II Metodologija odvojenog računovodstva
Član 6 Načela, modeli i osnove metodologije obračuna troškova
(1) Prilikom primene modela troškovnog računovodstva, odnosno vrednovanja sredstava u troškovnom modelu potrebno je primeniti metod obračuna troškovne osnovice prema obračunu istorijskih (stvarnih) troškova (HCA – Historical Cost Accounting).
(2) Model istorijskih (stvarnih) troškova se zasniva na stvarnim troškovima JPO za sredstva koja se evidentiraju prema nabavnoj ceni, uzimajući u obzir amortizaciju sredstava, pri čemu se trošak ili cena imovine ne prilagođavaju promenama na tržištu i promenama izazvanim inflacijom.
Osnova za obračun troškova po modelu istorijskih (stvarnih) troškova, koji je potrebno da JPO primeni je osnova po metodu „odozgo na dole” („top-down”), odnosno po modelu alokacije troškova na osnovu istorijskih (stvarnih) finansijskih podataka za godinu izveštavanja.
Način obračuna troškova usluga/proizvoda koji je potrebno da primenjuje JPO je po metodu „potpuno raspodeljeni troškovi” (FDC – Fully Distributed Costs), odnosno takav način obračuna troškova, kojim se za potrebe utvrđivanja cene koštanja, obuhvataju svi troškovi koji na neposredan ili posredan način, nastaju kao posledica obavljanja konkretne usluge.
(1) Alokacija troškova svih usluga po fazama poštanskih usluga i po jedinici poštanske usluge zasniva se na principima troškovnog računovodstva. Alokacija svih troškova će biti bazirana prema postulatima obračuna troškova prema aktivnostima (ABC – Activity Based Costing).
(2) Obračun troškova po aktivnostima (ABC – Activity Based Costing) je metod kojim se utvrđuje uzročno-posledični odnos između troškova koji nastaju i usluga koje pruža JPO. Na ovaj način, prati se uzrok troška i raspodeljuje se na osnovu aktivnosti, koje nastaju prilikom obavljanja određene usluge, za one troškove koje nije moguće direktno raspodeliti.
Primena troškovnog principa po modelu istorijskih (stvarnih) troškova, podrazumeva:
- 1) odgovarajuću segmentaciju konta troškova internog računovodstva JPO sa ciljem utvrđivanja onih troškova koji nisu predmet alokacije, odnosno troškova koje bi trebalo alocirati;
- 2) odgovarajuću segmentaciju mesta troškova JPO sa ciljem identifikovanja mesta troškova, čiji troškovi nisu predmet alokacije, odnosno mesta troškova čiji će se troškovi alocirati;
- 3) identifikaciju faza/aktivnosti obavljanja poštanskih usluga;
- 4) identifikaciju internih transfera JPO, kao dela kalkulacije ukupnih troškova, odnosno ukupnih prihoda;
- 5) internu alokaciju troškova poštanskih usluga JPO sa mesta troškova na identifikovane aktivnosti;
- 6) internu alokaciju troškova aktivnosti na svaku pojedinačnu poštansku uslugu;
- 7) odgovarajuće raščlanjivanje prihoda po pojedinačnim poštanskim uslugama;
- 8) izradu kalkulacija jediničnih troškova (cena koštanja po jedinici) pojedinačnih poštanskih usluga;
- 9) obračun ponderisanih prosečnih troškova kapitala.
(1) JPO primenjuje model istorijskih (stvarnih) troškova prema potpuno raspodeljenim troškovima prema metodi obračuna po aktivnostima (ABC – Activity Based Costing).
(2) Grupisanje troškova za potrebe alokacije vrši se na osnovu troškova prikazanih na nivou mesta troškova, odnosno jedinice poštanske mreže, s obzirom na to da su ova mesta troškova neposredno uključena u tehnološki proces obavljanja poštanske usluge. Na sva ostala mesta troškova, koja na direktan ili indirektan način učestvuju u formiranju poštanske usluge primenjivaće se klasifikacija troškova sa nivoa jedinice poštanske mreže, u kojoj se razlikuju sledeće grupe troškova:
- 1) proizvodni troškovi, i to:
(1) troškovi zaposlenih;
(2) amortizacija;
(3) troškovi objekata;
(4) troškovi opreme;
(5) troškovi vozila, i
(6) ostali proizvodni troškovi.
- 2) neproizvodni troškovi, i to:
(1) finansijski rashodi (konta grupe 56);
(2) ostali rashodi (konta grupe 57);
(3) rashodi po osnovu obezvređenja imovine (konta grupe 58), i
(4) gubitak iz poslovanja koji se obustavlja (konta grupe 59).
Osnovni principi grupisanja troškova su:
- 1) kvalitet alokacije;
- 2) izvodljivost alokacije;
- 3) značaj troškova, i
- 4) mogućnost identifikovanja parametara alokacije.
(1) ABC (Activity Based Costing) metod obračuna troškova je metod koji se zasniva na neposrednoj i posrednoj alokaciji troškova, u čijoj su osnovi aktivnosti realizovane prilikom obavljanja konkretne usluge.
(2) Za primenu navedenog metoda neophodno je da se troškovi alociraju po aktivnostima u okviru faza obavljanja poštanske usluge, kao i na konačne nosioce troškova. Aktivnost koja predstavlja deo tehnološkog procesa obavljanja poštanske usluge se vezuje za krajnju uslugu direktno ili uz pomoć pokretača troškova. Pokretač troškova je kriterijum koji se koristi za alokaciju indirektnih troškova na nosioce troškova, odnosno usluge i definiše se na način da opisuje uzročno-posledične odnose trošenja resursa kroz tehnološki proces obavljanja poštanskih usluga.
Član 14 Segmentacija troškova, segmentacija aktivnosti i faze alokacije troškova
(1) Troškovi se dele na one koji se alociraju i na troškove koji ne ulaze u alokaciju i nisu predmet ovog pravilnika.
(2) Troškovi koji se alociraju se odnose na troškove nastale usled obavljanja osnovnog poslovanja JPO.
(3) Troškovi koji ne ulaze u alokaciju predstavljaju troškove nastale tokom poslovne godine, koji se ne mogu vezati za osnovno poslovanje ili se njihov tačan iznos ne može potvrditi kroz proces statutarne revizije (npr. troškovi imovine date u zakup, troškovi povezani sa kreditima datim zaposlenima, troškovi sudskih sporova i slično; troškovi imovine nad kojom JPO nema kontrolu ni mogućnost upravljanja, kao i troškovi imovine koja nije bila predmet popisa).
(4) Troškovi koji se alociraju mogu biti:
- 1) direktni troškovi – oni koji se generišu u tehnološkom procesu obavljanja poštanske usluge ili delu tehnološkog procesa, i neposredno se alociraju na aktivnosti, delove procesa obavljanja poštanske usluge ili na krajnju poštansku uslugu JPO. Ovi troškovi nastaju na mestima troškova (organizacionim celinama) čije aktivnosti neposredno učestvuju u formiranju jedne ili više različitih usluga. Troškovi prepoznati kao direktni troškovi poštanske usluge alociraju se na krajnje nosioce na osnovu ABC (Activity Based Costing) metoda obračuna troškova;
- 2) indirektni troškovi – troškovi onih mesta troškova (organizacionih celina) koji se ne mogu na direktan način pripisati aktivnosti, delu tehnološkog procesa obavljanja poštanske usluge ili na konačnog nosioca troška, odnosno poštansku uslugu JPO, ali se mogu pripisati određenoj usluzi na osnovu opravdanog razloga i jasnog odnosa, pri čemu nije nužno da to budu jednoznačne povezanosti, već se mogu uspostaviti i u više koraka. Ovi troškovi mogu biti:
(1) zajednički troškovi – oni koji nastaju u obavljanju usluga i ne mogu se pripisati jednoj usluzi, jer na njih direktno ne utiču razlike u pružanju bilo koje usluge, i kod kojih se alokacija vrši na sledeći način:
(6) – alokacija putem prirode troška, u kojoj prvi korak predstavlja analiza prirode troška u okviru poslovanja JPO, na osnovu čega se definiše priroda troška. U zavisnosti od prirode troška dalje se definišu koraci alokacije i pokretač troškova, na osnovu jasno opravdanog razloga i jasnog odnosa sa aktivnostima tehnološkog procesa obavljanja usluga, ili
(7) – alokacija putem generalnog alokatora, ukoliko ne postoji mogućnost alokacije putem prirode troška, u ove svrhe koristi se generalni alokator EPMU (Equi-Proportional Mark-Up), odnosno „jednako proporcionalni dodatak”;
(2) združeni troškovi – su posebna grupa zajedničkih troškova, koji se vezuju za jednu ili više grupa usluga, tako da su troškovi zajednički toj grupi usluga i ne mogu se pripisati jednoj usluzi u grupi, pri čemu su nezavisni od ostalih grupa usluga. Ovi troškovi po svojoj prirodi predstavljaju zajednički trošak i njihova alokacija vrši se u skladu sa principom alokacije zajedničkih troškova za određenu grupu usluga. Raspodela združenih troškova vrši se uz primenu dva parametra:
(9) – količina/obim/promet svake usluge, i
(10) – relativna potrošnja za svaku uslugu u skladu sa ABC (Activity Based Costing) metodom obračuna troškova.
U zavisnosti od načina nastanka, segmentacija aktivnosti se vrši tako što se one dele u sledeće vrste:
- 1) poštanske (operativne) aktivnosti su aktivnosti koje se odnose samo na obavljanje poštanskih usluga (u okviru faza: prijem, usmeravanje, prenos, uručenje/isplata);
- 2) aktivnosti podrške poštanskim aktivnostima su aktivnosti koje ne učestvuju direktno u pružanju poštanske usluge i ne dešavaju se u okviru faza: prijem, usmeravanje, prenos, uručenje/isplata, ali su neophodne kako bi JPO uspešno pružao poštanske usluge (npr. troškovi prodaje, logistike i sl.);
- 3) ostale aktivnosti su aktivnosti koje nisu povezane sa poštanskom delatnosti (npr. troškovi finansija, administracije i ostali), i
- 4) nealocirane aktivnosti su aktivnosti koje ne ulaze u obračun.
(1) Alokacija troškova se definiše kroz sledeće faze:
- 1) alokacija vrste troškova na mesto troškova;
- 2) alokacija mesta troškova na faze i aktivnosti;
- 3) alokacija faza na nosioce troškova.
(2) Prilikom izrade regulatornih izveštaja neophodno je izvršiti grupisanje troškova u homogene troškovne kategorije. Kapitalni ili operativni troškovi koji imaju različiti pokretač troškova ili različito kretanje cena se ne mogu svrstati u istu homogenu kategoriju.
(3) U cilju adekvatne raspodele troškova na svakom nivou alokacije potrebno je analizirati prirodu svake homogene troškovne kategorije i definisati da li je trošak direktan, indirektan, zajednički ili združen, odnosno da li se može direktno raspodeliti ili je potrebno izvršiti indirektnu raspodelu koristeći pokretač troškova.
Član 17 Segmentacija konta troškova
(1) Troškove koji nisu direktno dodeljeni usluzi, JPO raspodeljuje na:
- 1) Proizvodne troškove, koji su nastali prilikom obavljanja operativnih aktivnosti i mogu biti:
(1) troškovi zaposlenih, koji se knjiže na proizvodnim i neproizvodnim mestima troškova, i po pravilu obuhvataju konta grupe 52, kao i svi troškovi koji se odnose na zaposlene;
(2) amortizacija i kapitalni trošak, koji se grupišu i definišu prema imovini na koju se odnose i alociraju se na isti način;
(3) troškovi objekata koji se knjiže na proizvodnim i neproizvodnim mestima troškova i obuhvataju konta na kojima se knjiže troškovi nastali kao posledica korišćenja objekata (redovno i investiciono održavanje, materijal za održavanje objekata, čuvanje i osiguranje objekata i sl.);
(4) troškovi opreme, koji se knjiže na proizvodnim i neproizvodnim mestima troškova i obuhvataju konta na kojima se knjiže troškovi nastali kao posledica korišćenja opreme (utrošeni materijal i rezervni delovi za redovno ili investiciono održavanje, troškovi redovnog i investicionog održavanja i sl.);
(5) troškovi vozila, koji se knjiže na proizvodnim i neproizvodnim mestima troškova i obuhvataju konta na kojima se knjiže troškovi nastali kao posledica korišćenja vozila (troškovi goriva, registracije, održavanja, putarine, osiguranja, pripadajućih poreza i sl.), i
(6) ostali proizvodni troškovi, koji se knjiže na proizvodnim i neproizvodnim mestima troškova i obuhvataju konta koja pripadaju različitim klasama (50, 51, 52, 53 i 55), koja nisu opredeljena u neku od prethodno navedenih grupa.
- 2) Neproizvodne troškove, koji ne ulaze u obračun jedinične cene koštanja, i čine ih:
(1) finansijski rashodi (konta grupe 56);
(2) ostali rashodi (konta grupe 57);
(3) rashodi po osnovu obezvređenja imovine (konta grupe 58);
(4) gubitak iz poslovanja koje se obustavlja (konta grupe 59).
(12) Prihodi koji odgovaraju troškovima koji su isključeni iz obračuna cene koštanja takođe ne ulaze u obračun iste.
JPO je u obavezi da Regulatoru dostavi spisak konta troškova grupisanih po kategorijama propisanim u čl. 14–17. ovog pravilnika, na obrascima koji su dati u Prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni deo, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 19 Segmentacija mesta troškova
(1) Mesta troškova JPO su organizacione celine ili podceline na koje se u internom računovodstvu knjiže troškovi.
(2) Prema procesima koji se obavljaju na svakom od mesta troškova, identifikuju se:
- 1) mesta troškova poštanske delatnosti koja obuhvataju proizvodna mesta troškova aktivna u poštanskoj delatnosti i neproizvodna mesta troškova specifičnog karaktera čija je funkcionalna orijentacija u potpunosti okrenuta ka poštanskoj delatnosti JPO;
- 2) ostala mesta troškova koja obuhvataju proizvodna mesta troškova aktivna u drugim delatnostima JPO i neproizvodna mesta troškova opšteg karaktera koja svojim delovanjem pružaju podršku svim proizvodnim celinama, kako onim iz segmenta osnovne tako i iz segmenta van osnovne delatnosti.
(3) Proizvodna mesta troškova sa aspekta mesta i uloge su:
- 1) proizvodna mesta troškova aktivna u poštanskoj delatnosti, čiji se troškovi odnose na poštanske usluge što ih čini predmetom alokacije;
- 2) proizvodna mesta troškova aktivna u drugim delatnostima JPO i čiji troškovi nisu predmet alokacije.
(4) Neproizvodna mesta troškova sa aspekta mesta i uloge su:
- 1) neproizvodna mesta troškova specifičnog karaktera, čiji su troškovi u celini predmet alokacije u slučaju njihove isključive funkcionalne orijentacije ka poštanskoj delatnosti JPO, poštujući princip uzročnosti;
- 2) neproizvodna mesta troškova opšteg karaktera, čiji su troškovi delom predmet alokacije na poštanske usluge.
JPO je u obavezi da Regulatoru dostavi spisak mesta troškova grupisanih po kategorijama propisnim u članu 19. ovog pravilnika, na obrascima koji su dati u Prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni deo, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Član 21 Alokacija vrste troškova na mesto troškova
Prilikom prvog nivoa alokacije, kada su konta troškova već raspodeljena na vrste troškova, definiše se da li trošak nastaje prilikom obavljanja poštanskih usluga, odnosno da li nastaje prilikom pružanja podrške uslugama ili je trošak nastao na drugačiji način, kako bi se dodelio na pripadajuće mesto troškova.
Član 22 Alokacija sa mesta troškova na faze i aktivnosti
Interna alokacija troškova sa mesta troškova na identifikovane faze i aktivnosti koje čine poštansku uslugu, vrši se poštujući principe: uzročnosti, objektivnosti, korelacije i izvodljivosti, i to na sledeći način:
- 1) za troškove zaposlenih, prema svakom zaposlenom, za svaku fazu i aktivnost proporcionalno angažovanju;
- 2) za alokaciju neto sadašnje vrednosti osnovnih sredstava i troškove amortizacije, utvrđuje se njihova struktura prema grupama sredstava (objekti, oprema, vozila i ostalo);
- 3) za troškove objekata, utvrđuje se struktura troškova na osnovu podataka iz registra osnovnih sredstava, nakon čega se vrši grupisanje u homogene troškovne kategorije, i dodeljuje se fazama, odnosno aktivnostima koje pripadaju nekoj od četiri identifikovane faze obavljanja poštanske usluge, prema nameni objekta;
- 4) za troškove opreme, utvrđuje se struktura stvarnih troškova na osnovu podataka iz registra osnovnih sredstava, a zatim dodeljuje fazama, odnosno aktivnostima, koje pripadaju nekoj od četiri identifikovane faze obavljanja poštanske usluge, prema nameni opreme;
- 5) za troškove vozila, na bazi podataka o godišnjem korišćenju pojedinačnog vozila, koje obuhvata utvrđivanje broja i strukture vozila prema njihovoj nameni;
- 6) za ostale proizvodne troškove, saglasno vrstama usluga, odnosno aktivnostima, koje pripadaju nekoj od četiri identifikovane faze obavljanja poštanske usluge;
- 7) za neproizvodne troškove, na osnovu prethodno alociranih proizvodnih troškova, odnosno metode „jednako proporcionalnog dodatka” (EPMU – Equi-Proportional Mark-Up), i
- 8) za indirektne proizvodne troškove, primenjujući princip punih alociranih troškova, na osnovu metode „jednako proporcionalnog dodatka” (EPMU – Equi-Proportional Mark-Up), tj. „trošak prema trošku”, odnosno „prema prethodno alociranim troškovima”.
Član 23 Alokacija faza na nosioce troškova
Interna alokacija troškova sa faza na nosioce troškova – pojedinačne poštanske usluge, vrši se poštujući principe: uzročnosti, objektivnosti, korelacije i izvodljivosti, i to na sledeći način:
- 1) za troškove faze „prijem”, prema strukturi poštanskih usluga, odnosno prema raspodeli različitih vrsta poštanskih usluga u skladu sa izabranim ključem alokacije;
- 2) za troškove faze „usmeravanje”, prema strukturi poštanskih usluga, odnosno prema raspodeli različitih vrsta poštanskih usluga, u skladu sa izabranim ključem alokacije;
- 3) za troškove faze „prenos”, saglasno strukturi ukupno transportovanih poštanskih pošiljaka, odnosno prema raspodeli različitih vrsta poštanskih usluga u skladu sa izabranim ključem alokacije, i
- 4) za troškove faze „uručenje/isplata”, prema strukturi poštanskih usluga, odnosno prema raspodeli različitih vrsta poštanskih usluga u skladu sa izabranim ključem alokacije.
Član 24 Alokacija prihoda
(1) Prihodi JPO se raščlanjavaju po grupama i vrstama prihoda, na način da se razlikuju poslovni, finansijski i ostali prihodi.
(2) U okviru poslovnih prihoda, JPO vodi posebnu evidenciju prihoda od poštanske usluge u odnosu na prihode od prodaje ostalih vrsta usluga.
(3) U okviru prihoda od poštanske usluge, interno računovodstvo mora obezbediti tačne podatke o prihodu po pojedinačnim uslugama, uz razlikovanje rezervisanih poštanskih usluga od nerezervisanih poštanskih usluga iz domena univerzalne poštanske usluge.
(4) U slučajevima kada ne postoji podatak o direktnoj povezanosti prihoda sa pojedinačnom poštanskom uslugom, JPO može da primeni odgovarajuće ključeve alokacije prihoda, kojima se prihod prikazan na nivou grupe poštanskih usluga alocira na pojedinačnu poštansku uslugu. U ovom slučaju, JPO je u obavezi da obrazloži i dokumentuje pretpostavku u okviru akta Opis implementacije, koji dostavlja uz obračun troškova.
Član 25 Interni transferi
(1) U skladu sa principom uzročnosti angažovanih resursa između organizacionih celina gde nastaju transferi, postoje dve grupe internih transfera JPO, i to:
- 1) interni transferi koji predstavljaju trošak, a nastaju pružanjem usluga između različitih organizacionih celina JPO, koje posredno ili neposredno učestvuju u realizaciji poštanske usluge, i
- 2) interni transferi koji predstavljaju prihod, i nastaju pružanjem usluga između različitih organizacionih celina JPO, koje posredno ili neposredno učestvuju u realizaciji poštanske usluge.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, troškovi kao i prihodi, obračunavaju se na osnovu verodostojnih dokumenata organizacionih celina, stvarnih cena, odnosno stvarnih troškova i deo su internog računovodstva.
JPO je u obavezi da Regulatoru dostavi detaljnu informaciju o načinu definisanja internih transfera u skladu sa Obrascima 3a i 3b iz Priloga ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni deo, a u rokovima propisanim ovim pravilnikom.
JPO je u obavezi da izradi i dokumentuje troškovne obračune, u rokovima koji su propisani ovim pravilnikom, za svaku pojedinačnu poštansku uslugu sa ciljem da JPO obezbedi transparentnu informacionu podlogu za potencijalne promene cena usluga iz domena univerzalne poštanske usluge tj. pružanje dokaza objektivne promene cenovne politike bez remećenja konkurencije na tržištu.
Predmet kalkulacije jedinične cene koštanja svake pojedinačne poštanske usluge, su realni troškovi JPO, koji su iskazani:
- 1) po grupama primarnih troškova, na način uređen pravilnikom kojim se propisuje Kontni okvir i sadržina računa u Kontnom okviru za privredna društva, zadruge i preduzetnike ili detaljnije Kontnim planom JPO u delu koji obuhvata primarne troškove (Klasa 5);
- 2) kao deo ukupnih primarnih troškova JPO, koji se odnose samo na poštansku uslugu, odnosno jedan segment radnog angažovanja JPO, poštujući princip uzročnosti za deo troškova, koji se ne mogu direktno alocirati na krajnje nosioce.
Član 29 Obračun troškova kapitala i formiranje predloga prodajnih cena po poštanskoj usluzi
Prodajne cene poštanskih usluga JPO formiraju se primenom troškovnog principa, koji se zasniva na metodu ukupno alociranih troškova i pristupu obračuna troškova po aktivnostima u skladu sa ovim pravilnikom, pri čemu se vodi računa o poštarini, odnosno formiranju prodajne cene univerzalne poštanske usluge, koja mora biti
- 1) ista za sve korisnike na čitavoj teritoriji na kojoj davalac univerzalne poštanske usluge pruža uslugu;
- 2) pristupačna, zasnovana na realnim troškovima i podsticajna za efikasno obavljanje univerzalne poštanske usluge;
- 3) besplatna za sekograme koje koriste slepa i slabovida lica;
- 4) transparentna;
- 5) određena, na način da pojedinim korisnicima ne daje prednost u odnosu na druge korisnike pod istim ili sličnim uslovima.
(1) Primena troškovnog principa u formiranju prodajne cene za poštansku uslugu po modelu istorijskog (stvarnog) troškovnog računovodstva zasniva se na stvarnim troškovima pojedinačnih poštanskih usluga koji nastaju prilikom poslovanja, i to tako da se na stvarne jedinične troškove dodaju pripadajući prosečni ponderisani troškovi kapitala, obračunati u razumnoj meri.
(2) Za nove usluge koje JPO planira da uvede ili izmeni stope mase, a koje nisu obuhvaćene regulatornim izveštajem, jedinične cene koštanja utvrđuju se primenom modela simulacije troškova, zasnovanog na jasnim pretpostavkama koje su konzistentne i dokazive. Izuzetno, u slučaju da već postoje usluge istog ili sličnog tipa ili stope mase, za koje su jedinične cene koštanja utvrđene u regulatornom izveštaju, za potrebe utvrđivanja jedinične cene koštanja se može koristiti i uporedna analiza sa postojećim uslugama.
(3) Formiranje prodajne cene poštanskih usluga vrši se na osnovu ciljanog prihoda pojedinačnih poštanskih usluga iz stava 1. ovog člana, koji se obračunava prema sledećem obrascu:
(4) R = O + Am + K * WACC
(5) u kome simboli imaju sledeće značenje:
(6) R – ciljani prihod (zaokružuje se na ceo veći broj);
(7) O – operativni trošak (bez troškova amortizacije);
(8) Am – amortizacija;
(9) K – angažovani kapital;
(10) WACC – stopa prinosa na angažovani kapital tj. ponderisana prosečna cena kapitala;
(11) gde se K – angažovani kapital obračunava prema sledećoj formuli:
(12) K = (HCBT + HCBT–1)/2+(HOKT + HOKT–1)/2
(13) u kome simboli imaju sledeće značenje:
(14) HCBT, HCBT–1 – neto sadašnja vrednost imovine na kraju godine izveštavanja (t) i na početku godine izveštavanja (t-1);
(15) HOK – neto obrtni kapital tj. razlika između obrtne imovine i kratkoročnih obaveza;
(16) HOKT, HOKT–1 – neto obrtni kapital na kraju godine izveštavanja (t) i na početku godine izveštavanja (t-1).
(17) U slučaju kada između dana obračuna, odnosno poslednjeg dana u godini za koju se uzimaju podaci u proračunu, i dana podnošenja predloga cenovnika dođe do značajnog rasta/pada troškova poslovanja, kao i očekivanih promena istih u narednom periodu, u obračun prodajnih cena mogu se uključiti i efekti tih promena.
(18) U slučaju iz stava 4. ovog člana, formiranje prodajnih cena poštanskih usluga vrši se na osnovu ciljanog prihoda pojedinačnih poštanskih usluga iz stava 3. ovog člana, koji se obračunava prema sledećoj formuli:
(19) R = (O + Am) * (w1 * (1 + C1) * (1 + Cp1) + w2 * (1 + C2) * (1 + Cp2) + ... + wn * (1 + Cn) * (1 + Cpn) + K * WACC
(20) u kojoj simboli, pored navedenih u stavu 3. ovog člana, imaju sledeće značenje:
(21) – w1 – ponder grupe troška, odnosno procenat učešća grupe troška „i” u ukupnim troškovima (O + Am)
(22) – Ci – stopa dokazivog rasta/pada grupe troška (troškovi zaposlenih, objekata, opreme, vozila, direktni troškovi, ostali proizvodni troškovi, neproizvodni troškovi, troškove amortizacije) u polugodišnjem periodu pre predlaganja cena u odnosu na isti period u godini kada se vršio obračun troškova.
(23) – Cpi – stopa dokazivog rasta/pada grupe troška (troškovi zaposlenih, objekata, opreme, vozila, direktni troškovi, ostali proizvodni troškovi, neproizvodni troškovi, troškove amortizacije) koji je neposredna posledica zaključenog kolektivnog ugovora u vezi zarada zaposlenih, drugih ugovornih obaveza ili pravno obavezujućih akata čija primena se desila u polugodišnjem periodu kada se predlažu cene ili je izvesna njihova primena u narednom periodu, od dana predlaganja primene novih cena.
(24) Pod značajnim rastom/padom troškova poslovanja kao i očekivanih promena istih u narednom periodu, iz stava 4. ovog člana, podrazumeva da je stopa rasta/pada Ci i/ili Cpi, viša od 2%, za jednu ili više grupa troška.
(1) Stopa prinosa na angažovanu imovinu (kapital) predstavlja prosečnu ponderisanu cenu kapitala JPO obračunatu prema sledećem obrascu:
(2) u kome simboli imaju sledeće značenje:
(3) Re – stopa troškova sopstvenog kapitala;
(4) Rd – stopa troškova pozajmljenog kapitala;
(5) D – ukupni iznos obaveza sa kamatama;
(6) E – sopstveni kapital;
(7) T – stopa poreza na dobit.
(8) Stopa troškova sopstvenog kapitala obuhvata ciljnu stopu prinosa na nerizična ulaganja i adekvatnu stopu na ime poslovno-finansijskih rizika JPO.
(9) Stopa troškova pozajmljenog kapitala obračunava se stavljanjem u odnos efektivnih neto finansijskih rashoda, odnosno finansijskih rashoda JPO umanjenih za finansijske prihode, sa ukupnim obavezama JPO.
(10) Stopu prinosa na angažovani kapital tj. WASS utvrđuje Regulator i može angažovati spoljnog konsultanta radi obračuna.
(1) Pripadajući troškovi kapitala za svaku pojedinačnu poštansku uslugu obračunavaju se primenom prosečne ponderisane cene (stope troškova) kapitala iz člana 31. ovog pravilnika, na angažovanu ukupnu trajnu imovinu (kapital), u obavljanju tih usluga.
(2) Imovinu iz stava 1. ovog člana čine:
- 1) stalna imovina bez dugoročnih finansijskih plasmana, odnosno pripadajuća nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i oprema po neto vrednosti (bruto vrednost umanjena za kumulativnu amortizaciju, odnosno ispravke vrednosti) do kraja izveštajnog perioda;
- 2) obrtna imovina bez kratkoročnih finansijskih plasmana, umanjena za kratkoročne obaveze.
(3) U skladu sa zahtevom posebnog vođenja računa po univerzalnoj poštanskoj usluzi kao da je pružaju posebna pravna lica, angažovana imovina iz st. 1. i 2. ovog člana, obračunava se i u izveštajima iskazuje po svim vrstama aktivnosti JPO, i to:
- 1) kao direktna imovina angažovana u obavljanju navedenih aktivnosti,
- 2) kao indirektna imovina alocirana na navedene aktivnosti pomoću unapred određenih pokretača troškova.
III Izveštavanje regulatora od strane jpo
(1) Izveštavanje o primeni troškovnog principa i rezultatima računovodstvenog razdvajanja Regulatora od strane JPO, vrši se putem regulatornih izveštaja utvrđenih ovim pravilnikom i obrazaca datih u Prilogu, koji su odštampani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni deo, i to:
- 1) Tabela 1 – Segmentacija konta troškova JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 2) Tabela 2 – Segmentacija mesta troškova JPO sa pripadajućim troškovima za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 3) Tabela 3a – Interni transfer prihoda JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 4) Tabela 3b – Interni transfer troškova JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 5) Tabela 4 – Proizvodna MT: Alokacija stvarnih direktnih troškova i troškova MT na faze JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 6) Tabela 5 – Neproizvodna MT: alokacija stvarnih direktnih troškova i troškova MT na faze JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 7) Tabela 6 – Alokacija troškova faza na poštanske usluge JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 8) Tabela 7 – Ukupan prihod poštanskih usluga JPO za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 9) Tabela 8 – Zbirni bilans poštanskih usluga za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 10) Tabela 9 – Bilans pojedinačnih poštanskih usluga za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 11) Tabela 10 – Obračun stope troškova pozajmljenog kapitala za period od _______ do _______ 20__. godine;
- 12) Tabela 11 – Obračun angažovanog kapitala (investicione osnove) za primenu prosečnih ponderisanih troškova kapitala (WACC) na dan _______ 20__ godine;
- 13) Tabela 12 – Obračun ciljnog prihoda poštanskih usluga, i
- 14) Tabela 13 – Usklađivanje statutarnog bilansa uspeha sa regulatornim izveštajima.
(2) Pored obrazaca iz stava 1. ovog člana, JPO je u obavezi da, u svrhu regulatornog izveštavanja Regulatoru dostavi i sledeće: izveštaj o obimu usluga, izveštaj o predloženim prodajnim cenama poštanskih usluga, opis implementacije računovodstvenog razdvajanja za godinu izveštavanja, izveštaj nezavisnog revizora, izveštaj o poslovanju, program poslovanja za narednu godinu, važeći cenovnik svih usluga JPO sa jasno naznačenim datumima primene, prema rokovima propisanim za dostavljanje regulatornih izveštaja, kao i druge izveštaje na zahtev Regulatora.
(1) Opis implementacije sadrži sledeće stavke:
- 1) sveobuhvatno objašnjenje o osnovama pripreme regulatornih izveštaja, uključujući objašnjenje ključnih regulatornih računovodstvenih politika, koje su usvojene, kao i:
(1) spisak usluga/organizacionih celina za koje je izvršeno računovodstveno razdvajanje;
(2) trendove koji se odnose na obim i prihode po svakoj usluzi, očekivane značajne promene i na koji način ove promene mogu uticati na poslovno okruženje;
(3) opis procesa primene računovodstvenog razdvajanja i izrade regulatornih izveštaja;
(4) metode i principe računovodstvenog razdvajanja;
(5) promene računovodstvenih politika za godinu izveštavanja i njihov uticaj na rezultat i uporedivost sa prethodnom godinom;
(6) promene u odnosu na prethodni period koje utiču na računovodstveno razdvajanje;
(7) značajna prilagođavanja regulatornih izveštaja.
- 2) metodologiju primene računovodstvenog razdvajanja, i to:
(1) opis troškova koji su predmet alokacije;
(2) opis/spisak troškova koji nisu predmet alokacije;
(3) strukturu mesta troškova;
(4) identifikovane direktne, kao i indirektne troškove;
(5) detaljne informacije o fazama alokacije troškova, na mesta troškova, po aktivnostima, praveći razliku između direktnih troškova, indirektnih, odnosno zajedničkih troškova (prema prirodi troškova, združenih troškova i troškova koji se alociraju generalnim alokatorom);
(6) opis pokretača troškova za svaku fazu alokacije;
(7) opis obračuna internih transfera;
(8) opis procesa pripreme regulatornih računovodstvenih izveštaja, kao i
(9) detaljan opis na koji način su obračunati ciljni prihodi usluga.
U internom finansijskom izveštaju o rezultatu JPO, odnosno internom bilansu uspeha, sadržani su podaci o:
- 1) ostvarenom rezultatu na nivou svake poštanske usluge;
- 2) strukturi troškova svake pojedinačne poštanske usluge, prema fazama tehnološkog procesa;
- 3) ostvarenom poslovnom rezultatu svih poštanskih usluga;
- 4) ostvarenom poslovnom rezultatu na nivou rezervisanih, odnosno nerezervisanih usluga u okviru univerzalne poštanske usluge;
- 5) obračunu jedinične cene koštanja svih poštanskih usluga, i
- 6) obračunu ciljanog prihoda svih poštanskih usluga.
Redovne godišnje finansijske izveštaje, Bilans stanja, Bilans uspeha, Izveštaj o tokovima gotovine, Izveštaj o promenama na kapitalu, kao i Napomene uz finansijske izveštaje JPO podnosi Regulatoru, kao pojedinačne i/ili konsolidovane finansijske izveštaje, na propisanim obrascima, za propisane izveštajne periode kao i revidirane finansijske izveštaje.
(1) Regulatorno izveštavanje Regulatora od strane JPO, koje se zasniva na Opisu implementacije i alokaciji troškova za godinu izveštavanja vrši se u skladu sa ovim pravilnikom i dostavlja se putem izveštaja propisanih ovim pravilnikom i na obrascima iz Priloga ovog pravilnika u skladu sa rokovima definisanim ovim pravilnikom.
(2) Na zahtev Regulatora i u roku određenim tim zahtevom, JPO je u obavezi da dostavi i druge izveštaje pored propisanih u ovom pravilniku, odnosno vrši izmenu postojećih obrazaca iz Priloga ovog pravilnika.
(3) U svrhu provere verodostojnosti načina vođenja odvojenog računovodstva, Regulator može da angažuje nezavisno revizorsko telo, koje će u skladu sa važećim propisima izvršiti verifikaciju internih regulatornih izveštaja i računovodstvenih razdvajanja kod JPO, a JPO je u obavezi da obezbedi pristup i uvid u neophodne podatke i informacioni sistem obračuna.
JPO je u obavezi da najkasnije do 31. jula tekuće godine, za prethodnu poslovnu godinu, dostavi Regulatoru godišnje izveštaje iz čl. 36. i 37. ovog pravilnika, kao i popunjene obrasce iz Priloga, u pisanom i elektronskom obliku.
Prilozi
PRILOG – OBRASCI ZA REGULATORNO IZVEŠTAVANJE
Tabela 1 – Segmentacija konta troškova JPO za period od _______ do _______ 20__. godine
I Konta troškova koja nisu predmet alokacije
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
II Konta troškova koja su predmet alokacije
1. Direktni troškovi
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2. Proizvodni troškovi
2.1. Troškovi zaposlenih
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2.2. Amortizacija
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2.3. Troškovi objekata
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2.4. Troškovi opreme
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2.5. Troškovi vozila
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
2.6. Ostali proizvodni troškovi
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
3. Neproizvodni troškovi
Kto 1
Kto 2
...
Kto n
Napomena:
Izvor podataka: interno računovodstvo JPO
Tabela 2 – Segmentacija mesta troškova JPO sa pripadajućim troškovima za period od _______ do _______ 20__. godine
I MT koja nisu predmet alokacije
Ukupni troškovi (RSD)
Troškovi koji
se odnose na poštansku delatnost (RSD)
Troškovi koji se odnose na ostale delatnosti JPO (RSD)
MT 1
MT 2
...
MT n
I U K U P N O
II MT koja su delom predmet alokacije
Ukupni troškovi (RSD)
Troškovi koji
se odnose na poštansku delatnost (RSD)
Troškovi koji se odnose na ostale delatnosti JPO (RSD)
MT 1
MT 2
...
MT n
II U K U P N O
III MT koja su predmet alokacije
Ukupni troškovi (RSD)
Troškovi koji se
odnose na poštansku delatnost (RSD)
Troškovi koji se odnose na ostale delatnosti JPO (RSD)
MT 1
MT 2
...
MT n
III U K U P N O
U K U P N O (I+II+III)
Napomena:
1. Izvor podataka: interno računovodstvo JPO
2. U osenčenim poljima iznos troškova = 0,00
3. Interni transferi nisu predmet ove tabele
Tabela 3a – Interni transfer prihoda JPO za period od _______ do _______ 20__. godine
I Univerzalna poštanska usluga po MT JPO
Jedinica mere
Količina
Cena** (RSD)
Ukupan interni transfer prihoda *** (RSD)
MT koje pruža uslugu
Univerzalna poštanska usluga 1 MT JPO 1
Univerzalna poštanska usluga 2 MT JPO 1
....
Univerzalna poštanska usluga n MT JPO 1
Univerzalna poštanska usluga 1 MT JPO 2
Univerzalna poštanska usluga 2 MT JPO 2
....
Univerzalna poštanska usluga n MT JPO 2
...
Univerzalna poštanska usluga 1 MT JPO m
Univerzalna poštanska usluga 2 MT JPO m
....
Univerzalna poštanska usluga n MT JPO m