stav.

Pravilnik · Seme i sadni materijal

Pravilnik o metodama ispitivanja sorti krmnih repica (Brassica rapa L. var. silvestris (Lam) Briggs), stočnog kelja (Brassica oleracea L. convar. acephala (DC)) i ostalih krstašica radi priznavanja sorte

14 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 68/2015.

Donet na osnovu: Zakon o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

Član 1

Ovim pravilnikom propisuju se metode ispitivanja sorti krmnih repica, stočnog kelja i ostalih krstašica (u daljem tekstu: sorta), na oglednom polju i u laboratoriji, radi priznavanja sorte.

Član 2

(1) Metodama iz stava 1. ovog pravilnika ispituju se određene bitne osobine sorte, radi utvrđivanja:

  1. 1) različitosti, uniformnosti i stabilnosti sorte (DUS test);
  2. 2) bolje proizvodne i upotrebne vrednosti sorte (VCU test).

(2) Metode ispitivanja sorte su skup postupaka i podataka koje preduzima, odnosno prikuplja pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuje priznavanje sorti poljoprivrednog bilja za vršenje ispitivanja sorte (u daljem tekstu: izvođač ogleda).

Član 3

(1) Proizvodna i upotrebna vrednost sorte (VCU test) utvrđuje se na osnovu rezultata ispitivanja određenih bitnih osobina sorte koje se odnose na:

  1. 1) prinos zelene mase;
  2. 2) prinos suve materije.

(2) Sorta se ispituje tako što se bitne osobine iz stava 1. ovog člana sorte koja se ispituje upoređuju sa bitnim osobinama jedne ili više sorti standard, u skladu sa zakonom kojim se uređuje priznavanje sorti poljoprivrednog bilja.

Član 4

(1) Sorta se ispituje u više odvojenih ogleda na oglednom polju.

(2) Ogled iz stava 1. ovog člana čine elementarne parcele na kojima se vrši ispitivanje.

(3) Ogledi se izvode po planu „potpuno slučajnog blok sistema” u četiri ponavljanja, a randomizacija, odnosno plan ogleda isti je za sve lokalitete.

(4) Sorta se ispituje na najmanje tri lokaliteta koji čine mrežu ogleda.

Član 5

(1) Sorta se ispituje na oglednom polju u skladu sa zahtevom za priznavanje sorte u kome vlasnik sorte, odnosno njegov ovlašćeni zastupnik predlaže da se sorta, radi ispitivanja razvrsta u odgovarajući ogled prema vrsti (kelj, krmne repice).

(2) Sorta razvrstana na način iz stava 1. ovog člana, radi ispitivanja, seje se sa sortom standard u određeni ogled.

(3) Za ispitivanje na oglednom polju dostavlja se seme sorte koje je ispitanog kvaliteta, zdravstveno ispravno i netretirano.

Član 6

(1) Predusev na celoj površini oglednog polja na kome se vrši ispitivanje sorte ne mogu biti vrste iz roda Brassicacae.

(2) Sorta se ispituje na zemljištu bez depresija, zemljištu dobre strukture i plodnosti, koje je pre setve ispitano na prisutnost zemljišnih štetočina, a po potrebi, izvodi se i predsetveno tretiranje insekticidima.

(3) Količine mineralnih đubriva, vreme i način njihove primene, kao i ostale agrotehničke mere primenjuju se prilikom ispitivanja sorte na oglednom polju tako da budu u skladu sa najvišim nivoom tehnologije gajenja krmnih repica i kelja.

Član 7

(1) Sorta koja se ispituje seje se na površini od 10 m², a čine je 10, odnosno 4 reda od po 5 m dužine sa razmakom između redova od 20 cm za repice, odnosno od 50 cm za kelj i razmakom između parcela od 20 cm za repice, odnosno od 50 cm za kelj i razmakom između blokova od 1 m.

(2) Seme se seje na dubinu od 1,5 do 2 cm, zavisno od osobina zemljišta, njegove vlažnosti i krupnoće semena.

Član 8

(1) U toku vegetacije sorte koja se ispituje evidentira se:

  1. 1) datum setve i datum nicanja (preko 50% izniklih biljaka);
  2. 2) datum košenja (kod kelja prvi otkos na visinu 12–15 cm od zemlje najkasnije do 20. juna, a kod repica pre faze cvetanja);
  3. 3) visina biljke u cm – meri se od osnove do vrha stabljike kod 10 biljaka uzetih iz srednjeg reda neposredno pred kosidbu);
  4. 4) kod sorti stočnog kelja ustanoviti težinski odnos list: stablo, kod 10 biljaka uzetih iz srednjeg reda, a na jednom ponavljanju;
  5. 5) poleganje biljaka koje se prikazuje ocenama od jedan (1) do devet (9), i to:

(1) ocena 1 – znači da ima od 75% do 100% poleglih biljaka;

(2) ocena 3 – znači da ima od 50% do 75% poleglih biljaka;

(3) ocena 5 – znači da ima od 25% do 50% poleglih biljaka;

(4) ocena 7 – znači da ima do 25% poleglih biljaka;

(5) ocena 9 – znači da nema poleglih biljaka.

Član 9

(1) U toku ispitivanja sorte u oglednom polju, u odnosu na standardnu sortu, utvrđuje se stepen prisustva bolesti i štetočina, s tim što izvođači ogleda sami evidentiraju vrstu i stepen prisustva bolesti.

(2) Ocenjivanje otpornosti sorte prema bolestima i štetočinama vrši se po skali od jedan (1) do devet (9), i to:

  1. 1) ocena 1 – znači da ima od 75% do 100% obolelih biljaka;
  2. 2) ocena 3 – znači da ima od 50% do 75% obolelih biljaka;
  3. 3) ocena 5 – znači da ima od 25% do 50% obolelih biljaka;
  4. 4) ocena 7 – znači da ima do 25% obolelih biljaka;
  5. 5) ocena 9 – znači da nema obolelih biljaka.

Član 10

(1) U toku proizvodne godine izvođač ogleda po kosidbi svake sorte u oglednom polju merenjem utvrđuje:

  1. 1) prinos zelene mase (kg/parceli) za svako ponavljanje, i
  2. 2) prinos suve materije (kg/parceli) za svako ponavljanje.

(2) Na osnovu rezultata dobijenih merenjem iz stava 1. ovog člana izračunava se prinos izražen u kg/parceli i kg/ha za sve sorte u ogledu.

Član 11

(1) Sorta se ispituje u laboratoriji tako što se ispituje hemijski sastav zelene mase, odnosno tako što se ispituje sadržaj:

  1. 1) sirovih proteina;
  2. 2) sirove celuloze;
  3. 3) suve materije;
  4. 4) masti;
  5. 5) pepela;
  6. 6) BEM (u %).

(2) Radi ispitivanja hemijskog sastava zelene mase iz stava 1. ovog člana uzima se prosečan uzorak veličine 1–2 kg neposredno posle kosidbe iz pokošene mase sa svake parcele, odnosno sa svakog ponavljanja, u drugoj godini ispitivanja, pri čemu se uzeti uzorci iz svih ponavljanja izmešaju i izmeri se 2 x 1 kg za hemijske analize i utvrđivanje suve materije.

Član 12

(1) Izvođač ogleda po završenom ispitivanju sorte na oglednom polju evidentira: naziv izvođača ogleda; ime i prezime odgovornog lica za izvođenje ogleda; lokalitet na kome se izvodi ogled; tip zemljišta i sadržaj hranljivih materija u zemljištu na kome se nalazi ogledno polje; predusev; obavljene agrotehničke mere; podatke iz čl. 8. i 10. ovog pravilnika, kao i druge podatke koji utiču na prinos ispitivane sorte (oštećenja od štetočina, prirodnih nepogoda i drugo).

(2) Izvođač ogleda po završenom ispitivanju sorte u laboratoriji evidentira podatke iz člana 11. stav 1. ovog pravilnika, kao i naziv izvođača ogleda, odgovorno lice za izvođenje ogleda i lokalitet na kome se ogled izvodi.

(3) Podaci iz st. 1. i 2. ovog člana sastavni su deo godišnjih i konačnih rezultata ispitivanja.

Član 13

Različitost, uniformnost i stabilnost sorte (DUS test) ispituje se metodom određenom tehničkim uputstvom za testiranje različitosti, uniformnosti i stabilnosti sorte.

Član 14

(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

(2) Broj 110-00-144/2015-09

(3) U Beogradu, 17. jula 2015. godine

(4) Ministar,

(5) prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, s.r.

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.