Prilozi
PRILOG
KARANTINSKE MERE, UKLJUČUJUĆI TESTIRANJE MATERIJALA NAMENJENOG PUŠTANJU IZ KARANTINA
I BILJE, BILJNI PROIZVODI I PROPISANI OBJEKTI SA LISTE IIIA I LISTE IIIB
1. Bilje Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf. i njihovi hibridi, isključujući plodove i seme
Biljni materijal podvrgava se po potrebi određenim terapijskim postupcima, koji su propisani u Tehničkom uputstvu FAO/IPGRI.
Biljni materijal nakon terapijskih postupaka u potpunosti podleže postupku indeksiranja. Sav biljni materijal, uključujući i bilje za indeksiranje, čuva se u odobrenim objektima, u karantinskim uslovima. Biljni materijal, namenjen puštanju iz karantina čuva se u uslovima koji obezbeđuju normalan ciklus vegetativnog rasta. Na njemu se obavlja vizuelni pregled radi otkrivanja simptoma prisustva štetnih organizama uključujući i sve relevantne štetne organizme navedene u Listi IA deo I, Listi IA deo II, Listi IIA deo I, Listi IIA deo II, Listi IB i Listi IIB i to u odgovarajuće vreme, po njihovom pristizanju i kasnije tokom postupka indeksiranja.
Biljni materijal na kome su vizuelnim pregledom uočeni simptomi prisustva štetnih organizama posebno se ispituje i prema potrebi testira kako bi se odredio uzročnik simptoma.
Biljni materijal se indeksira na štetne organizme (ispitivanjem i identifikacijom) sledećim postupcima:
1) za ispitivanje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori uključujući Citrus sinensis (L.) Osbeck, C. aurantifolia Christm. Swing, C. medica L., C. reticulata Blanco i Sesamum L., radi otkrivanja najmanje sledećih štetnih organizama:
Citrus greening bacterium,
Citrus variegated chlorosis,
Citrus mosaic virus,
Citrus tristeza virus (svi izolati),
Citrus vein enation woody gall,
Leproza,
Psoroza koja se prenosi prirodnim putem,
Phoma tracheiphila (Petri) Kanchaveli & Gikashvili,
Satsuma dwarf virus,
Spiroplasma citri Saglio et al.,
Tatter leaf virus,
Witches’ broom (MLO),
Xanthomonas campestris (svi sojevi patogeni za rod Citrus);
2) za bolesti kao što je plamenjača i slične bolesti za koje ne postoje kratkoročni postupci indeksiranja, na biljnom materijalu posle pristizanja obavlja se kalemljenje izdanaka na podlogu gajenu na sterilnoj kulturi u skladu sa uputstvom iz stava 1. ovog odeljka i tako gajeno bilje podvrgava se terapijskom postupku.
2. Bilje Cydonia Mill., Malus Mill., Prunus L. i Pyrus L. i njihovi hibridi, Fragaria L., namenjeno sadnji, isključujući seme
Biljni materijal podvrgava se po potrebi određenim terapijskim postupcima, koji su propisani u Tehničkom uputstvu FAO/IPGRI.
Biljni materijal nakon terapijskih postupaka u potpunosti podleže postupku indeksiranja. Biljni materijal namenjen puštanju iz karantina čuva se u uslovima koji obezbeđuju normalan ciklus vegetativnog rasta. Na njemu se obavlja vizuelni pregled radi otkrivanja simptoma prisustva štetnih organizama uključujući i sve relevantne štetne organizme navedene u Listi IA deo I, Listi IA deo II, Listi IIA deo I, Listi IIA deo II, Listi IB i Listi IIB, i to u odgovarajuće vreme, po njihovom pristizanju i kasnije tokom postupka indeksiranja.
Biljni materijal na kome su vizuelnim pregledom uočeni simptomi prisustva štetnih organizama posebno se ispituje i prema potrebi testira kako bi se odredio uzročnik simptoma.
Biljni materijal se indeksira na štetne organizme (ispitivanjem i identifikacijom) sledećim postupcima:
1) u slučaju Fragaia L. bez obzira na zemlju porekla biljnog materijala, prilikom testiranja se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori, uključujući Fragaria vesca, F. virginiana i Chenopodium spp., radi otkrivanja najmanje sledećih štetnih organizama:
Arabis mosaic virus,
Raspberry ringspot virus,
Strawberry crinkle virus,
Strawberry latent „C” virus,
Strawberry latent ringspot virus,
Strawberry mild yellow edge virus,
Strawberry vein banding virus,
Strawberry witches’ broom mycoplasm,
Tomato black ring virus,
Tomato ringspot virus,
Solletotrishum acutatum Simmonds,
Phytophthora fragariae Hickman var. fragariae Wilcox & Duncan,
Xanthomonas fragariae Kennedy & King;
2) u slučaju Malus Mill. za testiranje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori radi otkrivanja Apple proliferation mycoplasm ili Cherry rasp leaf virus (američki soj) kada biljni materijal potiče iz zemlje u kojoj je rasprostranjen neki od tih štetnih organizama, a bez obzira na zemlju porekla biljnog materijala, za testiranje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori radi otkrivanja najmanje sledećih štetnih organizama:
Tobacco ringspot virus,
Tomato ringspot virus,
Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al.;
3) U slučaju Prunus L.:
kada biljni materijal potiče iz zemlje u kojoj je rasprostranjen Apricot chlorotic leafroll mycoplasm, Cherry rasp leaf virus (američki soj) ili Pseudomonas syringae pv. persicae (Prunier et al.) Young et al., za testiranje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori radi njihovog otkrivanja,
bez obzira na zemlju porekla biljnog materijala, za testiranje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori radi otkrivanje najmanje sledećih štetnih organizama:
− Little cherry pathogen (neevropski izolati),
− Peach mosaic virus (američki soj),
− Peach phony rickettsia,
− Peach rosette mosaic virus,
− Peach rosette mycoplasm,
− Peach X-disease mycoplasm,
− Plum line pattern virus (američki soj),
− Plum pox virus,
− Tomato ringspot virus,
− Xanthomonas campestris pv. pruni (Smith) Dye.
4) u slučaju Cydonia Mill. i Pyrus L., bez obzira na zemlju porekla biljnog materijala, za testiranje se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori za otkrivanje Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al. i Pear decline mycoplasm.
3. Bilje Vitis L., osim plodova
Biljni materijal podvrgava se po potrebi određenim terapijskim postupcima, koji su propisani u Tehničkom uputstvu FAO/IPGRI.
Biljni materijal nakon terapijskih postupaka u potpunosti podleže postupku indeksiranja. Sav biljni materijal, uključujući i bilje za indeksiranje, čuva se u odobrenim objektima, u karantinskim uslovima. Biljni materijal namenjen puštanju iz karantina čuva se u uslovima koji obezbeđuju normalan ciklus vegetativnog rasta. Na njemu se obavlja vizuelni pregled radi otkrivanja simptoma prisustva štetnih organizama uključujući Daktulosphaira vitifoliae (Fitch) uključujući i sve relevantne štetne organizme navedene u Listi IA deo I, Listi IA deo II, Listi IIA deo I, Listi IIA deo II, Listi IB i Listi IIB , i to u odgovarajuće vreme, po njihovom pristizanju i kasnije tokom postupka indeksiranja.
Biljni materijal na kome su vizuelnim pregledom uočeni simptomi prisustva štetnih organizama posebno se ispituje i prema potrebi testira kako bi se odredio uzročnik simptoma.
Biljni materijal indeksira se na štetne organizme (testiranjem i identifikacijom) sledećim postupcima:
1) kada biljni materijal potiče iz zemlje u kojoj je potvrđena bolest Ajinashika testiranje se obavlja propisanom laboratorijskom metodom, a ako su rezultati negativni biljni materijal indeksira se na sorti vinove loze Koshu i čuva pod nadzorom najmanje dva vegetaciona perioda;
2) kada biljni materijal potiče iz zemlje u kojoj je potvrđen štetni organizam Grapevine stunt virus, testiranje se obavlja na odgovarajućim biljkama indikatorima, uključujući sortu vinove loze Campbell Early i nadzor se sprovodi tokom jedne godine;
3) kada biljni materijal potiče iz zemlje u kojoj je potvrđen štetni organizam Summer mottle, testiranje se obavlja na odgovarajućim biljkama indikatorima, uključujući sorte vinove loze Sideritis, Cabernet- Franc i Mission;
4) bez obzira na zemlju porekla biljnog materijala, prilikom testiranja se koriste odgovarajuće laboratorijske metode i po potrebi biljke indikatori za otkrivanje najmanje sledećih štetnih organizama:
Blueberry leaf mottle virus,
Grapevine flavescence dorée MLO i ostala žutila vinove loze,
Peach rosette mosaic virus,
Tobacco ringspot virus,
Tomato ringspot virus („yellow vein” i drugi sojevi),
Xylella fastidiosa (Well & Raju),
Xylophilus ampelinus (Panagopoulos) Willems et al.
4. Bilje vrsta iz roda Solanum L. koje formiraju krtole ili vreže ili njihovi hibridi, namenjeno sadnji
Biljni materijal podvrgava se po potrebi određenim terapijskim postupcima, koji su propisani u Tehničkom uputstvu FAO/IPGRI.
Biljni materijal nakon terapijskih postupaka u potpunosti podleže postupku indeksiranja. Sav biljni materijal, uključujući i bilje za indeksiranje, čuva se u odobrenim objektima, u karantinskim uslovima. Biljni materijal namenjen puštanju iz karantina čuva se u uslovima koji obezbeđuju normalan ciklus vegetativnog rasta. Na njemu se obavlja vizuelni pregled radi otkrivanja simptoma prisustva štetnih organizama uključujući sve relevantne štetne organizme navedene u Listi IA deo I, Listi IA deo II, Listi IIA deo I, Listi IIA deo II, Listi IB i Listi IIB i Potato yellow vein disease, u odgovarajuće vreme, po njegovom pristizanju i kasnije tokom postupka indeksiranja.
Biljni materijal na kome su vizuelnim pregledom uočeni simptomi prisustva štetnih organizama posebno se ispituje i prema potrebi testira kako bi se odredio uzročnik simptoma.
Postupak indeksiranja sprovodi se radi otkrivanja prisustva bakterija Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. spp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. i Ralstonia solanacearum (Smith)Yabuuchi et al.
Tehnički uslovi za postupak indeksiranja na prisustvo bakterija su:
1) kod krtola krompira testira se hilus svake krtole, a postupak se može primeniti na uzorak manji od standardnog (200 krtola);
2) kod mladih biljaka i reznica uključujući i mikro-sadnice, testira se donji deo stabljike, ako je potrebno i koren;
3) nakon testiranja iz tač. 1) i 2) ovog stava preporučuje se jedan normalan vegetacioni ciklus za testiranje novonastalih krtola ili osnove stabljika kod vrsta koje ne formiraju krtole;
4) metoda testiranja na prisustvo Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al spp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. sprovodi se u skladu sa Pravilnikom o merama za otkrivanje, sprečavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al spp. sepedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al. prouzrokovača prstenaste truleži krtola krompira, načinu određivanja granica zaraženog, ugroženog i područja bez štetnih organizama, uslovima za okončanje naloženih mera, kao i načinu obaveštavanja o preduzetim merama i prestanak mera („Službeni glasnik RS”, broj 103/09);
5) metoda testiranja na prisustvo Ralstonia solanacearum (Smith)Yabuuchi et al. sprovodi se u skladu s Pravilnikom o merama otkrivanja, sprečavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Ralstonia solanacearum (Smith)Yabuuchi et al. prouzrokovača mrke truleži krtola krompira i bakterijskog uvenuća krompira i paradajza, načinu određivanja granica zaraženog, ugroženog i područja bez štetnog organizma, kao i načinu obaveštavanja o preduzetim merama i prestanak mera („Službeni glasnik RS”, broj 107/09).
Postupak indeksiranja sprovodi se radi otkrivanja prisustva virusa i virusima sličnih organizama, i to:
1) Andean potato latent virus;
2) Potato black ringspot virus;
3) Potato spindle tuber viroid;
4) Potato yellowing alfamovirus;
5) Potato virus T;
6) Andean potato mottle virus;
7) Virusi krompira A, M, S, V, X i Y (uključujući Yo, Yn, Yc) i Potato leaf roll virus.
Kod semena krompira u botaničkom smislu postupci indeksiranja obavljaju se da bi se otkrilo prisustvo bar jedne od vrsta virusa i virusima sličnih organizama.
Tehnički uslovi za postupak indeksiranja na prisustvo virusa i virusima sličnih organizama, osim Potato spindle tuber viroid-a su:
1) minimalno testiranje biljnog materijala (krtola, mladih biljaka – rasada, reznica uključujući i mikro-sadnice) obuhvata serološko testiranje koje se obavlja u vreme cvetanja, za svaki štetan organizam koji je na posebnoj listi, sa izuzetkom Potato spindle tuber viroida. Ako je serološki test negativan, sledi biološko testiranje. Kod virusa uvijenosti lista krompira (Potato leaf roll virus) obavljaju se dva serološka testiranja;
2) minimalno testiranje semena u botaničkom smislu obavlja se serološkim testiranjem i biološkim testiranjem, kada je serološko testiranje negativno. Preporučuje se ponovno testiranje dela negativnih uzoraka ili krajnjih rezultata drugom metodom;
3) serološka i biološka testiranja obavljaju se na bilju gajenom u rasadniku sa kojih se uzorak uzima sa najmanje dva mesta sa svake stabljike, uključujući mlade potpuno razvijene listove na vrhu svake stabljike i starije listove sa sredine stabljike, pri čemu se svaka stabljika uzorkuje zbog moguće nesistemične zaraze. Prilikom serološkog testiranja listovi s više biljaka se ne spajaju, a listovi sa svake stabljike mogu se spajati radi dobijanja uzorka sa svake biljke. Pri biološkom testiranju mogu se spajati uzorci od najviše pet biljaka, pri čemu se inokulišu najmanje dve indikator biljke;
4) odgovarajuće biljke indikatori koje se koriste prilikom biološkog testiranja, jesu one navedene na EPPO listi ili druge biljke indikatori za koje je dokazano da otkrivaju zaraze virusom;
5) samo materijal koji je bio neposredno testiran može se pustiti iz karantina. Kada je obavljeno indeksiranje okaca, puštaju se samo novonastale krtole testiranih okaca. Krtole se ne puštaju ako postoje poteškoće s nesistemičnom zarazom.
Tehnički uslovi za postupak indeksiranja na prisustvo Potato spindle tuber viroid-a su:
1) biljke koje su rasle u stakleniku se testiraju kada se dobro ukorene, ali pre cvetanja i stvaranja polena, a testiranje klica, biljaka uzgajanih in vitro i mikro sadnica obavlja se preliminarno, a uzorci se uzimaju od potpuno otvorenog listića sa vrha svake test biljke;
2) materijal namenjen testiranju gaji se na temperaturama koje nisu niže od 18 C (poželjno je da su više od 20 C) i pri dnevnoj svetlosti u trajanju od najmanje 16 sati;
3) testiranje se sprovodi radioaktivno ili neradioaktivno obeleženim cDNA ili RNA-sondama, povratnim R-RAGE-om (bojenjem srebrom) ili RT-PCR-om;
4) najviši stepen spajanja za sonde i povratni R-PAGE jeste 5. Korišćenje tog ili višeg stepena spajanja potrebno je potvrditi.