovane neprehrambene prodavnice;

  1. 4) prodavnice polovne robe.

Član 13

Trgovinski centar je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na malo i čije su bitne odlike:

  1. 1) jedinstvena prostorna celina koju čini skup različitih maloprodajnih formata;
  2. 2) veliki broj specijalizovanih prodavnica, ali i drugih formata (hipermarket, robna kuća);
  3. 3) planiranje, razvoj, svojinska struktura i upravljanje su centralizovani;
  4. 4) prateći sadržaji u pružanju brojnih netrgovinskih usluga;
  5. 5) prateći zabavni sadržaji (npr. igraonice, bioskopi i sl.);
  6. 6) adekvatan parking prostor za potrošače.

Član 14

(1) Keš-end-keri (Cash and Carry) je trgovinski format u kom se obavlja trgovina na veliko i čije su bitne odlike:

  1. 1) neto prodajni prostor po pravilu veći od 2.000 m²;
  2. 2) samousluživanje kao sistem prodaje;
  3. 3) širok asortiman (po pravilu iznad 20.000 artikala), uz veliko učešće proizvoda sa trgovinskom markom;
  4. 4) prodaja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda;
  5. 5) profesionalni kupci su glavna ciljna grupa;
  6. 6) plaćanje robe u prodajnom objektu (na kasi);
  7. 7) preuzimanje robe u prodajnom objektu;
  8. 8) kupci sami odvoze robu do ciljnog odredišta, po pravilu sopstvenim prevozom.

(2) U keš-end-keri trgovinskom formatu može se obavljati i trgovina na malo, kao prateća aktivnost, pod uslovima propisanim zakonom.

Član 15

Trgovina na malo u prenosivim prodajnim objektima obavlja se u kiosku, automatima, tezgama i sličnim objektima koji nisu fiksirani.

Član 16

Kiosk je objekat u kom se prodaje ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor bez ulaska potrošača u objekat.

Član 17

Automati su samouslužne mašine za prodaju frekventnih proizvoda. Potrošač vrši odabir robe putem odgovarajućih tastera i obavlja plaćanje ubacivanjem novca, platnih kartica, žetona i slično u posebna mesta na automatu. Nakon izvršenog plaćanja, preuzima robu kroz za to predviđen otvor.

Član 18

Tezga je manji objekat otvorenog ili zatvorenog tipa u kom je izložena roba koja se prodaje.

Član 19

Trgovina sa pokretnih sredstava i opreme je trgovina koja se realizuje sa posebno uređenog i opremljenog vozila za prodaju robe, plovnog objekta, opreme koja nije vezana za određenu lokaciju i sličnih sredstava i opreme.

Član 20

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o klasifikaciji trgovinskih formata („Službeni glasnik RS”, broj 47/11).

Član 21

(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

(2) Broj 110-00-00018/2021-04

(3) U Beogradu, 19. aprila 2021. godine

(4) Ministar,

(5) Tatjana Matić, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.