Član 1 Predmet uređivanja
Ovim pravilnikom propisuju se tehnički uslovi za signalno-sigurnosne uređaje (u daljem tekstu: SS uređaji).
Pravilnik · Železnički saobraćaj
33 člana. Prečišćen tekst, objavljen u: 118/2021, 66/2026, 71/2026.
Donet na osnovu: Zakon o bezbednosti u železničkom saobraćaju.
Ovim pravilnikom propisuju se tehnički uslovi za signalno-sigurnosne uređaje (u daljem tekstu: SS uređaji).
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
(1) Opšti tehnički uslovi koje ispunjavaju SS uređaji su:
(1) nepravilno pokazivanje signalnog znaka,
(2) pojava lažne ili nepravilne kontrole položaja skretnice,
(3) pojava lažne slobodnosti odseka,
(4) promena položaja skretnice ili nekog drugog elementa bez izdate komande sa upravljačkog uređaja,
(5) pojava lažnog dobijanja privole ili odjave privole na prugama opremljenim automatskim pružnim blokom (u daljem tekstu: APB) ili uređajem međustanične zavisnosti (u daljem tekstu: MZ),
(6) mogućnost istovremenog postavljanja dva ili više puteva vožnje koji se seku, dodiruju ili preklapaju,
(7) pojava nepotpuno obezbeđenog puta vožnje,
(8) pojava prevremenog razrešenja puta vožnje,
(9) pojava neuključivanja ili preranog isključivanja uređaja PP;
(1) životna sredina u pogledu klimatskih uticaja: SRPS EN 50125-3 (–40 do +70 ºS za spoljne delove uređaja),
(2) životna sredina u vezi sa elektro magnetnim uticajima: SRPS EN 61000-4-2 (statički elektricitet), SRPS EN 61000-4-3 (elektro magnetna polja), SRPS EN 61000-4-4 (impulsni uticaji),
(3) izolacija i test napon: SRPS EN 50178,
(4) prenaponska i atmosferska pražnjenja – zaštita: SRPS EN 50122-1, SRPS EN 62305,
(5) zaštitne odredbe u vezi sa izolacijom i uzemljenjem: SRPS EN 50122-1, SRPS EN 50124-1, SRPS EN 50124-2,
(6) zaštita životne sredine: SRPS EN 60721 i SRPS EN 50125,
(7) sigurnosni komunikacioni zahtevi u pogledu otvorenih prenosnih sistema: SRPS EN 50159, SRPS EN 50121-4 i SRPS EN 50121-5,
(8) zahtevi mehaničke zaštite: mehanička konstrukcija opreme usklađuje stepen IP zaštite (zaštita od prodora stranih tela i vode), u skladu sa standardom SRPS EN 60529. Otpornost na mehaničke uticaje minimalno IK 08 u skladu sa SRPS EN 50102.
(1) SS uređaji su pouzdano i besprekidno napajani električnom energijom.
(2) U cilju ispunjenja uslova iz stava 1. ovog člana, napajanje SS uređaja realizuje se u tri nivoa sa redovnim, pomoćnim i rezervnim napajanjem. Prelaz sa jedne vrste napajanja na drugu vrstu napajanja, vrši se automatski i ne uzrokuje promene postojećeg stanja na SS uređaju.
(3) Delovi uređaja za napajanje staničnih SS uređaja dimenzionišu se i izrađuju tako da omogućavaju napajanje uređaja APB i uređaja PP.
(4) Prilikom otkaza na mreži sa koje se vrši redovno napajanje, automatski se prelazi na pomoćno napajanje a zatim u vremenskom periodu od najviše 60 sekundi na rezervno napajanje.
(1) Redovno napajanje SS uređaja vrši se iz elektrodistributivne mreže 3 x 400/230 V, 50 Hz.
(2) U slučaju da se raspolaže sa dve nezavisne električne mreže ili elektrodistributivnom i kontaktnom mrežom, napojni deo SS uređaja za stanične SS uređaje priključuje se na obe mreže, s tim što je redovno napajanje iz pouzdanije mreže, a rezervno napajanje iz druge mreže.
(3) Ako se za napajanje pojedinih delova SS uređaja koriste pretvarači, svaki pretvarač mora da ima svoj rezervni pretvarač koji će se u slučaju kvara osnovnog pretvarača uključiti.
(1) Pomoćno napajanje SS uređaja vrši se iz stacionarne akumulatorske baterije sa odgovarajućim statičkim pretvaračima.
(2) Kapacitet stacionarne akumulatorske baterije omogućava tročasovno neprekidno napajanje staničnog SS uređaja i dodatno još osam sati napajanja svetiljki koje pokazuju crveno svetlo na signalima.
(3) Uslovi za statičke pretvarače su sledeći:
(4) Ispravljači za punjenje akumulatorskih baterija imaju takve tehničke karakteristike da omogućavaju punjenje baterija prema zahtevanim karakteristikama proizvođača baterija.
(1) Za rezervno napajanje staničnih SS uređaja koristi se napajanje iz voznog voda kontaktne mreže, druga elektrodistributivna mreža ili dizel agregat.
(2) Ako se kao rezervno napajanje koristi dizel agregat, on se dimenzioniše tako da omogući napajanje staničnog SS uređaja u trajanju od 24 časa bez dodavanja dizel goriva.
(1) Glavni svetlosni signali, predsignali i ponavljači predsignalisanja sastoje se od signalne ploče sa dve, tri ili četiri svetiljke, signalnog stuba sa radnom korpom, signalnog ormana, betonskog temelja i izrađuju se prema standardima JŽS S1.002, JŽS S1.003, JŽS S1.004, JŽS S1.005, JŽS S1.008, JŽS S1.011 (Odluka o železničkim standardima iz oblasti signala „Službeni glasnik ZJŽˮ, broj 7/93).
(2) Delovi signala izrađuju se i od pocinkovanog materijala.
(3) Signalni ormani iz stava 1. ovog člana ispunjavaju sledeće tehničke uslove:
(4) Granični kolosečni i manevarski signali izrađuju se prema standardima JŽS S1.020, JŽS S1.025, JŽS S1.026 i JŽS S1.029 (Odluka o železničkim standardima iz oblasti signala, „Službeni glasnik ZJŽˮ, broj 7/93 i Rešenje o železničkim standardima za signale, „Službeni glasnik ZJŽˮ, broj 6/77).
(5) Kontrolni i pomoćni kontrolni signali ispunjavaju sledeće tehničke uslove:
(6) Natpisne pločice na signalima izrađuju se prema standardu JŽS S1.016 (Odluka o železničkim standardima iz oblasti signala, „Službeni glasnik ZJŽˮ, broj 7/93).
Svetlosni pokazivači i predpokazivači izrađuju se prema standardu JŽS S1.015 (Odluka o železničkim standardima iz oblasti signala, „Službeni glasnik ZJŽˮ, broj 7/93).
(1) Signalne svetiljke glavnih signala, predsignala, ponavljača predsignala i kontrolnih signala ispunjavaju zahteve za oblik rasipanja svetlosnog snopa prema standardu JŽS S2.008.
(2) Svetiljke glavnih svetlosnih signala, predsignala, ponavljača predsignalisanja, kontrolnih i pomoćnih kontrolnih signala i rejonskih manevarskih signala izrađuju se sa minimalnim prečnikom 136 mm i ispunjavaju druge tehničke uslove standarda JŽS S2.009.
(3) Svetiljke graničnih kolosečnih signala i manevarskih signala na spuštalici izrađuju se sa minimalnim prečnikom 70 mm odnosno sa prečnikom koji je jednak polovini prečnika svetiljke iz stava 2. ovog člana.
(4) Svetiljke manevarskih signala izrađuju se sa minimalnim prečnikom 70 mm.
(5) Svetiljke pokazivača i pretpokazivača za pravac, pokazivača i pretpokazivača za brzinu i pokazivača za kolosek izrađuju se sa maksimalnim prečnikom 50 mm.
(6) Primenjeni optički sistem onemogućuje pojavu fantomskih svetlosti.
(7) Svetiljke se izrađuju tako da budu podesive radi usmeravanja snopa svetlosti.
(8) Za izradu signalnih svetiljki koriste se:
(9) Noćno smanjenje jačine svetlosti kod signalnih svetiljki sa dva vlakna održava se i kod korišćenja LED signalnih modula uz zadržavanje sistema za kontrolu.
(10) Povezivanje LED signalnih modula u SS uređaj izvodi se tako da se minimalno generišu pojave smetnje i kvara na LED signalnom modulu.
(11) Ne koriste se LED signalnih modula kod kojih postoji vidljivo treperenje svetlosti.
(12) Dozvoljeno je korišćenje signalnih LED modula i kod pokazivača, predpokazivača, manevarskih signala, graničnih kolosečnih signala, kontrolnih i pomoćnih kontrolnih signala.
(13) Na jednom signalu se ne kombinuju svetiljke koje koriste sijalice sa dvostrukim vlaknom i svetiljke izrađene sa LED modulima.
(14) U jednom službenom mestu ne koriste se istovremeno signali sa svetiljkama koje koriste sijalice sa dva vlakna i signali čije svetiljke koriste LED signalne module.
(1) Skretničke postavne sprave konstruktivno se izvode tako da pogonski agregati i elementi za prenos sile između skretnice i pogonskog mehanizma budu zaštićeni od preopterećenja.
(2) Skretničke postavne sprave su prerezive i reverzibilne.
(3) Skretnička postavna sprava ima podesiv hod postavne poluge.
(4) Vreme prekretanja skretničke postavne sprave do dobijanja kontrole položaja iznosi do 6 sekundi.
(5) Maksimalna sila postavljanja skretničke postavne sprave podesiva je u intervalu od 4500–5500N.
(6) Sila čvrstog držanja skretničke postavne sprave je podesiva i veća od 6500 N, tako da sila presečenja ne bude veća od 11000 N.
(7) Hod skretničke postavne sprave iznosi 220 mm.
(8) Skretnička postavna sprava omogućava kontrolu položaja priljubljenog skretničkog jezička uz glavnu šinu ako je rastojanje jezička od glavne šine manje ili jednako 4 mm.
(9) Skretnička postavna sprava onemogućava kontrolu položaja priljubljenog skretničkog jezička ako je rastojanje jezička od glavne šine veće od 4 mm.
(10) Skretnička postavna sprava izrađuje se tako da ima mogućnost ručnog prekretanja. Pre otpočinjanja ručnog prekretanja isključuje se napajanje elektromotora pomoću sklopa koji je sastavni deo skretničke postavne sprave.
(11) Skretnička postavna sprava na kućištu u cilju zaštite od neovlašćenog korišćenja poseduje bravu za zaključavanje poklopca sprave.
(12) Skretnička postavna sprava pouzdano radi pri relativnoj vlažnosti od 10% do 100%.
(13) Skretnička postavna sprava izrađuje se tako da je stepen mehaničke zaštite kućišta električnih uređaja IP 54 prema SRPS EN 60529.
(14) U zavisnosti od tipa skretničke postavne sprave, napajanje motora skretničke postavne sprave izvodi se monofaznim ili trofaznim naponom (230 V, 50 Hz ili 3 x 400 V, 50 Hz) ili jednosmernim naponom.
(15) Dielektička čvrstoća električne instalacije je 2500 V, 50 Hz u trajanju od jednog minuta, a otpor izolacije strujnih kola prema masi i između žila je najmanje 50 MΩ.
(16) Na kućištu sprave na vidljivom i pristupačnom mestu postavlja se zavrtanj za uzemljenje (najmanje M16).
(1) Za kontrolu zauzetosti odseka koriste se šinska strujna kola tako izvedena da pouzdano rade pri uslovima električne vuče naizmeničnom strujom 25 kV, 50 Hz.
(2) Specifični otpor izolacije zastora za rad šinskog strujnog kola iznosi 1,6 Ω/km na otvorenoj pruzi a 1 Ω/km u staničnom području.
(3) Maksimalni otpor premošćenja (kratka veza između šina kolosečnog odseka) sa kojim se računa za pouzdani rad šinskog strujnog kola iznosi 0,5 Ω.
(4) Kolosečno rele šinskog strujnog kola ima faktor dobrote najmanje 0,65.
(5) U zavisnosti od potrebe koriste se jednošinska i dvošinska strujna kola.
(6) Međusobni uticaj susednih strujnih kola u funkcionalnom i sigurnosnom smislu je isključen pogodnim izbirom napona, faza, frekvencije, pogodnim kodiranjem ili šemotehničkim rešenjem.
(7) Zauzetost svakog šinskog strujnog kola pouzdano se detektuje i prikazuje u slučaju pojave sledećih nepovoljnih stanja:
(8) Sastavni elementi šinskih strujnih kola su izolovani šinski sastavi, kablovske priključne glave sa transformatorima, šinski prevezi, kolosečne prigušnice, dvopoložajna relea, tropoložajna relea i drugo.
(9) Kolosečne prigušnice na izolovanim sastavima dimenzionišu se za naizmeničnu struju vuče od minimalno 700 A i da bez oštećenja izdrže i najveće povratne struje kratke veze.
(10) Za kontrolu zauzetosti kratkih delova koloseka koriste se audiofrekventna tonska šinska strujna kola bez izolovanih sastava čija radna frekvenca je u opsegu od 10–100 kHz.
(1) Detektor točka je deo SS uređaja koji pouzdano signališe prelaz venca točka preko površine koju kontroliše.
(2) Struja vuče nema uticaj na rad detektora točka.
(3) Fizičke karakteristike točka nemaju uticaj na rad detektora točka.
(4) Vrsta šine na koju je montiran, stanje zastora koloseka i vremenske prilike u kojima se koristi nemaju uticaj na rad detektora točka.
(5) Detektor točka i priključna kutija za detektor točka izrađuju se tako da su zaštićeni od spoljnih uticaja prema SRPS EN 60529 (IP67 za deo koji se ugrađuje na šine i IP65 za deo koji se ugrađuje u balast pored koloseka).
(6) Pribor za montažu detektora točka na šinu je takav da se proces montaže odvija što jednostavnije bez bušenja šine.
(7) Detektor točka, u zavisnosti od namene i uređaja koji obrađuje podatke, izrađuje se kao mehanički (pedala), magnetni, elektromagnetni i elektronski.
(1) Brojač osovina je deo SS uređaja koji se koristi za kontrolu zauzetosti odseka.
(2) Brojač osovina izrađuje se tako da:
(1) Postavne sprave polubranika/branika postavljaju se u kombinaciji sa semaforom i u funkcionalnom pogledu čine jednu celinu.
(2) Svaki polubranik/branik ima zasebnu postavnu spravu.
(3) Postavne sprave opremljene su električnim zabravljivanjem koje pridržava polubranike/branike u krajnjim položajima.
(4) U slučaju nestanka napajanja motora, polubranik/branik se automatski spušta a putni prelaz prelazi na stanje kvara.
(5) Postavna sprava polubranika/branika izrađuje se tako da omogućava ručno podizanje polubranika pomoću ručice, uz prethodno isključenje pogonske struje elektromotora.
(6) U slučaju zapreka u radu polubranika, pogonski motori u postavnim spravama osiguravaju se od preopterećenja.
(7) Postavne sprave polubranika/branika omogućavaju spuštanje polubranika/branika u vremenu od 8–12 sekundi, a njihovo podizanje u vremenu od 5–7 sekundi.
(8) Polubranik/branik konstruktivno ima prerezivo mesto, čime se pogon postavne sprave polubranika štiti od oštećenja.
(9) Prelom polubranika/branika registruje se na kontrolnom delu uređaja PP kao kvar.
(10) U slučaju da uređaj PP nije uključen, prelom polubranika/branika u njihovom gornjem položaju ne dovodi do uključenja semafora, a uređaj PP prelazi na stanje kvara.
(11) U slučaju da uređaj PP nije uključen, gubitak kontrole gornjeg položaja polubranika /branika dovodi uređaj PP na stanje kvara.
(12) Na vrhu polubranika/branika postavlja se crvena poziciona svetiljka koja trepće kada se polubranik pokrene iz svog redovnog položaja i treperi sve dok se polubranik/branik ne vrati u svoj redovan položaj. Crvena svetiljka je usmerena prema putu, a zaklonjena prema železničkoj pruzi.
(13) Krajnji položaji i ispravnost rada polubranika kontrolišu se u kontrolnom delu uređaja PP.
(14) Kućište postavne sprave polubranika izrađuje se tako da sprečava prodor vlage, vode, prašine i sitnih insekata u svoju unutrašnjost. Minimalni stepen zaštite je IP54.
(15) Postavna sprava polubranika nesmetano funkcioniše u temperaturnom intervalu od –40 do +70 ºC.
(16) Izgled polubranika i branika definisani su propisom kojim se uređuje drumska saobraćajna signalizacija.
(17) Ugao pod kojim se polubranik/branik nalazi u podignutom odnosno spuštenom položaju je podesiv. Ispravno podešen ugao pri podignutom braniku iznosi 85–90º.
(1) Oblik i mesto ugradnje semafora u skladu su sa propisima kojima se uređuje saobraćajna signalizacija na putevima.
(2) Svetiljke semafora izrađuju se sa minimalnim prečnikom 200 mm.
(3) Svetiljke semafora ispunjavaju zahteve date u SRPS EN 12368.
(1) AS uređaj je uređaj za kontrolu kretanja železničkog vučnog vozila i sastoji se od pružnog i lokomotivskog dela.
(2) AS uređaj obezbeđuje sigurno zaustavljanje vozova pri brzinama od 120 km/h i većim, na odstojanju od maksimalno 200 m iza signala koji pokazuje signalni znak „Stojˮ.
(3) Na železničkim prugama koriste se induktivni AS uređaji sistema INDUSI I60 sa frekvencijama 2000, 1000, 500 i 2000/1000 Hz.
(4) Pružni deo AS uređaja deluje na lokomotivski deo AS uređaja u sledećim slučajevima:
(5) Pružni deo AS uređaja sastoji se od šinskog dela (baliza) i upravljačkog dela.
(6) Rad pružnog dela AS uređaja ne zavisi od vremenskih uslova, uticaja struje vuče, potresa i drugih spoljnih uticaja.
(7) Pružni deo AS uređaja se tako konstruiše da se može jednostavno ugraditi na kolosek, pri čemu ne prelazi granice slobodnog profila.
(8) Pružnim delom AS uređaja opremaju se svi signali automatskog pružnog bloka, ulazni i izlazni signali u službenim mestima, predsignali ulaznih signala i zaštitni signali.
(9) Baliza se preko upravljačkog dela povezuje sa staničnim ili pružnim SS uređajem.
(10) Neispravnost upravljačkog dela AS uređaja ne dovodi do isključenja delovanja balize.
(11) Baliza se izrađuje tako da ispunjava zahteve SRPS EN 50125-3 (klimatski uslovi), SRPS EN 60529 (mehanička zaštita), SRPS EN 50102 (mehanička otpornost), SRPS EN 50121-4 (elektromagnetna kompatibilnost).
(12) Glavni delovi Lokomotivskog dela AS uređaja su:
(13) Za rad lokomotivskog AS uređaja potreban je stabilni napon od 24 V.
(14) U lokomotivskoj prijemnoj glavi nalaze se tri serijska rezonantna kola, koja obrazuju feromagnetno jezgro sa tri međusobno induktivno spregnuta namotaja i odgovarajućim kondenzatorima. Oscilatorna kola su podešena na frekvencije odgovarajućih tranzistorskih generatora (500, 1000 i 2000 Hz). Preko ispravljača i strujnih transformatora napajaju se impulsna relea I500, I1000 i I2000, koja kontrolišu amplitudu struje u rezonantnim kolima. Priliko nadvoženja balize dolazi do trenutnog smanjenja struje u rezonantnom kolu lokomotivske prijemne glave, koje deluje kao negativan impuls i manifestuje se otpuštanjem kotve odgovarajućeg impulsnog relea.
(15) Nominalne vrednosti rezonantnih struja u lokomotivskom delu AS uređaja iznose 270 mA AC ± 10%.
(16) Vrednosti rezonantnih struja otpuštanja u lokomotivskom delu AS uređaja iznose 147 mA AC ± 10%.
(17) Po pitanju elektromagnetne kompatibilnosti lokomotivski deo AS uređaja ispunjava zahteve prema SRPS EN 50121-3-2.
(1) Primenjuju se sledeće vrste signalnih relea u zavisnosti od uloge relea u ostvarenju zahtevanih sigurnosnih i funkcionalnih uslova rada SS uređaja:
(2) Signalna relea prve klase primenjuju se obavezno u onim strujnim kolima SS uređaja, gde oni svojim privučenim (radnim) položajem omogućuju ostvarenje nekog određenog stanja uređaja u vezi sa saobraćajem vozova, vršeći u isto vreme i kontrolisanje tog stanja na taj način što se u slučaju da u tom stanju nastupe promene opasne po bezbednost saobraćaja, rele se automatski vraća u redovan (mirni) položaj u kome se preko njegovih kontakta uspostavlja stanje uređaja koje je bezbedno za saobraćaj.
(3) Radi ispunjenja uslova iz stava 2. ovog člana signalna relea prve klase tako se konstruišu i izrađuju da je potpuno obezbeđeno automatsko vraćanje relea u mirno stanje čak i u slučaju bilo kakvog šemotehničkog kvara na releu.
(4) Signalna relea prve klase zadovoljavaju sledeće uslove:
(5) Signalna relea druge klase tako su konstruisana da je pri prelasku relea iz jednog položaja u drugi konstruktivno potpuno obezbeđen jednovremeni pravilni rad svih kontakata, zadovoljavajući pri tome, u slučaju nekog zavarenog kontakta, sledeće uslove:
(6) Kolosečna relea ispunjavaju sledeće uslove:
(1) Stanični relejni SS uređaji izrađuju se tako da zadovoljavaju sledeće tehničke uslove:
(1) položaj svih skretnica kao i stanje istih u pogledu njihovog blokiranja u sklopu puteva vožnji, zauzetosti od strane vozova, presecanja i datog ovlašćenja za posluživanje skretnica lokalnom postavnicom;
(2) pokazivanje signala dozvoljene ili zabranjene vožnje;
(3) stanje zauzeća izolovanih odseka;
(4) stanje formiranja, blokiranja, zauzeća i razrešavanja puteva vožnji;
(5) položaj branika na PP koji se kontrolišu iz stanice;
(6) traženje i davanje privola u vezi sa APB i MZ uz označavanje utvrđenog smera kretanja;
(7) pokazivanje kvarova i smetnji, uz odgovarajući akustični alarm i njihovo registrovanje. Akustični alarm je isključen posle njegove pojave pritiskom na poseban taster pri čemu nije isključen svetlosni pokazivač smetnje i kvara;
(9) Za izdavanje komandi i prikazivanje stanja signala, skretnica, puteva vožnji, PP i drugog iz stava 1. ovog člana, umesto komandnog stola koristi se interfejs između čoveka i mašine (u daljem tekstu: MMI) sa odgovarajućim uređajima za unos (tastatura) i prikaz (monitor).
(10) MMI iz stava 2. ovog člana izrađuje se sa nivoom integriteta sigurnosti 0 ili većim.
(1) Elektronska postavnica:
(2) Elektronske postavnice izrađuju se tako da ispunjavaju sledeće tehničke uslove:
(3) Elektronske postavnice ispunjavaju i sve zahteve iz SRPS EN 50126-1, SRPS EN 50126-2, SRPS EN 50128, SRPS EN 50129 i SRPS EN 50159.
(1) Pružni SS uređaji su:
(2) Uređaji APB omogućavaju bezbedno kretanje dva ili više uzastopnih vozova u jednom staničnom razmaku, deobom tog staničnog razmaka na potreban broj blokovnih odseka.
(3) Kontrola zauzetosti svakog blokovnog odseka vrši se upotrebom šinskog strujnog kola 83 1/3Hz ili BO koji za detekciju zauzetosti koloseka koristi detektore točka.
(4) Uređaj APB ugrađuje se:
(5) Za slučajeve iz stava 4. tač. 1) i 3) ovog člana obezbeđuje se promena smera kretanja vozova između susednih stanica pomoću SS uređaja (privola).
(6) U staničnim uređajima za dati smer kretanja prikazuje se stanje zauzetosti svakog blokovnog odseka i smetnja na svakom blokovnom signalu.
(7) Blokovni signali APB za utvrđeni smer vožnje moraju biti međusobno u takvoj zavisnosti da je na svakom od ovih signala predsignalisan položaj narednog glavnog signala, odnosno stanje zauzetosti dva naredna blokovna odseka iza posmatranog signala.
(8) U smeru privole prostorni signali redovno pokazuju signalni znak za dozvoljenu vožnju osim prvog prostornog signala ispred ulaznog ili zaštitnog signala, koji pokazuje signalni znak za opreznu vožnju. U smeru suprotnom od privole prostorni sinali pokazuju signalni znak za zabranjenu vožnju ili su neosvetljeni.
(9) Na dvokolosečnim prugama bez obostranog saobraćaja signali APB su trajno osvetljeni.
(10) Signali APB se automatski postavljaju da pokazuju signalni znak „Stojˮ kada čelo voza pređe put od najmanje 50 m iza signala (put pretrčavanja) i zauzme naredni odsek.
(11) Šemotehnički se obezbeđuje da se u slučaju gašenja zelene svetlosti na signalu automatski pali žuta svetlost, a u slučaju gašenja žute svetlosti automatski se pali crvena svetlost.
(12) Maksimalna dužina blok odseka koji se kontroliše šinskim strujnim kolima je 2200 m.
(13) Maksimalna dužina blok odseka koji se kontroliše BO je 3000 m.
(14) Ukoliko se za kontrolu zauzetosti odseka koriste šinska strujna kola, koriste se dvošinski izolovani odseci.
(15) Uređaj APB izrađuje se tako da je potpuno obezbeđen od ugrožavajućih i opasnih uticaja povratne struje vuče i uticaja kontaktne mreže.
(16) Napajanje uređaja APB vrši se iz obe susedne stanice preko posebnog napojnog kabla.
(17) Sistem napajanja je takav da se sa njim može postići što veći domet sigurnog napajanja uz što manji presek napojnog kabla.
(18) Uređaj APB obezbeđuje prelaz sa dnevnog na noćno napajanje svetlosnih signala i obratno.
(19) Za uređaje APB u pružnom signalno-telekomunikacionom kablu mogu se koristiti maksimalno 10 parica.
(20) Na prugama na kojima nije predviđen APB mogu se koristiti uređaji za ostvarivanje zavisnosti između susednih stanica u pogledu odvijanja saobraćaja u staničnom razmaku — uređaji međustanične zavisnosti (MZ).
(21) Za registrovanje zauzetosti međustaničnog razmaka koriste se BO koji su selektivni na smer kretanja voza.
(22) Tehničko rešenje uređaja MZ je takvo da se izlaz nekog voza iz stanice na otvorenu prugu može ostvariti samo ukoliko su zadovoljeni sledeći uslovi:
Uređaji za osiguranje ranžirnih stanica se, u zavisnosti od procesa rada, kapaciteta ranžirne stanice, kolosečne situacije, kao i drugih faktora, sastoje od sledećih elemenata:
(1) Uređaji PP izrađuju se u relejnoj, elektronskoj ili kombinacijom ovih tehnologija.
(2) Na elektronske i kombinovane uređaje PP primenjuju se odredbe SRPS EN 50126-1, SRPS EN 50126-2, SRPS EN 50128 i SRPS EN 50129.
(3) Kod relejnih uređaja PP izrađuje se sigurnosna analiza.
(4) Nivo integriteta sigurnosti uređaja PP izrađenih u elektronskoj ili kombinovanoj tehnologiji nije manji od 4 u skladu sa SRPS EN 50129.
(5) Realizacija u elektronskoj tehnologiji zasniva se na skalabilnom i modularnom principu. Uređaj se realizuje od potrebnog broja nezavisnih funkcionalnih modula u skladu sa kolosečnom konfiguracijom i brojem spoljašnjih uređaja. Ovim se omogućava realizacija uređaja za sve slučajeve primene bez prepravki na strukturi sistema.
(6) Elektronski uređaj PP poseduje sistem za detekciju otkaza i daje indikaciju o otkazima (smetnje i kvarovi). Sve smetnje i kvarovi se memorišu.
(7) Za uključno-isključni deo uređaja PP koriste se mehanički, magnetni, elektromagnetni ili elektronski detektori točka.
(8) Priključenje uključno-isključnih delova uređaja PP na kolosek ne unosi nikakve smetnje u rad drugih SS uređaja.
(9) Ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano, koriste se udvojeni uključno-isključni delovi uređaja PP.
(10) Za svaki uključno-isključni deo uređaja PP predviđa se minimalni broj kablovskih žila.
(11) Uključno-isključni delovi uređaja PP izrađuju se i povezuju u kompletan uređaj PP tako da se pouzdano kontroliše njihova ispravnost kao i ispravnost priključnog kabla.
(12) Uključno-isključni delovi uređaja PP konstruišu se tako da ne utiču na rad šinskih strujnih kola koja se koriste.
(13) Uključno-isključni delovi uređaja PP su zaštićeni od uticaja povratne struje vuče kao i negativnih uticaja kontaktne mreže.
(14) Uređaj PP konstruiše se tako da omogućava zaštitu putnih prelaza u svim uslovima saobraćaja na pruzi, staničnom području, stajalištima i neposednutim stanicama.
(15) Uređaj PP je zaštićen od električnog udara i od uticaja struje električne vuče.
(16) Uređaj PP omogućava upravljanje putnim prelazom (uključenje, isključenje) sa mesta gde je uređaj ugrađen.
(17) U posednutom službenom mestu prikazuje se:
(1) ispravno stanje (samo optička indikacija),
(2) pojava smetnje (optička indikacija i zvučni signal),
(3) pojava kvara (optička indikacija, zvučni signal i broj na brojčaniku kvara);
(1) branik gore,
(2) branik dole,
(3) semafori uključeni.
(24) Svaki osigurani putni prelaz ima poseban brojčanik kvara.
(25) Omogućava se isključivanje zvučnog signala pri pojavi smetnje ili kvara.
(26) Primeri različitih saobraćajnih situacija i lokacija PP dati su u Prilogu 1. – Primeri za rešavanje saobraćajnih situacija primenom automatskih uređaja za obezbeđenje saobraćaja na putnim prelazima sa daljinskom kontrolom i uključno-isključnim delovima, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(27) S obzirom na različite saobraćajne situacije na prugama i lokacije PP u nivou, za osiguranje PP primenjuju se sledeće vrste uređaja:
(28) Način proračuna parametara putnog prelaza dat je u Prilogu 2.– Osnovni elementi za proračun dužine približavanja voza putnom prelazu, odnosno dužine uključnog odseka, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(1) Uređaji PP iz člana 23. stav 20. ovog pravilnika opremaju se, s obzirom na različitu gustinu saobraćaja, na jedan od sledećih načina:
(1) putoprelaznim svetlosnim signalima i polubranicima/branicima;
(2) putoprelaznim svetlosnim signalima.
(4) Opremanje putoprelaznim svetlosnim signalima i polubranicima/branicima primenjuje se na jednokolosečnim, dvokolosečnim, paralelnim prugama i prugama za obostrani saobraćaj.
(5) Opremanje samo putoprelaznim svetlosnim signalima primenjuje se samo na jednokolosečnim prugama.
(1) Automatski uređaji PP sa daljinskom kontrolom i uključno-isključnim delovima su uređaji kod kojih se uključivanje/isključivanje vrši automatski nailaskom šinskog vozila na uključne/isključne tačke.
(2) Ispravno funkcionisanje uređaja stalno se kontroliše iz jednog trajno posednutog službenog mesta ili telekomandnog (u daljem tekstu: TK) centra.
(3) Semafori uključuju se odmah, a polubranici/branici (ukoliko postoje) započinju spuštanje sa usporenjem po nailasku šinskog vozila na uključne delove uređaja PP, čija udaljenost od putnog prelaza (uključni odsek) zavisi od najveće dopuštene brzine na pruzi, dužine zone putnog prelaza i ostalih mesnih uslova.
(4) Podizanje polubranika/branika započinje prelaskom poslednje osovine šinskog vozila preko isključnih delova uređaja PP, a semafori se isključuju dolaskom polubranika/branika u krajnji gornji položaj.
(5) Uređaj PP uključuje se nailaskom šinskog vozila i u slučaju kada se pojavi smetnja (neispravnost jednog uključnog dela uređaja), što se postiže udvostručavanjem onih delova uređaja koji obavljaju uključivanje i primenom principa „jedan od dvaˮ.
(6) Uređaj PP se automatski isključuje prelaskom i napuštanjem poslednje osovine šinskog vozila preko udvojenih isključnih delova uređaja PP po principu „dva od dvaˮ. Ukoliko su oba isključna dela uređaja PP mehaničkog tipa (pedale i sl.), uvodi se i dodatni uslov za isključenje uređaja PP.
(7) U slučaju da posle uključivanja uređaja PP ne dolazi do gaženja isključnih delova uređaja, ili da šinsko vozilo ne isključuje uređaj prelaskom i napuštanjem isključnih delova uređaja, uređaj PP se automatski vraća u osnovni položaj nakon određenog vremena koje se podešava u vremenskom opsegu od 240–480 sekundi.
(8) U slučaju predviđenog zaustavljanja šinskog vozila na PP pre gaženja isključnih delova PP, mora se sprečiti da uređaj PP pređe na stanje kvara, što se postiže uvođenjem kratkog šinskog strujnog kola i dodatnim zahtevom da šinsko vozilo mora da napusti zonu delovanja kratkog šinskog strujnog kola da bi došlo do isključenja uređaja PP ili šemotehničkim rešenjem.
(9) Uređaj PP omogućava normalan rad i pri vožnji po nepravilnom koloseku na dvokolosečnim prugama.
(10) Ako se na dvokolosečnoj, paralelnoj ili pruzi za obostrani saobraćaj posle obavljene vožnje šinskog vozila preko isključnih delova uređaja polubranici/branici već podižu, a po drugom koloseku nailazi drugo šinsko vozilo, polubranici/branici se podižu u krajnji položaj a ponovo se spuštaju nakon vremena predzvonjenja. U slučaju da su polubranici/branici spušteni, nailaskom drugog šinskog vozila na uključne uređaje, oni ostaju u spuštenom položaju.
(11) Konstruktivno rešenje uređaja PP i njegovih delova je takvo da njima na licu mesta mogu rukovati samo ovlašćena lica.
(12) Uređaj PP oprema se posebnim tasterima za ispitivanje ispravnosti rada uređaja (provera smetnja – kvar).
(1) Poluautomatski uređaji PP su uređaji koji se upotrebljavaju isključivo za osiguranje PP koji se nalaze između predsignala i ulazne skretnice.
(2) Sa strane otvorene pruge uređaj se uključuje automatski preko uključnih delova uređaja, a sa strane stanice pomoću tastera za formiranje puta vožnje, ili pomoću posebnih tastera za uključivanje putnih prelaza na postavnom stolu.
(3) Za poluautomatske uređaje PP važe svi tehnički uslovi propisani za automatske uređaje PP sa daljinskom kontrolom i uključno-isključnim delovima, izuzev uslova iz člana 27. stav 7. ovog pravilnika, odnosno uređaj se ne vraća u osnovni položaj automatski nakon isteka predviđenog vremena, već se vraćanje u osnovni položaj obavlja ručno, korišćenjem tastera ili menjača.
(1) Tasterski uređaji PP uključuju se tasterima sa posebnog tabloa ili automatski formiranjem puta vožnje.
(2) Uređaj PP isključuje službeno lice posebnim tasterima ili šinsko vozilo prelaskom preko isključnih delova uređaja.
(3) Putni prelazi osigurani tasterskim uređajima PP mogu biti u zavisnosti sa odgovarajućim glavnim svetlosnim signalima, zbog čega nije potrebno udvostručavanje elemenata uređaja.
(4) Ako je uređaj PP konstruisan tako da je uključivanje uređaja PP u zavisnosti sa putem vožnje, a po prolasku šinskog vozila ne obavlja se isključivanje uređaja PP, onemogućeno je postavljanje novog puta vožnje sve dok se uređaj PP ne isključi tasterima.
(1) Uključenje, odnosno isključenje automatskog uređaja PP sa kontrolnim signalima vrši se na način propisan članom 25. st. 1, 3, 5. i 6. ovog pravilnika.
(2) U slučaju da posle uključivanja uređaja ne dolazi do gaženja isključnih delova uređaja, ili da šinsko vozilo ne isključuje uređaj prelaskom i napuštanjem isključnih delova, uređaj se automatski vraća u osnovni položaj nakon određenog vremena koje se reguliše u vremenskom opsegu od 240–480 sekundi od trenutka vraćanja kontrolnih signala da pokazuju signalni znak „Uređaj na putnom prelazu u kvaruˮ. Vremensko kolo koje se koristi u ovu svrhu je udvojeno i primenjuje se princip „dva od dvaˮ. Kod pojedinih tehničkih rešenja uređaj se ne vraća automatski u osnovni položaj, već se to čini posebnom manipulacijom na licu mesta, ili daljinski sa registrovanjem.
(3) Kada se PP nalazi između ulaznog signala i predsignala, uključivanje se obavlja iz službenog mesta uz registrovanje izvršene manipulacije.
(4) Uređaj PP je izveden tako da omogućava normalan rad i pri vožnji po nepravilnom koloseku na dvokolosečnim prugama.
(5) Kod ove vrste uređaja za osiguranje PP nije potrebno udvostručavanje uključnih delova uređaja.
(1) Komandno-kontrolni deo uređaja PP prima informacije od spoljnih delova uređaja PP, obrađuje ih, izdaje komande spoljnim delovima uređaja (postavna sprava branika/polubranika, semafori i dr.) i kontroliše stanje uređaja PP.
(2) Komandno-kontrolni deo uređaja PP ugrađuje se u posebne kućice ili ormane koji ispunjavaju neophodne uslove zaštite od klimatskih uticaja (temperatura, vlažnost i dr.) kao i od prodora prašine, insekata ili životinja.
(3) Nakon date komande za uključenje PP a pre početka spuštanja polubranika/branika aktivira se predzvonjenje, koje traje minimalno 15 sekundi, posle čega se polubranici/branici spuštaju.
(4) Uključivanjem predzvonjenja istovremeno se uključuju i semafori koji trepću crvenom svetlošću sve vreme dok je PP zatvoren.
(1) Osnovno napajanje uređaja PP je iz distributivne ili kontaktne mreže.
(2) U slučaju nestanka osnovnog napajanja predviđa se osmočasovna rezerva iz akumulatorskih baterija. Rezervno napajanje obezbeđuje normalan rad uređaja za osiguranje PP za maksimalno mogući broj vozova.
(3) Potrebno je obezbediti mere za stabilizaciju baterijskog napona i mere za ograničenje struje punjenja kao i kontrolu stanja baterija.
(1) TK uređaji prate, prikazuju, zapisuju i memorišu stanje SS uređaja kojim upravljaju.
(2) Greška u radu TK uređaja na terenu ne izaziva takvo stanje SS uređaja koje ugrožava bezbednost saobraćaja.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi: Pravilnik o tehničkim uslovima za signalno-sigurnosne uređaje („Službeni glasnik RS”, br. 18/16 i 89/16).
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbijeˮ.
(2) Broj 340-1296/2021
(3) U Beogradu, 30. novembra 2021. godine
(4) Vršilac dužnosti direktora,
(5) Lazar Mosurović, s.r.
(6) Prilog 1.
PRIMERI ZA REŠAVANJE SAOBRAĆAJNIH SITUACIJA PRIMENOM AUTOMATSKIH UREĐAJA ZA OBEZBEĐENJE SAOBRAĆAJA NA PUTNIM PRELAZIMA SA DALJINSKOM KONTROLOM I UKLJUČNO-ISKLJUČNIM DELOVIMA
Kada putni prelaz ostane zauzet zbog saobraćajnih potreba, uređaj za zaštitu putnog prelaza ostaje uključen sve dok voz ne napusti prelaz.
Kod putnih prelaza koji se isključuju pomoću punktualnih uređaja, ugrađuje se odsek (Is) koji je što je moguće kraći ali ne kraći od najvećeg razmaka između osovina vozila.
Kod automatskih uređaja za obezbeđenje putnih prelaza sa vremenskim držanjem uključenja, u slučaju da je između uključne tačke i putnog prelaza predviđeno zaustavljanje voza (stajalište i sl.) obezbeđuje se produženo vremensko zadržavanje uključivanja preko odseka APB ili dodatnog odseka.
U slučaju neostvarivanja puta vožnje preko signala, omogućava se uključivanje uređaja putnog prelaza preko tastera sa kontrolom uključivanja.
Kada se voz po prolasku uključnih i isključnih uređaja zaustavlja ispred signala A, a uključni uređaji K1/11 se od ulaznog signala A nalaze na manjem rastojanju od maksimalne dužine voza Lv, predviđaju se iza signala A na minimalnom rastojanju od 30 m dodatni uključni uređaji K4/14 za sprečavanje unazadnog uključivanja putnog prelaza. Uključni uređaji K1/11 su u osnovnom položaju neaktivni, a aktiviraju se preko uključnih uređaja K4/14. Za putne prelaze sa vremenskim držanjem uključenja, uređaj u osnovni položaj vraća se na K3/13 iz smera K2/12, a na K2/12 iz smera K4/14 i K1/11.
Za slučaj primene zavisnosti uključnih uređaja i privole na jednokolosečnoj pruzi ili primene jednosmernih uključnih uređaja, dodatni uključni uređaji K4/14 se ne ugrađuju, a automatski uređaj putnog prelaza se uključuje samo za vožnje prema putnom prelazu.
Kada se obavi manevrisanje na području jedne uključne tačke, obezbeđuje se mogućnost deaktiviranja uključnih uređaja posebnom ključevnom bravom, koja se ugrađuje u blizini uključnih uređaja.
Zbog mera bezbednosti upotreba brave je u zavisnosti sa signalom koji štiti vožnje u pravcu putnog prelaza.
Ako se stajna tačka nalazi iza putnog prelaza a ispred uključnog uređaja za vožnje iz suprotnog smera, uključni uređaj se vremenski deaktivira za 20 sekundi pomoću dodatnih uključnih uređaja (K4/14). Ovo rešenje se upotrebljava i kada se uključni uređaj nalazi u manevarskom području, a nije moguće primeniti slučaj 4. Razmak između uključnih uređaja i dodatnih uključnih uređaja nije veći od 20 m, ali ni manji od 10 m.
Za putne prelaze sa vremenskim držanjem uključenja, vraćanje uređaja u osnovni položaj obavlja se na K3/13 iz smera K2/12, i na K2/12 iz smera K1/11 i K4/14.
Za slučaj primene zavisnosti uključnih uređaja i privole na jednokolosečnoj pruzi ili primene jednosmernih uključnih uređaja, dodatni uključni uređaji K4/14 se ne ugrađuju, a automatski uređaj putnog prelaza uključuje se samo za vožnje prema putnom prelazu.
Kada je potrebno deaktiviranje uključnih uređaja (npr. K1/11 zbog posluživanja priključnog koloseka), primenjuje se deaktiviranje uključnih uređaja pomoću tastera za deaktiviranje (DT). U tom slučaju ugrađuju se kolosečni uključni uređaji (K4/14). Oni su udaljeni od uključne tačke na rastojanju većem od maksimalne dužine vozova (Lv) koji voze po priključnom koloseku. Posle svake obavljene vožnje preko K4/14, uključni uređaji K1/11 automatski postaju aktivni. Kod tastera za deaktiviranje (DT) je i svetlosna indikacija koja pokazuje da je uključno mesto deaktivirano. Deaktivirajući taster je u neposrednoj blizini uključne tačke čije uključne uređaje treba deaktivirati.
Na prugama sa APB uređajima za deaktiviranje uključne tačke primenjuju se i rešenja pomoću privole na uređajima APB ili primenom jednosmernih uključnih uređaja.
Kada se preko putnog prelaza obavi manevrisanje više puta uzastopce, predviđa se aktiviranje uređaja posebnim manevarskim prekidačem-ključem (RS), koji omogućava da je uređaj uključen toliko vremena koliko i manevarski prekidač-ključ. Prekidač-ključ ugrađuje se u blizini putnog prelaza i njegovo korišćenje za vreme prolaska voza ne utiče na obezbeđenje uključivanja putnog prelaza.
Ako se zbog saobraćajnih potreba predviđa zaustavljanje vozova između uključne tačke i putnog prelaza, ali u takvom razmaku od putnog prelaza da je odsek približavanja S' još dovoljno dugačak ( S' > 2S/3 ), onda se ugrađuju i dodatni uključni uređaji K5/15, koji obezbeđuju ponovno uključivanje uređaja prelaza ako se on, zbog dugotrajnog zaustavljanja voza, vratio u osnovni položaj.
Kada se po automatskom uključivanju uređaja putnog prelaza, vožnja voza ne obavi preko putnog prelaza, već do signalne oznake „Mesto zaustavljanjaˮ ili do signala koji pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, predviđa se isključenje putnog prelaza ručno ili automatski.
Ispred signalne oznake „Mesto zaustavljanjaˮ ili signala koji pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, uređaj putnog prelaza se isključuje upotrebom tastera IT ili automatski, opozivom puta pretrčavanja.
U slučaju da je glavni signal A ispred putnog prelaza na većem rastojanju od dužine približavanja S', iza glavnog signala na odstojanju od 10 m ugrađuju se dodatni uključni uređaji K5/15.
Automatsko uključivanje uređaja putnog prelaza obavlja se na uključnim uređajima K1/11 ako glavni signal pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
Ukoliko glavni signal pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, komanda uključivanja traje 30 sekundi od aktiviranja uključnih uređaja K1/11, a ako se u tom vremenu ne postavi signal da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, uključivanje se obavlja na dodatnim uključnim uređajima K5/15 po postavljanju signala da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
U slučaju da je glavni signal A (ulazni signal) ispred putnog prelaza na manjem rastojanju od dužine približavanja S’, uređaj putnog prelaza uključuje se na uključnim uređajima K1/11 ako signal pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
Ako glavni signal pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, prelaskom preko uključnih uređaja K1/11 obavlja se pamćenje komande za uključivanje i vremensko blokiranje glavnog signala da pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju. Po davanju komande za postavljanje signala, prvo se uključuje automatski uređaj putnog prelaza a po isteku vremena za obezbeđenje putnog prelaza od najmanje 22 sekunde postavlja se signal da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
Uključni uređaji aktiviraju se samo za smer vožnje prema putnom prelazu, a za smer vožnje od putnog prelaza prema uključnim uređajima K1/11 prelazak preko uključnih uređaja K1/11 nije zapamćen.
Kod uređaja kod kojih se postavljanje pozivnog signala 12a uslovljava preko definisanog puta vožnje, potrebno je navedenu zavisnost ostvariti.
U slučaju da se putni prelaz nalazi iza izlaznog signala na rastojanju manjem od dužine približavanja S’, ostvaruje se zavisnost između izlaznog signala i automatskog uređaja putnog prelaza kao u slučaju 11.
Ukoliko izlazni signal pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju u prolaznom putu vožnje, automatski uređaj putnog prelaza uključuje se na kolosečnim uključnim uređajima K1/11.
U slučaju da izlazni signal kao ciljni signal ulaznog puta vožnje pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, prelazak preko uključnih uređaja K1/11 snima se i pamti se potreba za uključivanjem putnog prelaza kod davanja izlaznog puta vožnje sa koloseka koji je bio ciljni za ulaznu vožnju i obavlja se vremensko blokiranje izlaznog signala da pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju.
Po davanju komande za postavljanje izlaznog signala sa koloseka na kome voz stoji, prvo se uključuje automatski uređaj putnog prelaza i po isteku vremena za obezbeđenje putnog prelaza od najmanje 22 sekunde, postavlja se izlazni signal da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, kao u slučaju 11.
Ako se uključni uređaji K1/11 nalaze u rejonu manevrisanja, tada se stavljaju u zavisnost sa ulaznim signalom, kao u slučaju 2. Ukoliko se uključni uređaji nalaze van rejona manevrisanja ispred ili unutar ulaznog signala, njihovo aktiviranje uslovljava se za smer vožnje prema putnom prelazu.
Kada su putni prelazi preko dve pruge po kojima se odvija nezavisan saobraćaj, a rastojanje između pruga na mestu prelaza je manje od 50 m, ostvaruje se međuzavisnost između dva automatska uređaja za obezbeđenje putnih prelaza.
a) Ako je rastojanje između ose poslednjeg koloseka na prvom prelazu (u smeru vožnje drumskog vozila) i bližeg semafora na drugom prelazu manje od 25 m, tada se, na primer kod automatskog uključivanja uređaja putnog prelaza po pruzi „Aˮ istovremeno uključuju semafori i polubranici A1 i V2 (posle isteka predzvonjenja), a zatim, posle vremenske zadrške koja je dovoljna da se isprazni prostor između prelaza, i semafor i polubranik A2 (posle isteka sopstvenog predzvonjenja). Ako u tom trenutku dođe do uključivanja uređaja putnog prelaza po pruzi „Vˮ, dodatno se uključuju semafor i polubranik V1. Na sličan način se ostvaruje zavisnost kada prvi voz uključuje uređaj po pruzi „Vˮ, a zatim drugi voz po pruzi „Aˮ.
b) Ako je rastojanje između ose poslednjeg koloseka na prvom prelazu (u smeru vožnje drumskog vozila) i bližeg semafora na drugom prelazu manje od 50 m a veće od 25 m, tada se kod automatskog uključivanja uređaja putnog prelaza po, na primer, pruzi „Aˮ istovremeno uključuju semafori a zatim i polubranici A1, A2 i V2. Nailaskom drugog voza po pruzi „Vˮ obavlja se dodatno obezbeđenje sa V1. Na sličan način se ostvaruje zavisnost kada prvi voz uključuje uređaj po pruzi „Vˮ, a zatim drugi voz po pruzi „Aˮ.
Kod proračuna dužine uključnog odseka previđa se dodatno vreme za obezbeđenje uključivanja za dva voza i u slučaju a) i u slučaju b) čak i ako su obe pruge „Aˮ i „Vˮ jednokolosečne, kao i dodatno vreme za zatvaranje drugog polubranika u slučaju a).
Obezbeđenje putnih prelaza sa kontrolnim signalima obavlja se samo van staničnog područja sa automatskim uređajima i aktivnim uključnim uređajima sa obe strane za vožnje prema putnom prelazu.
U slučaju da se putni prelaz nalazi između predsignala i ulaznog signala, sa strane stanice obavlja se uključivanje preko tastera sa kontrolom i registrovanjem sa ili bez kontrolnog signala, u zavisnosti od ostvarivanja propisanog zaustavnog puta.
U slučaju da se između kontrolnog signala i putnog prelaza predviđa mesto zaustavljanja voza, predviđa se pomoćni kontrolni signal koji ponavlja pokazivanje aktiviranja uređaja putnog prelaza i koji, po potrebi, ima dodatno uključno mesto.
Da bi se ostvarila zavisnost automatskog uređaja za obezbeđenje putnog prelaza (ili uređaja prelaza sa uključivanjem preko tastera-menjača) i gradske semaforske signalizacije na raskrsnici, gradska semaforska signalizacija opremljena je pravčanom signalizacijom.
Prioritet kod ostvarivanja zavisnosti putnog prelaza i gradske signalizacije ima uređaj za obezbeđenje putnog prelaza preko koga se upravlja uličnom signalizacijom za regulisanje saobraćaja preko putnog prelaza.
Kod uključivanja uređaja za obezbeđenje putnog prelaza preko pravčane gradske signalizacije ne vrši se nijedna vožnja prema putnom prelazu. Kod proračuna uključnog odseka predviđaju se dodatna vremena potrebna za rasterećenje saobraćaja u raskrsnici.
U slučaju da se automatski uređaj putnog prelaza i njegovi uključni uređaji nalaze unutar prostornog signala APB A ili na međustaničnom rastojanju, ostvaruje se zavisnost ispravnosti uređaja sa signalom APB ili izlaznim signalima susednih stanica.
Uređaj putnog prelaza uključuje se na uključnim uređajima K1/11, koji su aktivni za smer vožnji prema putnom prelazu primenom privole ili jednosmernih uključnih uređaja.
Kod automatskog uređaja na međustaničnom rastojanju sa vremenskim držanjem uključivanja uređaja putnog prelaza u slučaju primene uključnih uređaja koji nisu vezani za smer vožnje, uređaj putnog prelaza isključuje se na isključnim uređajima, a uređaj u osnovni položaj vraća se na uključnim uređajima suprotne strane, kako bi se izbeglo unazadno uključivanje uređaja putnog prelaza.
U slučaju da se automatski uređaj putnog prelaza nalazi u zavisnosti sa APB signalom A, na rastojanju do putnog prelaza većem od dužine približavanja S', tada se iza signala A na rastojanju od 10 m ugrađuju dodatni uključni uređaji K5/15.
Ako APB signal A pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, automatski uređaj putnog prelaza uključuje se na uključnim uređajima K1/11.
Ako APB signal A pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, komanda uključivanja traje 20 sekundi od aktiviranja uključnih uređaja a ukoliko se u tom vremenu signal ne postavi da pokazuje signalni znak dozvoljene vožnje, uključivanje će se obaviti na dodatnim uključnim uređajima K5/15 po postavljanju APB signala A da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
U slučaju da se automatski uređaj putnog prelaza nalazi u zavisnosti sa APB signalom A, na rastojanju do putnog prelaza manjem od dužine približavanja S’, tada se APB signal A postavlja u direktnu zavisnost sa automatskim uređajem putnog prelaza.
Ako APB signal A pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, automatsko uključivanje uređaja putnog prelaza obavlja se na uključnim uređajima K1/11.
Ako APB signal A pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, na uključnim tačkama K1/11 obavlja se snimanje i pamćenje komande uključivanja i blokiranja signala da pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju. Po ostvarenju uslova za postavljanje APB signala da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, prvo se uključuje automatski uređaj putnog prelaza i tek po isteku vremena od najmanje 22 sekunde postavlja se signal da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
U slučaju kada se putni prelaz nalazi iza APB signala A na rastojanju manjem od dužine približavanja S', a prethodni APB signal V na većem rastojanju od dužine približavanja S', tada se ostvaruje zavisnost oba APB signala A i V i automatskog uređaja za obezbeđenje putnog prelaza.
Ako oba APB signala A i V pokazuju signalni znak za dozvoljenu vožnju, automatski uređaj putnog prelaza uključuje se na uključnim uređajima K1/11.
Ako APB signal A pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, snimanje i pamćenje komande uključivanja obavlja se na uključnim uređajima K1/11 i dodatnim uključnim uređajima K5/15, kada se istovremeno i blokira APB signal A da pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju. Po ostvarivanju uslova za postavljanje APB signala A da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, prvo se uključuje automatski uređaj putnog prelaza i po isteku vremena od najmanje 22 sekunde postavlja se APB signal A da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju.
Ako oba APB signala A i V pokazuju signalni znak za zabranjenu vožnju, ili samo APB signal V, na uključnim uređajima K1/11 ne vrši se snimanje i pamćenje komande za uključivanje automatskog uređaja putnog prelaza. Po postavljanju signala V da pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnju, na dodatnim uključnim uređajima K5/15 obavlja se snimanje i pamćenje komande uključivanja automatskog uređaja putnog prelaza i, u slučaju da APB signal A pokazuje signalni znak za dozvoljenu vožnje, obavlja se direktno uključivanje uređaja putnog prelaza, a u slučaju da APB signal A pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju, on se blokira da pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju. Dalji postupak je prethodno opisan u slučaju kada APB signal A pokazuje signalni znak za zabranjenu vožnju.
Slučaj 20
U slučaju da se dva putna prelaza nalaze na međusobnom rastojanju S manjem od dužine zaustavnog puta – Szp, oni će se osigurati kuplovanim automatskim uređajima sa kontrolnim signalima u skladu sa članom 30.
Uređaji za osiguranje putnih prelaza će koristiti zajedničke uključne uređaje i kontrolne signale, a svaki će koristiti svoje, posebne isključne uređaje. Kuplovanje, odnosno dovođenje uređaja za osiguranje putnih prelaza u međusobnu zavisnost, ostvaruje se tako da se obezbedi jednovremeno automatsko uključenje oba putna prelaza nailaskom železničkog vozila na uključne uređaje i nezavisno automatsko isključenje putnih prelaza po prolasku železničkog vozila preko isključnih tačaka.
Kontrola ispravnosti oba putna prelaza vrši se pomoću kontrolnih signala koji pokazuju signalni znak „Uređaj na putnom prelazu u kvaruˮ, u slučaju detekcije kvara na bilo kom od dva uređaja za osiguranje putnih prelaza.
Proračun zajedničkog vremena za automatsko vraćanje oba uređaja za osiguranje putnih prelaza u osnovni položaj, vrši se za najduži uključni odsek.
Slučaj 21
Redovno spušteni branici putnog prelaza
U posebnim slučajevima, koje odobrava upravljač infrastrukture, u kojima je potrebno obezbediti prelazak drumskih vozila preko pruge, pružni prelaz se obezbeđuje sa branicima koji su redovno spušteni.
U tabeli zavisnosti ovaj slučaj se tretira kao skretnica u putu vožnje.
1. Branici u redovno spuštenom stanju se uzimaju u obzir kao „SRˮ i u odgovarajućem krajnjem položaju.
2. Branici u gornjem položaju se tretiraju kao da nije dostignut odgovarajući redovni položaj.
3. Slučaj kvara opreme, loma branika ili nedostizanje odgovorajućeg položaja branika ima efekat na zaštitni signal putnog prelaza koji mora biti automatski postavljen na pojam zabranjene vožnje i dalje postupanje prema uputstvu.
4. Ukoliko su postignuti uslovi iz st. 2. ili 3. na semaforu je žuto trepćuće svetlo.
5. Ukoliko su ispunjeni uslovi iz stava 1. na semaforima pružnog prelaza je crveno svetlo.
6. Uključenje isključenje putnog prelaza je ručnom komandom.
Prilog 2.
1. Vreme približavanja voza (Tpr) je veće od vremena napuštanja zone putnog prelaza najsporijeg drumskog vozila (Tz).
Tpr > Tz
Ako je uključni odsek dužine Su a maksimalna dozvoljena brzina voza Vž max, onda je vreme približavanja voza
Tpr = Su/Vž max (s)
Vreme napuštanja zone putnog prelaza od strane najsporijeg drumskog vozila je:
Tz = Lz/Vpv min (s)
gde je: Lz – dužina zone putnog prelaza
Vpv min – brzina najsporijeg drumskog vozila (7 km/h).
Dužina zone putnog prelaza je:
Lz = Lzp + Lpv + d (m)
gde je: Lzp – dužina zaustavnog puta drumskog vozila koje se kreće brzinom od 7 km/h (3 m),
Lpv – maksimalna dužina drumskog vozila (25 m),
d – dužina ukrštanja prema Slici 1.
Tz = (Lzp + Lpv + d)/Vpv min (s)
Vreme približavanja voza putnom prelazu je:
Tpr = tb + ts + tr + td + tdv + tps
gde je: tb – vreme predzvonjenja,
ts – vreme spuštanja polubranika (12 ± 2 sekunde),
tr – rezervno vreme (5 sekundi minimum),
td – vreme spuštanja duplih polubranika (12 ± 2 sekunde),
dv – vreme dva voza (7 sekundi),
tps – vreme rasterećenja saobraćaja u raskrsnici (prema mesnim prilikama).
Dužina uključnog odseka izračunava se kao:
Su = Tpr x Vž max (m)
2. Kod uređaja sa vremenskim držanjem uključenja putnog prelaza izračunava se vreme isključenja uređaja za najsporiji voz, za već izračunati uključni odsek:
Tpr max = Su/Vž min
gde je Vž min najmanja dozvoljena brzina voza ili pružnih vozila na pruzi.
Optimalno vreme približavanja najsporijeg železničkog vozila putnom prelazu je:
Top = 1,2 x Tpr max (s)
Slika 1: OSNOVNI NAČINI UKRŠTANJA PRUGE I PUTA I ODREĐIVANJE LOKACIJE ELEMENATA OSIGURANJA
Ukrštanje pod pravim uglom (α = 90°)
Ukrštanje pod oštrim uglom (α < 90°)
Sl. glasnik RS 71/2026
Sl. glasnik RS 66/2026
Sl. glasnik RS 118/2021
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.