Član 1 Predmet
Ovim pravilnikom propisuju se posebni elementi procene rizika, učestalost vršenja inspekcijskog nadzora na osnovu procene rizika i posebni elementi plana inspekcijskog nadzora u oblastima geologije i rudarstva.
Pravilnik · Upravna inspekcija i inspekcijski nadzor
6 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 106/2018.
Donet na osnovu: Zakon o inspekcijskom nadzoru.
Ovim pravilnikom propisuju se posebni elementi procene rizika, učestalost vršenja inspekcijskog nadzora na osnovu procene rizika i posebni elementi plana inspekcijskog nadzora u oblastima geologije i rudarstva.
(1) Za novoosnovane subjekte u oblasti geologije – primenjena geološka istraživanja (nadzirani subjekti/ istražno polje, koji su osnovani i počeli sa obavljanjem delatnosti u poslednjih godinu dana), kao i kod nadziranih subjekata, istražnih polja kod kojih u prethodnom periodu nije vršen inspekcijski nadzor procenjuje se kao pretpostavka srednji stepen rizika.
(2) Za novoosnovane subjekte u oblasti eksploatacije resursa podzemnih voda i geotermalnih resursa (nadzirani subjekti/ eksploatacioni prostor, koji su osnovani i počeli sa obavljanjem delatnosti u poslednjih godinu dana), kao i kod nadziranih subjekata kod kojih u prethodnom periodu nije vršen inspekcijski nadzor procenjuje se kao pretpostavka srednji stepen rizika.
(3) Za novoosnovane subjekte u oblasti rudarstva – eksploatacije mineralnih sirovina (nadzirani subjekti/rudarski objekti, koji su osnovani i počeli sa obavljanjem delatnosti u poslednjih godinu dana), kao i kod nadziranih subjekata/rudarskih objekata kod kojih u prethodnom periodu nije vršen inspekcijski nadzor procenjuje se kao pretpostavka visok stepen rizika.
(4) Procena rizika za vanredni inspekcijski nadzor koji se sprovodi na osnovu podnetog zahteva, odnosno predstavke vrši se na osnovu elemenata za procenu rizika za redovan inspekcijski nadzor.
(5) Pregled posebnih elemenata za procenu rizika u oblastima geologije i rudarstva i matrica rizika (Prilogu), odštampan je uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(1) Ako nadzirani subjekt nije upisan u katastar istražnih polja, katastar eksploatacionih prostora geotermalnih resursa i podzemnih voda ili katastar eksploatacionih polja ima status neregistrovanog subjekta, automatski se procenjuje kritičan rizik, bez upuštanja u dalju procenu rizika.
(2) Ako se kod poslodavca dogodila smrtna povreda na radu, teška povreda na radu sa smrtnim ishodom, grupna povreda na radu u okviru koje je zaposleni zadobio smrtnu povredu na radu ili tešku povredu na radu sa smrtnim ishodom, kod nadziranog subjekta se utvrđuje stepen kritičnog rizika, bez upuštanja u dalju procenu rizika.
(3) Isto dejstvo imaju i činjenice koje ukazuju na to da je učinjeno krivično delo ili da je određeno (poznato ili nepoznato) lice učinilac krivičnog dela.
(4) Prilikom incidenta ili takvog događaja kod nadziranog subjekta, odnosno nadziranog objekta koji je za posledicu imao ozbiljno ugrožavanje života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, životne sredine i imovine automatski se procenjuje kritičan rizik, bez procene rizika na osnovu ostalih posebnih elemenata za procenu rizika.
(5) Ako se kod nadziranog subjekta dogodila teška povreda na radu utvrđuje se stepen visokog rizika, bez upuštanja u dalju procenu rizika.
(1) Kod nadziranog subjekta, odnosno nadziranog objekta kod kojeg je stepen rizika procenjen kao kritičan inspekcijski nadzor obavlja se najmanje dva puta godišnje.
(2) Kod nadziranog subjekta, odnosno nadziranog objekta kod kojeg je stepen rizika procenjen kao visok inspekcijski nadzor obavlja se najmanje jedan put godišnje.
(3) Kod nadziranog subjekta, odnosno nadziranog objekta kod kojeg je stepen rizika procenjen kao srednji inspekcijski nadzor obavlja se najmanje jedan put godišnje.
(4) Kod nadziranog subjekta, odnosno nadziranog objekta kod kojeg je stepen rizika procenjen kao nizak inspekcijski nadzor obavlja se najmanje jedan put u dve godine.
(5) Ako je procenjen neznatan rizik inspekcijski nadzor obavlja se najmanje jednom u tri godine.
(6) Ako se promene elementi na osnovu kojih je izvršena procena rizika i naknadno se proceni da je stepen rizika neznatan, inspekcijski nadzor se ne vrši.
(7) Ako se praćenjem utvrdi da je neznatan rizik povećan i da prelazi u neki od viših stepen rizika, inspekcijski nadzor obavlja se u učestalosti predviđenoj za odgovarajući stepen rizika.
(1) Plan inspekcijskog nadzora, pored obaveznih elemenata, sadrži i posebne zahteve za usklađenost planova inspekcijskog nadzora u oblasti geologije i rudarstva iz delokruga poslova organa državne uprave i poslova poverenim organima autonomne pokrajine.
(2) U planu inspekcijskog nadzora utvrđuju se godišnji ciljevi inspekcijskog nadzora u oblasti geološke i rudarske inspekcije i iskazuju u merljivim efektima za koje geološka i rudarska inspekcija planira da budu ostvareni.
(3) Planom inspekcijskog nadzora, aktivnosti geološke i rudarske inspekcije usmeravaju se prvenstveno ka nadziranim subjektima, rudarskim objektima kod kojih je procenjen kritičan i visok stepen rizika, kako bi se taj stepen rizika smanjio, kao i prema onim subjektima i objektima kod kojih u prethodnoj godini nije vršen nadzor.
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Republike Srbije”.
(2) Broj 110-00-00052/2018-02
(3) U Beogradu, 24. decembra 2018. godine
(4) Ministar,
(5) Aleksandar Antić, s.r.
(6) Prilog
1. Posebni elementi za procenu prirode štetnih posledica
Tabela 1 – Priroda delatnosti
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Podzemna eksploatacija čvrstih energetskih mineralnih sirovina
Kritičan
5
Podzemna eksploatacija metaličnih mineralnih sirovina
Kritičan
5
Ekspoatacija tečnih i gasovith mineralnih sirovina
Kritičan
5
Podzemna eksploatacija nemetaličnih mineralnih sirovina
Kritičan
5
Rudarski radovi u procesu geoloških istraživanja – podzemni
Visok
4
Površinska eksploatacija čvrstih energetskih mineralnih sirovina
Visok
4
Površinska eksploatacija metaličnih mineralnih sirovina
Visok
4
Eksploatacija podzemnih voda
Visok
4
Površinska eksploatacija tehničko-građevinskog kamena
Srednja
3
Rudarski radovi u procesu geoloških istraživanja – površinski
Srednja
3
Primenjena geološka istraživanja energetskih mineralnih sirovina
Visok
4
Površinska eksploatacija arhitektonsko-građevinskog kamena
Srednja
3
Eksploatacija šljunka i peska
Srednja
3
Primenjena geološka istraživanja metaličnih mineralnih sirovina
Srednja
3
Primenjena geološka istraživanja nemetaličnih mineralnih sirovina
Srednja
3
Primenjena geološka istraživanja – hidrogeološka istraživanja ili istraživanja geotermalnih resursa
Srednja
3
Eksploatacija geotermalnih resursa
Srednja
3
Eksploatacija opekarskih i keramičkih sirovina
Niska
2
Površinska eksploatacija ostalih nemetaličnih mineralnih sirovina
Niska
2
Primenjena inženjerskogeološka – geotehnička istraživanja
Niska
2
Eksploatacija prirodnih građevinskih materijala
Neznatan
1
Ručno ispiranje plemenitih metala iz aluvijalnih nanosa i skupljanje drugih minerala sa površine zemlje
Neznatan
1
2. Posebni elementi za procenu obima štetnih posledica
Tabela 2 – Geološka istraživanja – Obim štetnih delatnosti – Vrsta geoloških radova
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Istražno bušenje
Visok
4
Geološki istražni raskopi
Srednji
3
Revitalizacija bušotine
Srednji
3
Geofizička ispitivanja
Nizak
2
Geološko kartiranje terena
Neznatan
1
Tabela 3 – Geološka istraživanja – Obim štetnih delatnosti – Angažovan broj radnika
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Preko 20 radnika
Visok
4
Angažovano 9–20 radnika
Srednji
3
Angažovano 5–8 radnika
Nizak
2
Angažovano do 4 radnika
Neznatan
1
Tabela 4 – Geološka istraživanja – Obim štetnih delatnosti – Rok trajanja primenjenih geoloških istraživanja
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Do 6 meseci
Visok
3
Od 6 do 18 meseci
Srednji
2
Preko 18 meseci
Nizak
1
Tabela 5 – Eksploatacija resursa podzemnih voda i geotermalnih resursa – Obim štetnih delatnosti – Količina eksploatacije resursa
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Preko 100 l/s
Kritičan
4
Od 20 do 100 l/s
Visok
3
Od 5 do 20 l/s
Srednji
2
Do 5 l/s
Nizak
1
Tabela 6 – Eksploatacija resursa podzemnih voda i geotermalnih resursa – Obim štetnih delatnosti – Namena resursa
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Upotreba resursa za vodosnabdevanje stanovništa
Kritičan
5
Upotreba resursa u industriji hrane i pića
Visok
4
Upotreba resursa kao tehnička voda
Srednji
3
Upotreba resursa kao geotermalni resurs
Nizak
2
Upotreba resursa u okviru porodičnog domaćinstva
Neznatan
1
Tabela 7 – Eksploatacija mineralnih sirovina – Obim štetnih delatnosti – Vrsta rudarskih radova
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Rad u eksplozivnoj radnoj sredini
Kritičan
5
Bušačko – minerski radovi
Visoka
4
Upotreba mašina za eksploataciju mase veće od 200 tona
Visoka
4
Flotacijsko jalovište
Visoka
4
Upotreba mašina za eksploataciju mase manje od 200 tona
Srednja
3
Formirano na kopu više od 3 etaže
Srednja
3
Podvodna eksploatacija mineralnih sirovina
Srednja
3
Formirano na kopu manje od 3 etaže
Niska
2
Eksploatacija ručnim alatima
Neznatna
1
Tabela 8 – Eksploatacija mineralnih sirovina – Obim štetnih delatnosti – Angažovani broj radnika
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Preko 1.000 radnika
Kritičan
5
Angažovano 250–1.000 radnika
Visok
4
Angažovano 50–250 radnika
Srednja
3
Angažovano 10–50 radnika
Niska
2
Angažovano do 10 radnika
Neznatan
1
Tabela 9 – Eksploatacija mineralnih sirovina – Obim štetnih delatnosti – Fizički obim proizvodnje
Obim štetne posledice
Numerička vrednost
Obim proizvodnje veći od 100.000 m³ (>300.000 tona)
Kritičan
5
Obim proizvodnje od 50.000 m³–100.000 m³ (do 300.000 tona)
Visok
4
Obim proizvodnje od 20.000 m³–50.000 m³ (do 150.000 tona)
Srednji
3
Obim proizvodnje od 200 m³–20.000 m³ (do 50.000 tona)
Nizak
2
Obim proizvodnje do 200 m³ ( do 2.000 tona)
Neznatan
1
3. Težina štetnih posledica
Težina štetnih posledica predstavlja proizvod prirode štetnih posledica koje mogu nastati u procesu primenjenih geoloških istraživanja i obima štetnih posledica koji se ogleda u vrsti geoloških radova, angažovanog broja radnika i roka trajanja primenjenih geoloških istraživanja.
Težina štetnih posledica predstavlja proizvod prirode štetnih posledica koje mogu nastati u procesu eksploatacije resursa podzemnih voda i geotermalnih resursa i obima štetnih posledica koji se ogleda u količini eksploatisanog resursa i nameni resursa.
Težina štetnih posledica predstavlja proizvod prirode štetnih posledica koje mogu nastati u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i obima štetnih posledica koji se ogleda u vrsti rudarskih radova, angažovanog broja radnika i obima proizvodnje mineralne sirovine u oblasti rudarstva.
Broj bodova za procenu štetnih posledica u oblasti geoloških istraživanja dobija se množenjem numeričkih vrednosti iz tabela 1, 2, 3 i 4, tabela 1 h tabela 2 h tabela 3 h tabela 4. Broj bodova je u rasponu od 1–240.
Težina štetnih posledica predstavlja proizvod prirode štetnih posledica i obima štetnih posledica i numerički je iskazana od 1 do 5 sa prikazom raspona bodova.
Težina štetnih posledica – Geološka istraživanja
Raspon bodova
Numerička vrednost
Neznatan
1–4
1
Nizak
5–10
2
Srednji
11–40
3
Visok
41–120
4
Kritičan
121–240
5
Broj bodova za procenu štetnih posledica u oblasti eksploatacija resursa podzemnih voda i geotermalnih resursa dobija se množenjem numeričkih vrednosti iz tabela 1, 5 i 6, tabela 1 h tabela 5 h tabela 6. Broj bodova je u rasponu od 1–80.
Težina štetnih posledica predstavlja proizvod prirode štetnih posledica i obima štetnih posledica i numerički je iskazana od 1 do 5 sa prikazom raspona bodova.
Težina štetnih posledica – Geološka istraživanja
Raspon bodova
Numerička vrednost
Neznatan
1–4
1
Nizak
5–8
2
Srednji
9–20
3
Visok
21–40
4
Kritičan
41–80
5
Broj bodova za procenu štetnih posledica u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina dobija se množenjem numeričkih vrednosti iz tabela 1, 7, 8 i 9, tabela 1 h tabela 7 h tabela 8 h tabela 9. Broj bodova je u rasponu od 1–625.
Težina štetnih posledica – Eksploatacija mineralnih sirovina
Raspon bodova
Numerička vrednost
Neznatan
1–4
1
Nizak
5–16
2
Srednji
17–81
3
Visok
82–256
4
Kritičan
257–625
5
4. Posebni elementi za procenu verovatnoće nastanka štetnih posledica
1) Rizik utvrđen u prethodnom inspekcijskom nadzoru
Stepen rizika iz prethodnog nadzora
Opis
verovatnoće
Numerička vrednost
Neznatan
Neznatna
1
Nizak
Niska
2
Srednji
Srednja
3
Visok
Visoka
4
Kritičan
Kritična
5
2) Nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene u prethodnom inspekcijskom nadzoru
Utvrđeno stanje i naložene mere
Opis
verovatnoće
Numerička vrednost
Nisu utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti
Neznatna
1
Utvrđene su nezakonitosti i nepravilnosti i zapisnikom su naložene mere za njihovo otklanjanje
Niska
2
Utvrđene su nezakonitosti i nepravilnosti i rešenjem su naložene mere za njihovo otklanjanje
Srednja
3
Utvrđene su nezakonitosti i nepravilnosti i rešenjem je zabranjen rad
Visoka
4
Podneta je prekršajna prijava, prijava za privredni prestup ili krivična prijava
Kritična
5
3) Spremnost i sposobnost nadziranog subjekta da izvrši naložene mere i otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti i tako ostvari zakonitost i bezbednost svog poslovanja i postupanja
Postupanje
Opis
verovatnoće
Numerička vrednost
Nisu izrečene mere (nisu utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti)
Neznatna
1
Mere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koje su naložene zapisnikom su izvršene u potpunosti u naloženom roku
Niska
2
Mere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti koje su naložene zapisnikom nisu izvršene ili su izvršene delimično i doneto je rešenje kojim je naloženo izvršenje neizvršenih mera iz zapisnika
Srednja
3
Rešenje o zabrani obavljanja delatnosti/aktivnosti/rada, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka
Visoka
4
Podneta krivična prijava, Izostanak saradnje sa inspektorom/Onemogućavanja, sprečavanje ili ometanje inspektora u obavljanju službenih radnji
Kritična
5
5. Verovatnoća nastanka štetnih posledica
Verovatnoća nastanka štetnih posledica predstavlja proizvod stepena rizika utvrđenog u prethodnom inspekcijskom nadzoru i nezakonitosti i nepravilnosti utvrđenih u prethodnom inspekcijskom nadzoru i spremnosti i sposobnosti nadziranog subjekta da izvrši naložene mere i numerički je iskazana od 1 do 5 sa prikazom raspona bodova.
Verovatnoća nastanka štetnih posledica utvrđuje se u rasponu od 1 do 125 bodova.
Verovatnoća nastanka štetnih posledica
Raspon
bodova
Numerička vrednost
Neznatna
1–4
1
Niska
5–8
2
Srednja
9–27
3
Visoka
28–64
4
Kritična
65–125
5
Težina štetnih posledica i verovatnoća nastanka štetnih posledica svode se na numeričke vrednosti u rasponu od 1 do 5, radi jednostavnije primene matrice rizika metodom 5 x 5.
Matrica rizika 5 h 5 obuhvata svaku kombinaciju od pet nivoa težine štetnih posledica (numeričke vrednosti od 1 do 5) i verovatnoće nastanka štetnih posledica (numeričke vrednosti od 1 do 5) za procenu stepena rizika.
U tabeli 1 je prikazana metoda 5 x 5 – matrica rizika.
Za primenu ove metode potrebno je za svaki nadzirani subjekt, odnosno nadzirani objekt (koji se analizira primenom metode) utvrditi:
– težinu štetnih posledica i
– verovatnoću nastanka štetnih posledica.
Za utvrđenu težinu štetnih posledica i verovatnoću nastanka štetnih posledica, na osnovu Tabele 2. utvrđuje se stepen rizika (odrediti stepen rizika od 1 do 25).
Tabela 1: Metoda 5 x 5 – matrica rizika
Verovatnoća nastanka štetnih posledica
Težina štetnih posledica
Neznatna
Niska
Srednja
Visoka
Kritična
1
2
3
4
5
Neznatna
1
1
2
3
4
5
Niska
2
2
4
6
8
10
Srednja
3
3
6
9
12
15
Visoka
4
4
8
12
16
20
Kritična
5
5
10
15
20
25
Tabela 2: Stepen rizika
Brojčana vrednost rizika
Stepen rizika
1, 2
Neznatan
3, 4, 5
Nizak
6, 8, 9
Srednji
10, 12, 15, 16
Visok
20, 25
Kritičan
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.