Pravilnik o tehničkim normativima za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum-nitrat

Član 1

(1) Ovim pravilnikom propisuju se tehnički normativi za rukovanje i skladištenje đubriva u čvrstom stanju koja sadrže amonijum-nitrat (u nastavku teksta: đubriva).

(2) Odredbe ovog pravilnika se ne odnose na đubriva koja sadrže manje od 10% (m/m) amonijum-nitrata niti na uskladištena đubriva grupe A do 0,5 t, grupe B do 5 t i grupe C do 50 t iz člana 3. ovog pravilnika.

Član 2

Navedeni izrazi, u skladu s ovim pravilnikom, imaju sledeća značenja:

1. 1) oksidirajuće materije su materije koje potpomažu gorenje ili tinjanje i ako nedostaje vazduh;
2. 2) silos je skladište kružnog ili višeugaonog horizontalnog preseka koje služi za čuvanje praškastih ili zrnastih materija;
3. 3) složena đubriva su đubriva koja imaju deklarisan sadržaj najmanje dva hranljiva elementa (azot, fosfor i kalijum), a dobijaju se hemijskom reakcijom ili mešanjem ili na oba načina;
4. 4) smeša amonijum-nitrata je homogena smeša granulisanog ili priliranog amonijum-nitrata i fino mlevenih neaktivnih, stabilizirajućih materija;
5. 5) neaktivne, stabilizirajuće materije su mleveni krečnjak, dolomit, kalcijum-karbonat, magnezijum-sulfat, kalcijum-sulfat, kiezerit i ostale inertne materije koje ne povećavaju osetljivost na toplotu i sklonost prema detonaciji;
6. 6) ukupne gorive materije čini ukupna količina gorivih materija u đubrivima, pri čemu se količina gorive materije u organskim jedinjenjima preračunava na sadržaj ugljenika;
7. 7) đubriva su granulisana ili prilirana čvrsta đubriva koja sadrže amonijum-nitrat, amonijum-jone (NH4+) ili nitratne jone (NO3-);
8. 8) termičko samopodržavajuće raspadanje, tj. samoraspadanje je raspadanje inicirano zagrevanjem ograničene površine, koje se širi kroz celokupnu masu i nakon uklanjanja izvora toplote;
9. 9) nesegregirajuće đubrivo je đubrivo kod koga se sastavni delovi smeše u toku rukovanja ne razdvajaju toliko da đubrivo više ne odgovara klasifikaciji.

Član 3

(1) Đubriva se dele na grupe A, B i C i odgovarajuće podgrupe date u tabeli 1.

(2) U grupu A iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja su oksidirajuće materije.

(3) Tabela 1 - Podela đubriva

(4) Grupa

(5) Podgrupa

(6) Sadržaj amonijum-nitrata % (m/m)

(7) Ostali sastavni delovi % (m/m)

(8) Ukupne gorive materije (UGM) i druge karakteristične vrednosti, % (m/m)

(9) Karakteristične vrste đubriva

(10) 1

(11) 2

(12) 3

(13) 4

(14) 5

(15) 6

(16) A

(17) A1

(18) ≥ 90

(19) neaktivne materije ≤ 10

(20) UGM ≤ 0,2

(21) Đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≥ 31,5 % (m/m) azota

(22) A2

(23) > 80 i < 90

(24) krečnjak, dolomit, kalcijum-karbonat < 20

(25) UGM ≤ 0,4

(26) Đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže > 28 % (m/m) i < 31,5 % (m/m) azota

(27) A3

(28) > 45 i ≤ 70

(29) amonijum-sulfat

(30) UGM ≤ 0,4

(31) Razne smeše amonijum-nitrata i amonijum-sulfata u datim granicama

(32) A4

(33) > 70 i < 90

(34) fosfati, soli kalijuma i neaktivne materije

(35) UGM ≤ 0,4

(36) Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata: NP, NK i NKP sa > 24 % (m/m) i < 31,5 % (m/m) azota

(37) B

(38) B1

(39) ≤ 70

(40) fosfati, soli kalijuma, neaktivne materije i druge amonijumove soli u NK ili NPK đubrivima

(41) UGM ≤ 0,4 ako je sadržaj amonijum-nitrata > 45, ukupan udeo amonijumovih soli ne sme biti > 70

(42) Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≤ 24,5 % (m/m) azota, npr. ≤ 18-18-18, 18-9-9 i dr.

(43) B2

(44) ≤ 45

(45) drugi nitrati ≤ 10

(46) nema ograničenja za UGM višak nitrata u odnosu na amonijumove soli preračunava se na KNO3

(47) Složena đubriva na bazi amonijum-nitrata koja sadrže ≤ 15,75 % (m/m) azota, npr. 15-15-15, 11-11-16 i dr.

(48) C

(49) C1

(50) ≤ 80

(51) krečnjak, dolomit i kalcijum-karbonat ≥ 20

(52) UGM ≤ 0,4 krečnjak, dolomit i kalcijum karbonat čistoće ≥ 90

(53) Đubriva vrste KAN-a sa najviše 28 % (m/m) azota

(54) C2

(55) ≤ 45

(56) amonijum-sulfat

(57) UGM ≤ 0,4

(58) Smeše amonijum-nitrata i amonijum-sulfata koje sadrže ≤ 15,75 % (m/m) azota iz amonijum-nitrata

(59) C3

(60) Đubriva grupe B koja ne pokazuju svojstvo samoraspadanja

(61) U grupu B iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja su oksidirajuće materije i pokazuju svojstvo samoraspadanja.

(62) U grupu C iz stava 1. ovog člana svrstavaju se nesegregirajuća đubriva koja se ne smatraju oksidirajućim materijama i ne pokazuju svojstvo samoraspadanja.

(63) Prestali su da važe raniji st. 5. i 6. (vidi član 4. Pravilnika – RS 70/2010-43).

Član 4

Đubriva se skladište i njima se rukuje u prostorijama koje moraju biti čiste i suve, sa prirodnom ventilacijom i zaštićene od požara i u kojima đubrivo ne sme doći u dodir sa atmosferilijama, toplotom i materijama sa kojima može burno reagovati.

Član 5

(1) Ako količina uskladištenog đubriva iznosi preko 50 t, tehnički podaci za izbor lokacije i izgradnju skladišta za đubriva grupe A i B iz člana 3. ovog pravilnika su:

1. 1) situacioni plan terena na kome se gradi ili rekonstruiše skladište ili silos;
2. 2) tehnički opis terena prikazanog na situacionom planu;
3. 3) tehnički opis skladišta ili silosa sa opisom načina skladištenja i rukovanja đubrivom;
4. 4) popis đubriva koja se skladište;
5. 5) plan saobraćajnog obezbeđenja i plan zaštite od požara.

(2) Najveća dozvoljena količina uskladištenog đubriva grupe A iznosi 5 000 t kod proizvođača đubriva, a 10 000 t u ostalim skladištima, ako je udaljenost skladišta od drugih pogona ili ostalih objekata manja od 500 m.

(3) Pomoćni objekti za rad skladišta ne smatraju se ostalim objektima.

Član 6

(1) Skladište za đubriva se gradi prizemno, bez podruma i tavana, od negorivog materijala.

(2) Skladište ne sme imati udubljenja i otvore u kojima bi se đubrivo moglo zadržavati.

(3) Čelične, betonske i aluminijumske konstrukcije za izradu skladišta moraju biti zaštićene od korozije.

(4) Za izgradnju konstrukcija skladišta ne smeju se upotrebljavati pocinkovani čelik, bakar, olovo ili cink.

(5) Elementi građevinskih konstrukcija u skladištu koji su u stalnom kontaktu sa đubrivom ne smeju biti od drveta. Izuzetno, drvo se može upotrebiti za izradu krovne konstrukcije skladišta pod uslovom da je zaštićeno od upijanja amonijum-nitrata odgovarajućom zaštitnom prevlakom (npr: natrijum-silikat, polivinil-hlorid ili epoksi-premazi i sl.).

Član 7

(1) Pod skladišta mora biti suv, tvrd, negoriv i gladak tako da se može lako čistiti.

(2) Pod skladišta može biti izrađen od asfalta s mnogo punila (kamenog agregata, koji ne sme biti na bazi karbonata).

(3) Pod skladišta ne sme imati rupe ili drenažne otvore u koje bi se u slučaju požara moglo izliti istopljeno đubrivo.

Član 8

(1) Skladište se greje grejnim telima s toplom vodom.

(2) Instalacija za grejanje u skladištu mora biti tako postavljena da đubrivo ne dolazi u dodir s njom.

Član 9

Maksimalno dozvoljena temperatura đubriva grupe A u skladištu je 50 °C (323 K), a za ostale grupe đubriva 70 °C (343 K).

Član 10

(1) Električna instalacija u skladištu đubriva mora biti izvedena na način propisan za električne instalacije u vlažnim i sličnim prostorijama i ne sme doći u dodir s đubrivom.

(2) U skladištu za đubriva grupe A i B ne smeju biti smešteni glavna sklopka, razvodni električni uređaji i transformatori, a svetlosni izvori moraju biti bez užarenog vlakna, u kućištu od negorivog materijala i zaštićeni zaštitnim staklom i zaštitnom mrežom.

(3) U skladištu iz stava 2. ovog člana dozvoljena je upotreba prenosnih baterijskih i električnih svetiljki s kablom ako je svetlosni izvor zaštićen staklenim oklopom i zaštitnom mrežom s izolovanim provodnicima sa zajedničkim opletom.

Član 11

(1) Đubriva se mogu skladištiti u silosima zaštićenim od korozije i u silosima od plastičnih materijala. Po pravilu, đubriva grupe A i B se pune u silose pneumatski.

(2) Silos mora biti tako napravljen da se izbegne prodor atmosferilija i zagađivanje drugim materijama.

(3) U jednom silosu može se skladištiti najviše 100 t đubriva.

Član 12

(1) Silos se postavlja na betonski temelj i mora imati odgovarajuće prilazne puteve, sa čvrstom podlogom.

(2) Silos mora biti ograđen tako da se onemogući pristup neovlašćenim licima.

(3) Silos se podiže na rastojanju od zapaljivih i kontaminirajućih materija, koje obezbeđuje da ne dođe do požara i eksplozije.

Član 13

Silos mora imati odgovarajući ventil za sprečavanje stvaranja vakuuma pri pražnjenju silosa ili cev za odušak kroz koju ne mogu prodreti atmosferilije i druge materije.

Član 14

(1) U jednom silosu skladišti se samo jedna vrsta đubriva.

(2) Pri svakoj promeni punjenja silos se mora detaljno očistiti.

Član 15

(1) Transportne trake moraju imati automatsko isključivanje pogona u slučaju preopterećenja. Šuplje osovine i valjci kod transportne opreme moraju biti izvedeni tako da u njih ne može ući đubrivo.

(2) Delovi opreme i uređaja koji dolaze u dodir s đubrivom ne smeju biti od bakra, legura bakra, olova i cinka.

(3) Elektromotori moraju biti stabilni i zaštićeni od preopterećenja.

(4) Pokretni delovi transportne opreme i uređaja redovno se čiste i održavaju u ispravnom stanju.

Član 16

(1) Ulja i masti na svim uređajima menjaju se izvan skladišta ili u praznom i čistom skladištu ili silosu. Zamašćeni delovi uređaja moraju se dobro očistiti.

(2) Đubrivo ne sme da dođe u dodir sa uljima i mastima.

(3) Ao dođe do razlivanja ulja, rad se mora odmah obustaviti i ulje očistiti.

Član 17

(1) Radovi u vezi sa održavanjem skladišta pri kojima se razvija plamen ili toplota (zavarivanje, rezanje, brušenje, lemljenje i dr.) izvode se u praznom i čistom skladištu i kada su oprema i uređaji u njemu očišćeni. Izuzetno, ti radovi se mogu obavljati i kada je đubrivo u skladištu, pod uslovom da se preduzmu sigurnosne i protivpožarne mere neophodne pri izvođenju takvih radova.

(2) Mesto na kome su izvođeni radovi iz stava 1. ovog člana mora biti pod stručnom kontrolom još 10 h nakon završetka tih radova.

(3) Metalne posude, cevi, kućišta i drugi uređaji u skladištu moraju se detaljno očistiti pre popravke pri kojoj se razvija plamen ili toplota.

Član 18

Uređaji koji dolaze u dodir s đubrivom moraju biti čisti. Za čišćenje tih uređaja ne sme se upotrebljavati materijal organskog porekla (npr. piljevina i sl.).

Član 19

Na ulazu u prostor skladišta ili silosa postavljaju se natpisi zabrane ulaska nezaposlenim licima i znakovi zabrane pušenja i upotrebe otvorenog plamena.

Član 20

(1) Transportna i manipulativna vozila koja ulaze u skladište đubriva moraju biti opremljena prenosnim aparatom za gašenje požara. Izduvna cev na vozilima mora imati hvatač varnica.

(2) U skladištu je zabranjeno dolivanje maziva i goriva u vozila, kao i punjenje i rukovanje akumulatorima.

Član 21

(1) Slepljeno ili zgrudvano đubrivo usitnjava se mehaničkim sredstvima.

(2) Za usitnjavanje đubriva ne sme se upotrebiti eksplozivno sredstvo.

Član 22

Prolazi i slobodan prostor u skladištu đubriva moraju biti uvek čisti i na njima se ne sme ništa skladištiti.

Član 23

Rasuto đubrivo u skladištu ili oko silosa mora se odmah očistiti i to đubrivo se ne sme vraćati u skladište ili silos. Oštećene vreće i đubrivo koje je ostalo u njima moraju se odmah prepakovati i zameniti.

Član 24

(1) Visina sloga vreća u skladištu đubriva ograničena je karakteristikama slepljivanja đubriva i karakteristikama raspoložive mehanizacije, a širina sloga vreća ne sme biti veća od 6,2 m. Vrh sloga veća mora biti udaljen najmanje 1 m od tavanice, krovne konstrukcije ili svetlosnih izvora. Oko svakog sloga mora postojati prolaz širine najmanje 1 m, odnosno toliki da je moguć pristup vozila za odvoženje ugroženih vreća u slučaju požara ili druge potrebe.

(2) Đubrivo se troši ili iznosi istim redom kako je pristizalo u skladište.

Član 25

(1) Upakovano đubrivo se može stavljati na palete, pod uslovom da su one ispravne, čiste i nezauljene.

(2) Prazne drvene palete moraju se držati izvan skladišta.

Član 26

(1) Đubriva se, po pravilu, skladište u posebnim skladištima.

(2) Đubriva se mogu skladištiti u istom skladištu u odvojenim slogovima samo sa materijama sa kojima ne reaguju (npr. amonijum-fosfat, RK-đubriva, sirovi fosfati, krečnjak, dolomit i dr.).

(3) Ako se u istom skladištu sa đubrivom skladište materije koje su gorive ili reaguju s đubrivima (npr. pamuk, sve vrste tekstila, vlakna bilo koje vrste, životinjska i biljna ulja i masti, riblje brašno, uljane pogače, brašno, stočna hrana, piljevina, blanjevina, pesticidi, hlorati, hipohloriti, kiseline, cement, kreč, soda i ostale alkalije, motorna goriva i ulja), te materije moraju biti odvojene od đubriva zidom otpornim prema požaru 2 h.

(4) Razmak između materija iz stava 3. ovog člana i zida otpornog prema požaru iznosi najmanje 2 m.

(5) Ako zid otporan prema požaru ne dopire do vrha skladišta, visina đubriva s jedne strane zida i materije iz stava 3. ovog člana s druge strane zida mora biti najmanje 1 m ispod gornje ivice zida.

(6) Materije iz stava 3. ovog člana mogu se držati u istom skladištu sa đubrivima i bez zida otpornog prema požaru ako su udaljene od đubriva više od 10 m i ograđene stalnom ili pokretnom ogradom.

Član 27

U istom skladištu ne smeju se skladištiti đubriva i materije koje mogu izazvati eksploziju (npr. eksplozivi, zapaljivi gasovi, nezapakovane prašine ili granulati i dr.).

Član 28

(1) Đubriva se mogu skladištiti i u rasutom stanju.

(2) Gomila đubriva u rasutom stanju u skladištu može se naslanjati na najviše tri zida, a zidovi moraju biti izrađeni tako da izdrže taj pritisak. Između gomile đubriva i četvrtog zida mora postojati prolaz širine najmanje 2 m.

(3) Đubriva u rasutom stanju mogu se skladištiti i u boksovima, koji moraju biti od negorivog materijala i koji onemogućavaju mešanje đubriva iz različitih boksova. Đubriva uskladištena u boksovima moraju biti vidno obeležena po vrstama.

(4) Visina gomile đubriva u rasutom stanju zavisi od načina utovara i istovara i ograničena je karakteristikama slepljivanja đubriva i karakteristikama raspoložive mehanizacije. Rastojanje između vrha gomile đubriva i tavanice, krovne konstrukcije, svetlosnih izvora ili ugrađenih uređaja mora iznositi najmanje 1 m.

Član 29

Đubriva koja sadrže više od 28% (m/m) azota skladište se samo upakovana.

Član 30

(1) Izuzetno, ako se đubriva privremeno skladište na otvorenom prostoru, merama sigurnosti se sprečava mešanje s drugim materijama, a primenjuju se i druge mere bezbednosti propisane odredbama ovog pravilnika.

(2) Skladišni prostor se mora ograditi.

Član 31

Đubriva moraju na pratećoj dokumentaciji i ambalaži imati oznaku grupe kojoj pripadaju propisanu ovim pravilnikom, kao i naziv ovog pravilnika.

Član 32

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o tehničkim propisima za preradu amonijum-nitrata, rukovanje i smeštaj amonijum-nitrata i njegovih smeša ("Službeni list FNRJ", br. 31/61 i "Službeni list SFRJ", br. 13/66 i 27/68).

Član 33

(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon isteka tri meseca od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".

(2) Br. 15/1-149/63

(3) 30. maja 1991. godine

(4) Beograd

(5) Direktor

(6) Saveznog zavoda za

(7) standardizaciju,

(8) Veroljub Tanasković, s. r.