stav.

Pravilnik · Tehnički zahtevi za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti

Pravilnik o tehničkim zahtevima u pogledu kvaliteta koje moraju da ispunjavaju poljoprivredni proizvodi koji se skladište u javnom skladištu

28 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 37/2010, 10/2014.

I Uvodna odredba

Član 1

(1) Ovim pravilnikom propisuju se tehnički zahtevi u pogledu kvaliteta koje moraju da ispunjavaju poljoprivredni proizvodi koji se skladište u javnom skladištu.

(2) Poljoprivredni proizvodi iz stava 1. ovog člana jesu: pšenica, durum pšenica, pivski ječam, stočni ječam, kukuruz, soja, suncokret i uljana repica (u daljem tekstu: zrnaste kulture).

(3) Pod tehničkim zahtevima koje moraju da ispunjavaju zrnaste kulture, u smislu ovog pravilnika, smatraju se zahtevi u pogledu kvaliteta koje moraju da ispunjavaju te kulture (u daljem tekstu: kvalitet zrnastih kultura).

II Standardni kvalitet zrnastih kultura

Član 2 Utvrđivanje standardnog kvaliteta zrnastih kultura

Standardni kvalitet zrnastih kultura utvrđuje se na osnovu procenta vlage i sadržaja lako odvojivih primesa, u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 3 Procenat vlage

Procenat vlage, u smislu ovog pravilnika, jeste vrednost dobijena merenjem na etaloniranom uređaju za određivanje sadržaja vlage u zrnastoj kulturi.

Član 4 Sadržaj lako odvojivih primesa

(1) Sadržaj lako odvojivih primesa, u smislu ovog pravilnika, utvrđen je sadržajem nečistoća u zrnenoj masi, i to:

  1. 1) prašine (organska i neorganska) koja se izdvaja rešetanjem uzorka na situ sa uzdužnim otvorima širine 1mm u trajanju 30 sek;
  2. 2) šturih i lomljenih zrna koja se izdvajaju prosejavanjem uzorka u trajanju od 30 sek na situ:

(1) za pšenicu, durum pšenicu, pivski ječam i stočni ječam, sa uzdužnim otvorima širine 2 mm u pravcu otvora,

(2) za kukuruz sa kružnim otvorima prečnika 4,5 mm,

(3) za soju, sa kružnim otvorima prečnika 3 mm,

(4) za uljanu repicu sa kružnim otvorima prečnika 1 mm;

  1. 3) stranih žita koja se ručno izdvajaju na osnovu vizuelno uočenih zrna drugih zrnastih kultura iz uzorka;
  2. 4) korovskog semena koje se ručno izdvaja na osnovu vizuelno uočenih zrna semena korova iz uzorka;
  3. 5) pleve, ljuske i drugih primesa poreklom od neadekvatno odvojenog zrna od ostalih delova biljke koje se ručno izdvajaju na osnovu vizuelno uočenih delova iz uzorka;
  4. 6) mehaničkih primesa kao što su kamen, kanap, metalni predmeti i slično koji se ručno izdvajaju na osnovu vizuelno uočenih nečistoće iz uzorka.

(6) Određivanje procenta lako odvojivih primesa vrši se na reprezentativnom uzorku količine 100 g za sve zrnaste kulture, osim za kukuruz pri čemu se koristi reprezentativni uzorak količine 200 g.

Član 5 Standardni kvalitet

(1) Standardni kvalitet zrnastih kultura, u smislu ovog pravilnika, jeste kvalitet zrnastih kultura kod kojih je:

  1. 1) procenat vlage 13% za sve zrnaste kulture, osim za kukuruz gde je procenat vlage 14% i za suncokret 9%;
  2. 2) procenat lako odvojivih primesa do 2% za sve zrnaste kulture, osim za veštački sušeni kukuruz gde je procenat lako odvojivih primesa do 6%, od čega loma najviše 4% i neorganskih primesa najviše 0,5 %.

(2) Javno skladište, na osnovu podataka iz stava 1. ovog člana utvrđuje količinu zrnastih kultura na način propisan članom 6. ovog pravilnika.

Član 6 Odstupanja od standardnog kvaliteta

Ako zrnasta kultura sadrži veći procenat vlage i lako odvojivih primesa od vrednosti standardnog kvaliteta, količina zrnastih kultura umanjiće se za isti procenat za koji su utvrđeni procenti vlage i lako odvojivih primesa iznad procenata vlage i lako odvojivih primesa utvrđenih za standardni kvalitet.

III Kvalitet zrnastih kultura koje se skladište u javnom skladištu

Član 7 Određivanje klase kvaliteta zrnastih kultura

(1) Klase kvaliteta zrnastih kultura određuju se u zavisnosti od:

  1. 1) hektolitarske mase;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa. Kategorije neodvojivih primesa koje se određuju kod pojedinih kultura su:

(1) proklijala zrna, steničava zrna, fuzariozna zrna i pokvarena zrna kod pšenice i durum pšenice,

(2) strana zrna (druge zrnaste kulture) i zrna suncokreta kod pivskog ječma,

(3) defektna zrna (zrna koja su usled truleži, napada plesni, samozagrevanja ili delovanjem drugih faktora neupotrebljiva za industrijsku preradu i stočnu hranu) i nagorela zrna oštećena nepravilnim veštačkim sušenjem kod veštački sušenog kukuruza. Neodvojive primese određuju se izdvajanjem kategorija neodvojivih primesa ručno pod lupom iz dva poduzorka mase 10 g i merenjem izdvojenih primesa na tehničkoj vagi. Rezultat se iskazuje na bazi srednje vrednosti dva merenja preračunate u procentne jedinice;

  1. 3) sadržaja proteina kod pšenice, durum pšenice i pivskog ječma.

Član 8 Klase kvaliteta pšenice

(1) Pod pšenicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se zrnena masa pšenične vrste (Triticum vulgare).

(2) Klase kvaliteta pšenice koja se skladišti u javnom skladištu jesu:

  1. 1) pšenica A-I klase;
  2. 2) pšenica A-II klase ;
  3. 3) pšenica A-III klase.

Član 9 Pšenica A – I klase

(1) Pšenica A I klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 76 kg/hl;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 0,5 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna – najviše 1,0 %;

  1. 3) sadržaja proteina – najmanje 13 % na suvu materiju.

Član 10 Pšenica A – II klase

(1) Pšenica A II klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 76 kg/hl;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 1,0 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna – najviše 1,0 %;

  1. 3) sadržaja proteina – najmanje 11,5 % na suvu materiju.

Član 11 Pšenica A – III klase

(1) Pšenica A III klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 76 kg/hl;*
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 2,0 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna - najviše 1,5 %;

  1. 3) sadržaja proteina – nije uslovljeno.

Član 12 Ostali uslovi u pogledu kvaliteta pšenice

(1) Pšenica A-I, A-II i A-III klase, mora da ispunjava i sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) sadržaja drugih žita: raži najviše 3%, ječma najviše 1%;
  2. 2) sadržaja proklijalih zrna - najviše do 4%;
  3. 3) sadržaja neorganskih primesa - najviše 0,25% ( zemlja, pesak, prašina, staklo, metal, kamen).

(2) Ako pšenica ne ispunjava uslove u pogledu kvaliteta iz čl. 9, 10. i 11. ovog pravilnika i uslove iz stava 1. ovog člana, ne može se skladištiti u javnom skladištu.

Član 13 Klase kvaliteta durum pšenice

(1) Pod durum pšenicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se zrnena masa pšenične vrste (Triticum durum).

(2) Klase kvaliteta durum pšenice koja se skladišti u javnom skladištu jesu:

  1. 1) durum pšenica A-I klase;
  2. 2) durum pšenica A-II klase;
  3. 3) durum pšenica A-III klase.

Član 14 Durum pšenica A – I klase

(1) Durum pšenica A – klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 78 kg/hl;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 0,5 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna – najviše 1,0 %;

  1. 3) sadržaja proteina – najmanje 13,5 % na suvu materiju.

Član 15 Durum pšenica A – II klase

(1) Durum pšenica A-II klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 76 kg/hl;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 1,0 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna – najviše 1,0 %3;

  1. 3) sadržaja proteina – najmanje 12,0 % na suvu materiju.

Član 16 Durum pšenica A – III klase

(1) Durum pšenica A-III klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske masa – najmanje 76 kg/hl;
  2. 2) sadržaja neodvojivih primesa:

(1) steničavih zrna – najviše 2,0 %,

(2) pokvarena i fuzariozna zrna – najviše 1,5 %;

  1. 3) sadržaja proteina – nije uslovljeno.

Član 17 Ostali uslovi u pogledu kvaliteta durum pšenice

(1) Durum pšenica A-I, A-II i A-III klase, mora da ispunjava i sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) sadržaja drugih žita: pšenice najviše 5%, raži najviše 3%, ječma najviše 1%;
  2. 2) sadržaja proklijalih zrna – najviše do 4%;
  3. 3) sadržaja neorganskih primesa – najviše 0,25% ( zemlja, pesak, prašina, staklo, metal, kamen).

(2) Ako durum pšenica ne ispunjava uslove u pogledu kvaliteta iz čl. 14, 15. i 16. ovog pravilnika i uslove iz stava 1. ovog člana, ne može se skladištiti u javnom skladištu.

Član 18 Klase kvaliteta ječma

(1) Pod ječmom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se zrnena masa ječma (Hordeum vulgare).

(2) Klase kvaliteta pivskog ječma koji se skladišti u javnom skladištu, jesu:

  1. 1) pivski ječam A-I klase;
  2. 2) pivski ječam A-II klase.

Član 19 Pivski ječam A – I klase

Pivski ječam A-I klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 66 kg/hl;
  2. 2) sadržaja primesa i loma – najviše 2%;
  3. 3) sadržaja stranih zrna – najviše 0,5 %;
  4. 4) prisustva zrna suncokreta – bez prisustva;
  5. 5) sadržaja proteina – najviše 11%.

Član 20 Pivski ječam A – II klase

(1) Pivski ječam A-II klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

(2) 1 ) hektolitarske mase – najmanje 66 kg/hl;

  1. 2) sadržaja primesa i loma – najviše 3%;
  2. 3) sadržaja stranih zrna – najviše 0,5 %;
  3. 4) prisustva zrna suncokreta – bez prisustva;
  4. 5) sadržaja proteina – najviše 12,5%.

(3) Ako pivski ječam ne ispunjava uslove u pogledu kvaliteta iz člana 19. ovog pravilnika i stava 1. ovog člana, klasifikuje se kao stočni ječam.

Član 21 Klase kvaliteta kukuruza

(1) Pod kukuruzom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se zrnena masa kukuruza (Zea mays).

(2) Klase kvaliteta kukuruza koji se skladišti u javnom skladištu, jesu:

  1. 1) kukuruz A klase;
  2. 2) kukuruz B klase.

Član 22 Kukuruz A klase

Kukuruz A klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 65 kg/hl;
  2. 2) sadržaja loma – najviše 4%;
  3. 3) sadržaja primesa stranog porekla – najviše 2 %, od čega neorganskih primesa najviše 0,5%;
  4. 4) sadržaja defektnih zrna – najviše 2 %;
  5. 5) sadržaja nagorelih zrna – najviše 1%.

Član 23 Kukuruz B klase

(1) Kukuruz B klase mora da ispunjava sledeće uslove, i to u pogledu:

  1. 1) hektolitarske mase – najmanje 60 kg/hl;
  2. 2) sadržaja loma – najviše 8%;*
  3. 3) sadržaja primesa stranog porekla – najviše 2,5%, od čega neorganskih primesa najviše 0,5%;
  4. 4) sadržaja defektnih zrna – najviše 2,5%;
  5. 5) sadržaja nagorelih zrna – najviše 2,0%.

(2) Ako kukuruz ne ispunjava uslove u pogledu kvaliteta iz člana 22. ovog pravilnika i uslove iz stava 1. ovog člana, ne može se skladištiti u javnom skladištu.

Član 24 Kvalitet soje, suncokreta i uljane repice

Za utvrđivanje kvaliteta soje, suncokreta i uljane repice koje se skladište u javnom skladištu primenjuju se zahtevi utvrđeni sledećim standardima:

  1. 1) SRPS E.V4.417:1990 – za soju;
  2. 2) SRPS E.V4.410:1990 – za suncokret;
  3. 3) SRPS E.V4.419:1990 i SRPS E.V4.421:1990 – za uljanu repicu.

IV Očuvanje kvaliteta zrnastih kultura koje se skladište u javnom skladištu

Član 25

U javnom skladištu obezbeđuje se očuvanje kvaliteta i higijenske ispravnosti zrnastih kultura tako što se ne mogu primati zrnaste kulture kod kojih je utvrđeno:

  1. 1) prisustvo glavničavih zrna ili prisustvo spora glavnice;
  2. 2) strani miris (na glavnicu – ribu, plesan, naftu, hemijska sredstva i drugo);
  3. 3) prisustvo zrna oštećenih samozagrevanjem.

Član 26

(1) U javnom skladištu skladištenje zrnastih kultura vrši se odvojeno, po klasama kvaliteta, propisanim ovim pravilnikom.

(2) Ako se u javnom skladištu ne može obezbediti brzo utvrđivanje sadržaja proteina, pšenica i durum pšenica skladišti se i klasifikuje kao pšenica i durum pšenica A-III klase.

Član 27

Zrnaste kulture koje se stavljaju u promet moraju biti zrele, zdrave, njima svojstvenog izgleda, mirisa i ukusa, bez znakova plesni, bez prisustva skladišnih štetočina.

V Završna odredba

Član 28

(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

(2) Broj 011-00-17/2010-09

(3) U Beogradu, 24. maja 2010. godine

(4) Ministar,

(5) dr Saša Dragin, s.r.

Istorija akta

  1. Izmene i dopune

    Sl. glasnik RS 10/2014

  2. Donošenje

    Sl. glasnik RS 37/2010

Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.