Član 1
Ovim pravilnikom utvrđuju se mere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti klasične kuge svinja, kao i način njihovog sprovođenja.
Pravilnik · Zdravstvena zaštita životinja
25 članova. Prečišćen tekst, objavljen u: 102/2009, 87/2019, 74/2024.
Donet na osnovu: Zakon o veterinarstvu.
Ovim pravilnikom utvrđuju se mere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti klasične kuge svinja, kao i način njihovog sprovođenja.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sledeće značenje:
(1) Svaka sumnja na pojavu i pojava klasične kuge svinja mora obavezno i bez odlaganja da se prijavi Ministarstvu.
(2) U slučaju kada je potvrđena pojava klasične kuge svinja, Ministarstvo dostavlja Međunarodnoj organizaciji za zdravstvenu zaštitu zdravlja životinja (u daljem tekstu: OIE), Evropskoj komisiji, zemljama u okruženju i drugim zainteresovanim državama informacije koje sadrže elemente iz Priloga I – Prijava klasične kuge svinja i druge epizootiološke informacije koje se dostavljaju OIE i Evropskoj komisiji u slučaju kada je potvrđena pojava klasične kuge svinja, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, i:
(3) – izbijanju klasične kuge svinja koje je potvrđeno na gazdinstvu;
(4) – slučaju klasične kuge svinja koji je potvrđen u klanici ili transportnom sredstvu;
(5) – primarnoj pojavi klasične kuge svinja kod divljih svinja;
(6) – rezultatima epizootiološkog uviđaja sprovedenog u skladu sa članom 8. ovog pravilnika;
(1) Kada se na gazdinstvu nalazi jedna ili više svinja sumnjivih da su zaražene virusom klasične kuge svinja, veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj u skladu sa članom 8. ovog pravilnika, stavlja gazdinstvo pod nadzor i naređuje sledeće mere:
(2) U slučaju nepovoljne epizootiološke situacije, a naročito na području sa velikom gustinom svinja, veterinarski inspektor može da:
(3) Mere iz stava 1. ovog člana sprovode se dok se sumnja na klasičnu kugu svinja ne isključi.
(1) Ako je klasična kuga svinja službeno potvrđena na gazdinstvu, veterinarski inspektor, pored vršenja epizootiološkog uviđaja i drugih mera iz člana 4. stav 1. ovog pravilnika na zaraženom gazdinstvu naređuje sprovođenje sledećih mera:
(2) U slučaju primarnog izbijanja klasične kuge svinja izvršiće se genetska tipizacija izolovanog virusa klasične kuge svinja u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom.
(3) Ako je izbijanje klasične kuge svinja potvrđeno u zoološkom vrtu, laboratoriji, nacionalnom parku ili lovištu gde se drže divlje svinje ili ograđenom odgajalištu gde se svinje drže u naučne svrhe ili u svrhu očuvanja retkih rasa, Ministarstvo može da dozvoli odstupanja od mera iz stava 1. tač. 1) i 5) ovog člana, uz uslov da nisu ugroženi interesi Republike Srbije i da o tome obavesti Evropsku komisiju.
(1) Ako je klasična kuga svinja potvrđena na gazdinstvu koje ima dve ili više odvojenih proizvodnih jedinica, Ministarstvo može da, u cilju omogućavanja završetka turnusa tova, dozvoli odstupanje od mere propisane u članu 5. stav 1. tačka 1) ovog pravilnika na proizvodnoj jedinici na kojoj se nalaze zdrave svinje, pod uslovom da je utvrđeno da su struktura, veličina, udaljenost između proizvodnih jedinica i postupci proizvodnje takvi da je u proizvodnoj jedinici osigurano potpuno odvojeno držanje i ishrana i da je onemogućeno širenje virusa iz jedne u drugu proizvodnu jedinicu.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo izrađuje detaljan plan postupanja uzimajući u obzir sve mere za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu zdravlja životinja.
(1) Kada veterinarski inspektor opravdano sumnja ili utvrdi na osnovu epizootiološkog uviđaja da postoji sumnja na pojavu klasične kuge svinja na kontaktnim gazdinstvima i ako to epizootiološka situacija zahteva, narediće sprovođenje mera iz člana 5. stav 1. ovog pravilnika i uzimanje dovoljnog broja uzoraka od uništenih svinja, kako bi se potvrdilo ili isključilo prisustvo virusa klasične kuge svinja na kontaktnom gazdinstvu.
(2) Najvažniji kriterijumi i faktori rizika koji se uzimaju u obzir pri sprovođenju mera iz člana 5. stav 1. tačka 1) ovog pravilnika na kontaktnim gazdinstvima propisani su u Prilogu II – Najvažniji kriterijumi i faktori rizika koje treba uzeti u obzir kod donošenja odluke o ubijanju svinja na kontaktnim gazdinstvima, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(3) Odredbe člana 4. ovog pravilnika moraju da se sprovode na kontaktnim gazdinstvima sve dok se sumnja na klasičnu kugu svinja ne isključi.
(1) Epizootiološki uviđaj vrši se kada postoji sumnja na pojavu klasične kuge svinja na osnovu epizootiološkog upitnika koji je sastavni deo Nacionalnog plana za iskorenjivanje klasične kuge svinja (u daljem tekstu: Krizni plan) iz člana 20. ovog pravilnika.
(2) Epizootiološki uviđaj obavezno obuhvata sledeće podatke:
(3) Ako se prilikom epizootiološkog uviđaja utvrdi da bi klasična kuga svinja mogla da se proširi sa ili na gazdinstva koja se nalaze na području drugih država, o tome se obaveštavaju te države.
(1) Nakon službenog potvrđivanja klasične kuge svinja na gazdinstvu Ministarstvo određuje granice zaraženog i ugroženog područja.
(2) Granice zaraženog područja određuju se u krugu poluprečnika od najmanje 3 km oko mesta izbijanja bolesti. Zaraženo područje nalazi se u okviru ugroženog područja u krugu poluprečnika najmanje 10 km oko mesta izbijanja bolesti.
(3) Kod određivanja granica zaraženog i ugroženog područja uzimaju se u obzir:
(4) Ako zaraženo i/ili ugroženo područje uključuje deo teritorije drugih država, granice zaraženog i ugroženog područja određuju se u saradnji sa nadležnim organima tih država.
(5) Kako bi se obezbedila dobra informisanost unutar i van zaraženog i ugroženog područja o naređenim merama iz čl. 10. i 11. ovog pravilnika i omogućilo njihovo sprovođenje, postavljaju se vidljivi znaci i upozoravajući natpisi i koriste sredstva javnog informisanja.
(1) Na zaraženom području sprovode se sledeće mere:
(2) – u klanicu, na hitno klanje ako je moguće unutar zaraženog ili ugroženog područja,
(3) – u objekat za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mesto gde se svinje odmah uništavaju, a njihovi leševi neškodljivo uklanjaju pod nadzorom veterinarskog inspektora,
(4) – u druge objekte unutar zaraženog područja, u posebnim slučajevima;
(5) Ako su mere iz stava 1. ovog člana na snazi duže od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, a kao posledica tih mera je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, na zahtev vlasnika životinja, Ministarstvo može da odobri otpremanje svinja sa gazdinstva iz zaraženog područja, direktno u objekte i da primeni mere iz stava 1. tačka 6) ovog člana pod sledećim uslovima:
(6) Kada se svinje prevoze u klanicu potrebno je da:
(7) Mere na zaraženom području ostaju na snazi sve dok se na zaraženim gazdinstvima ne sprovede čišćenje i prva dezinfekcija i klinički pregled svinja, a po potrebi i laboratorijska ispitivanja životinja.
(8) Klinički pregled svinja iz stava 4. ovog člana, kontrola obeležavanja izvršiće se 30 dana nakon sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima.
(1) Na ugroženom području sprovode se sledeće mere:
(2) – na hitno klanje u klanicu koju je odredilo Ministarstvo, ako je moguće unutar zaraženog ili ugroženog područja,
(3) – u objekat za neškodljivo uklanjanje ili odgovarajuće mesto, gde se svinje odmah ubijaju na human način, a njihovi trupovi neškodljivo uklanjaju pod službenim nadzorom,
(4) – u posebnim slučajevima u druge objekte unutar zaraženog ili ugroženog područja.
(5) Ako se svinje prevoze u klanicu, po nalogu veterinarskog inspektora, a uz odgovarajuću dokumentaciju, izuzetno od odredbi člana 10. stav 2. tačka 5) i člana 10. stav 3. ovog pravilnika, meso mora da se obeleži tako da se zna da potiče od tih svinja zbog njegove kasnije upotrebe i odredišta;
(6) Ako se mere iz stava 1. ovog člana sprovode duže od 30 dana zbog novih slučajeva izbijanja bolesti, a kao posledica toga je ugrožena dobrobit životinja ili su se pojavili drugi problemi u uzgoju svinja, Ministarstvo može, na osnovu zahteva vlasnika životinja, a u skladu sa članom 10. stav 2. ovog pravilnika, da odobri otpremanje svinja sa gazdinstva unutar ugroženog područja, i to:
(7) Klinički pregled svinja iz stava 3. ovog člana i kontrola obeležavanja izvršiće se posle 20 dana od sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima.
(8) Klinički pregled svinja iz stava 4. ovog člana, kontrola sprovedenih vakcinacija i obeležavanja izvršiće se posle 20 dana od sprovedenog čišćenja i prve dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima.
Čišćenje i dezinfekcija sprovode se pod nadzorom veterinarskog inspektora i prema njegovim instrukcijama, upotrebom odobrenog dezinfekcionog sredstva u određenoj koncentraciji i na način propisan u Prilogu III – Principi i postupci čišćenja i dezinfekcije, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
Ponovno uvođenje svinja na gazdinstvo na kome je potvrđena klasična kuga svinja može se izvršiti pod uslovima iz člana 10. stav 4. ovog pravilnika u zavisnosti od načina držanja svinja na gazdinstvu pri čemu moraju da budu ispunjeni sledeći uslovi:
(1) Kod sumnje na pojavu klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj i naređuje druge mere, kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na pojavu klasične kuge svinja.
(2) U slučaju sumnje na pojavu klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu svinje će odmah biti izolovane i stavljene pod nadzor dok rezultati ispitivanja ne budu poznati.
(3) Kada se potvrdi pojava klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu izvršiće se:
(1) Kod sumnje na pojavu klasične kuge svinja kod divljih svinja veterinarski inspektor, bez odlaganja, vrši epizootiološki uviđaj i naređuje druge mere, kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na pojavu klasične kuge svinja.
(2) Veterinarski inspektor informiše vlasnike svinja i lovce o sumnji na pojavu klasične kuge svinja kod divljih svinja.
(3) Nakon potvrde primarnog slučaja klasične kuge svinja kod divljih svinja ministar će zatražiti od Saveta za veterinarstvo da:
(4) Ministarstvo određuje granice inficiranog područja i naređuje da se na tom području sprovedu sledeće mere:
(5) Izuzetno od stava 4. tačka 11) ovog člana, Ministarstvo može da odobri da se pod nadzorom veterinarskog inspektora stavi u promet meso od divljih svinja ako postoje odgovarajući uslovi skladištenja do dobijanja laboratorijskog rezultata i ako su rezultati laboratorijskog ispitivanja negativni.
(6) Ako se klasična kuga svinja pojavi kod divljih svinja u pograničnom području Republike Srbije, pri određivanju mera koje su neophodne za sprečavanje širenja, suzbijanje i iskorenjivanje klasične kuge svinja Ministarstvo sarađuje sa nadležnom službom susedne države.
(1) Nakon utvrđivanja klasične kuge svinja kod divljih svinja, Ministarstvo izrađuje pisani plan mera za iskorenjivanje klasične kuge svinja kod divljih svinja i na gazdinstvima na inficiranom području (u daljem tekstu: Plan) koji sadrži podatke o:
(2) – geografskom području gde je divlja svinja pronađena mrtva ili odstreljena,
(3) – datumu kada je divlja svinja pronađena odstreljena ili mrtva,
(4) – osobi koja je divlju svinju odstrelila ili našla mrtvu,
(5) – starosti i polu divlje svinje,
(6) – simptomima pre odstrela, ako je divlja svinja bila odstreljena,
(7) – stanju leša, ako je divlja svinja nađena mrtva,
(8) – laboratorijskim nalazima;
(1) Referentne laboratorije za klasičnu kugu svinja iz Priloga IV – Referentne laboratorije za klasičnu kugu svinja u Republici Srbiji i njihovi zadaci, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo, ovlašćene su za dijagnostikovanje klasične kuge svinja.
(2) Referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja može primeniti i modifikovane laboratorijske testove iz Dijagnostičkog priručnika ili druge testove pod uslovom da ti testovi imaju istu osetljivost i specifičnost kao i testovi opisani u Dijagnostičkom priručniku.
(3) Nacionalna referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja odgovorna je za ujednačavanje standarda i dijagnostičkih postupaka referentne laboratorije iz stava 2. ovog člana.
(4) Nacionalna referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja ostvaruje stručnu saradnju sa referentnom laboratorijom EU.
(5) Dijagnostički postupci, uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje u svrhu otkrivanja prisustva klasične kuge svinja sprovode se u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom.
(6) Dijagnostički priručnik sadrži:
(7) – testove za diferencijalnu dijagnostiku virusa klasične kuge svinja i drugih pestivirusa,
(8) – kriterijume za procenu rezultata laboratorijskih testova;
(9) Rukovanje ispitivanim materijalom, korišćenje virusa klasične kuge svinja, njegovog genoma, antigena i vakcina u cilju istraživanja, dijagnostike ili proizvodnje bioloških sredstava može da se vrši samo u objektima i laboratorijama ovlašćenim od Ministarstva.
Vakcinacija protiv klasične kuge svinja na teritoriji Republike Srbije ne sprovodi se u svrhu profilaktičke vakcinacije.
(1) Izuzetno od člana 18. ovog pravilnika, kada je klasična kuga svinja potvrđena na gazdinstvima i kada epizootiološki podaci ukazuju da postoji opasnost da se bolest proširi, hitna vakcinacija može biti sprovedena na gazdinstvima u skladu sa odredbama ovog člana.
(2) Najvažniji kriterijumi i faktori rizika koje treba uzeti u obzir za primenu hitne vakcinacije dati su u Prilogu VII – Procena rizika prilikom odlučivanja o sprovođenju hitne vakcinacije svinja na gazdinstvu, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(3) U slučaju potrebe za sprovođenjem hitne vakcinacije, izrađuje se plan hitne vakcinacije, koji naročito sadrži podatke o:
(4) U slučaju sprovođenja hitne vakcinacije, u toku perioda vakcinacije, sprovode se i sledeće mere:
(5) Mere iz stava 4. ovog člana primenjuju se u periodu od najmanje šest meseci posle završetka hitne vakcinacije na području na kojem je sprovedena hitna vakcinacija.
(6) Mere iz stava 4. ovog člana mogu prestati i pre isteka roka od šest meseci ako:
(7) Na području na kojem su mere iz stava 4. ovog člana prestale da važe ponovno naseljavanje svinja na gazdinstvu vrši se:
(8) Posle ponovnog naseljavanja svinja na svim gazdinstvima u području na kome je sprovedena hitna vakcinacija treba izvršiti klinička i laboratorijska ispitivanja na način kako je propisano u Dijagnostičkom priručniku, radi otkrivanja mogućeg prisustva virusa klasične kuge svinja, najranije 40 dana posle izvršenog ponovnog naseljavanja, a za koje vreme svinjama nije dozvoljeno kretanje van gazdinstava.
(9) U slučajevima gde je marker vakcina korišćena tokom sprovođenja hitne vakcinacije, može se odobriti odstupanje od primene odredaba iz st. 4. i 5. ovog člana.
(1) U slučaju službene potvrde prisustva klasične kuge svinja kod divljih svinja ili u cilju sprečavanja pojave klasične kuge svinja kod divljih svinja, Ministarstvo može da sprovede vakcinaciju divljih svinja i tada izrađuje plan hitne vakcinacije, koji naročito sadrži podatke o:
(2) Plan hitne vakcinacije može se sačiniti tako da se prilagođava razvoju situacije.
(1) Ministarstvo donosi Krizni plan koji sadrži mere koje se sprovode u slučaju pojave klasične kuge svinja i koji određuje način na koji će se obezbediti pristup objektima, opremi, osoblju i drugom materijalu neophodnom za brzo i efikasno iskorenjivanje bolesti.
(2) Krizni plan sadrži precizan broj doza vakcine neophodne za vakcinaciju i upravne okruge na kojima se nalaze područja sa velikom gustinom svinja, kako bi se u tim upravnim okruzima obezbedio najviši nivo informisanosti o opasnosti od izbijanja klasične kuge svinja i spremnosti u slučaju izbijanja ove bolesti.
(3) Sadržina Kriznog plana mora da bude u skladu sa Prilogom V – Sadržina Kriznog plana, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.
(4) Krizni plan može da se izmeni ili dopuni u zavisnosti od razvoja situacije.
(5) Ministarstvo ažurira Krizni plan svake pete godine.
(1) U slučaju izbijanja klasične kuge svinja ministar obrazuje krizni centar koji ima područne jedinice koje se organizuju za teritoriju upravnog okruga ili opštine.
(2) Da bi se obezbedio najviši stepen spremnosti u slučaju iz stava 1. ovog člana, Savet za veterinarstvo u skladu sa zakonom pruža stručnu pomoć u vezi sa:
(3) Krizni centar koordinira rad područnih jedinica, prati postupke koji se sprovode u cilju suzbijanja i iskorenjivanja klasične kuge svinja i odgovoran je za:
(4) Krizni centar mora na raspolaganju da ima osoblje, objekte i opremu, uključujući potrebne sisteme za komunikaciju, jasno i efikasano uspostavljen sistem upravljanja i odgovornosti, kako bi se osigurala hitna primena mera suzbijanja i iskorenjivanja klasične kuge svinja propisanih ovim pravilnikom.
(5) Podaci o osoblju, objektima, opremi, načinu upravljanja i odgovornosti kriznog centra čine sadržinu Kriznog plana.
(1) Da bi se sprečila pojava klasične kuge svinja zabranjena je upotreba pomija u ishrani svinja, uključujući i pomije iz zdravstvenih ustanova i međunarodnog transporta.
(2) Pomije iz međunarodnih prevoznih sredstava, kao što su brodovi, autobusi, automobili i avioni, prikupljaju se i neškodljivo uklanjaju pod nadzorom veterinarskog inspektora.
(3) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 1. Pravilnika 74/2024-3)
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o merama za suzbijanje i iskorenjivanje klasične kuge svinja („Službeni list SFRJ”, broj 6/88).
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(2) Broj 110-00-00193/2009-09
(3) U Beogradu, 3. decembra 2009. godine
(4) Ministar,
(5) dr Saša Dragin, s.r.
(6) Prilozi
(7) Prilog I
U roku od 24 sata od potvrde svakog primarnog izbijanja klasične kuge svinja na gazdinstvu, primarne pojave ove bolesti kod divljih svinja ili utvrđivanja slučaja ove bolesti na klanici ili tokom prevoza, Ministarstvo obaveštava OIE i Evropsku komisiju i dostavlja sledeće podatke:
1) datum prijave bolesti;
2) vreme prijave;
3) naziv mesta i opština;
4) naziv bolesti, odnosno da se radi o bolesti klasične kuge svinja;
5) broj izbijanja ili slučajeva bolesti;
6) datum postavljanja sumnje na bolest;
7) datum potvrđivanja bolesti;
8) metode korišćene za potvrđivanje bolesti;
9) da li je prisutnost bolesti potvrđena kod divljih svinja, svinja na gazdinstvu, klanici ili prevoznom sredstvu, sajmu ili drugom mestu;
10) geografski položaj mesta gde je potvrđeno izbijanje ili pojava klasične kuge svinja;
11) mere suzbijanja i iskorenjivanja koje su primenjene.
U slučaju primarnog izbijanja bolesti ili pojave bolesti na gazdinstvu, u klanici ili prevoznom sredstvu osim podataka iz stava 1. ovog priloga Ministarstvo dostavlja i podatke o:
1) broju prijemčivih svinja svih kategorija;
2) broju uginulih svinja svih kategorija;
3) broju obolelih svinja za svaku kategoriju i broju svinja kod kojih je potvrđena klasična kuga svinja;
4) broju ubijenih svinja;
5) broju neškodljivo uklonjenih svinja;
6) udaljenosti zaraženog gazdinstva od prvog susednog gazdinstva gde se drže svinje;
7) lokaciji gazdinstva sa kojih zaražene svinje ili leševi potiču, ako je klasična kuga svinja potvrđena u klanici ili prevoznom sredstvu.
U slučaju sekundarnog/sledećeg izbijanja klasične kuge svinja Ministarstvo dostavlja OIE i Evropskoj komisiji podatke iz st. 1. i 2. ovog priloga, prvog radnog dana svake nedelje.
Osim podataka iz st. 1, 2. i 3. ovog priloga, Ministarstvo dostavlja, u najkraćem roku, OIE i Evropskoj komisiji i državama članicama EU, pisani izveštaj koji sadrži:
1) datum kada su svinje na gazdinstvu, klanici ili prevoznom sredstvu uništene i neškodljivo uklonjene;
2) rezultate ispitivanja uzoraka uzetih od uništenih svinja;
3) podatke o broju uništenih i neškodljivo uklonjenih svinja, broju svinja koje će biti kasnije zaklane i datumu do kada će biti zaklane, u slučaju primene odstupanja iz člana 6. stav 1. ovog pravilnika;
4) sve podatke o mogućem ili utvrđenom izvoru bolesti;
5) podatke o genotipu virusa koji je uzrokovao izbijanje ili pojavu klasične kuge svinja u slučaju primarnog izbijanja klasične kuge svinja ili pojave klasične kuge svinja u klanici ili prevoznom sredstvu.
Kada su na kontaktnim gazdinstvima ili na gazdinstvima na kojima su se nalazile životinje za koje se sumnja da su zaražene virusom klasične kuge svinja, svinje neškodljivo uklonjene, izveštaj iz stava 4. ovog priloga sadrži i podatke o:
1) datumu uništavanja svinja i broju svinja, po kategorijama, koje su bile uništene na svakom gazdinstvu;
2) epizootiološkoj povezanosti između izbijanja ili pojave klasične kuge svinja i svakog kontaktnog gazdinstva ili razlozima koji su doveli do sumnje na klasičnu kugu svinja na svakom sumnjivom gazdinstvu;
3) rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka uzetih od uništenih svinja na gazdinstvu.
Ako svinje na kontaktnim gazdinstvima nisu uništene, Ministarstvo navodi razloge za donošenje takve odluke.
Prilog II
Kriterijum
Odluka
Za ubijanje na human način
Protiv eutanazije
Klinički znaci koji ukazuju na pojavu KKS* na kontaktnom gazdinstvu
DA
NE
Svinje su premeštane iz zaraženog na kontaktna gazdinstva u periodu nakon verovatnog
DA
NE
unošenja virusa na zaraženo gazdinstvo
Kontaktna gazdinstva se nalaze na području sa velikom gustinom svinja
DA
NE
Mogućnost širenja virusa iz mesta izbijanja KKS pre uvođenja mera za sprečavanje širenja,
VELIKA/NEPOZNATA
suzbijanje i iskorenjivanje
Kontaktna gazdinstva su smeštena u krugu od 500 m od mesta izbijanja KKS (a ako se radi o području
DA
NE
sa vrlo velikom gustinom svinja, mora se uzeti u obzir veća udaljenost)
Kontaktna gazdinstva se nalaze u blizini više gazdinstava na kojima je izbila KKS
DA
NE
Broj svinja na gazdinstvu na kome je izbila KKS i/ili na kontaktnim gazdinstvima
MALI
* klasična kuga svinja – KKS
Prilog III
Prilikom čišćenja i dezinfekcije mora da se poštuje sledeće:
1) čišćenje i dezinfekciju, a kad je potrebno i deratizaciju i dezinsekciju, sprovode specijalizovane ekipe za iskorenjivanje naročito opasnih zaraznih bolesti pod nadzorom veterinarskog inspektora;
2) dezinfekciona sredstva koja se koriste i njihove koncentracije moraju da budu odobreni za stavljanje u promet;
3) dezinfekcija se vrši gotovim ili sveže pripremljenim dezinfekcionim sredstvom, prema uputstvu proizvođača;
4) izbor dezinfekcionog sredstva i način dezinfekcije zavise od vrste objekata, vozila i predmeta koji treba da se dezinfikuju;
5) uslovi pod kojima se sredstva za odmašćivanje i dezinfekciju koriste, ne smeju da utiču na smanjenje njihove efikasnosti, a naročito moraju da se uvažavaju tehničke preporuke proizvođača, kao što su pritisak, minimalna temperatura i vreme delovanja sredstva;
6) bez obzira na vrstu dezinfekcionog sredstva koje se koristi, potrebno je da se:
– temeljno natopi prostirka i đubrivo (stajnjak) dezinfekcionim sredstvom,
– temeljno operu i četkom oribaju podovi, rampe i zidovi nakon uklanjanja i demontiranja opreme i instalacija gde je to moguće, da bi se obezbedio najviši efekat čišćenja i dezinfekcije,
– ponovi dezinfekcija i ostavi da dezinfekciono sredstvo deluje najmanje onoliko koliko je navedeno u preporukama proizvođača,
– voda koja je bila korišćena za čišćenje odstrani tako da se spreči širenje virusa klasične kuge svinja;
7) da se spreči naknadna kontaminacija očišćenih površina na površinama koje su čišćene tečnostima pod pritiskom;
8) oprati, dezinfikovati ili uništiti opremu, delove opreme, instalacije i pribor, koji su mogli da budu kontaminirani;
9) nakon sprovedene dezinfekcije, potrebno je da se spreči naknadna kontaminacija;
10) vodi se posebna evidencija o sprovedenom čišćenju i dezinfekciji i o istom mora da postoji dokaz na gazdinstvu ili u vozilu.
Postupak čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gazdinstvima sprovodi se kao tekuće čišćenje i dezinfekcija i završno čišćenje i dezinfekcija.
Tekuće čišćenje i dezinfekcija podrazumeva da se:
1) tokom ubijanja životinja sprovode sve mere kako bi se širenje virusa klasične kuge svinja sprečilo ili svelo na minimum (npr. isključivanje ventilacijskog sistema, postavljanje dodatnih mesta i opreme za dezinfekciju, rezervne zaštitne odeće, tuševa, dekontaminacija korišćene opreme, instrumenata i pribora;
2) leševi uginulih ili ubijenih životinja obilno poprskaju dezinfekcionim sredstvom;
3) za prevoz leševa iz zaraženog gazdinstva koriste nepropusni i zatvoreni kontejneri ili druga sredstva;
4) odmah nakon uklanjanja leševa i bioloških materijala, objekti gde su svinje bile smeštene, drugi objekti na gazdinstvu, dvorište i svi predmeti i materijali koji su mogli da budu kontaminirani tokom uništavanja, klanja ili postmortalnih pregleda svinja, obilno poprskaju dezinfekcionim sredstvom odobrenim za korišćenje;
5) sva tkiva i krv koja bi mogla da se cede tokom klanja ili postmortalnih pregleda ili kontaminirani predmeti, oprema i površinski slojevi zemlje, pažljivo sakupe i neškodljivo uklone zajedno sa leševima;
6) upotrebljeno dezinfekciono sredstvo deluje na površinama na kojima je korišćeno najmanje 24 sata.
Završno čišćenje i dezinfekcija podrazumeva da se:
1) stajnjak i korišćena prostirka odstrani i tretira u skladu sa stavom 5. tačka 1) ovog priloga,
2) masnoća i prljavština odstrani sa svih površina upotrebom sredstava za odmašćivanje i površina opere vodom;
3) nakon pranja vodom površine ponovo obilno poprskaju dezinfekcionim sredstvom;
4) nakon sedam dana objekti i površine ponovno očiste sredstvom za odmašćivanje, isperu vodom, obilno poprskaju dezinfekcionim sredstvom i ponovo isperu vodom.
Dezinfekcija kontaminirane prostirke, stajnjaka i osoke podrazumeva da se:
1) pakuje stajnjak i korišćena prostirka, poprskaju dezinfekcionim sredstvom i ostave da stoje najmanje 42 dana ili se unište spaljivanjem ili zakopavanjem;
2) stajnjak i osoka ne koriste najmanje 42 dana od poslednjeg dodavanja infektivnog materijala, osim ako veterinarski inspektor dozvoli kraće vreme stajanja stajnjaka koji je prethodno bio tretiran u skladu sa ovim uputstvom na način da je osigurano uništavanje virusa klasične kuge svinja.
Ako se se svinje drže na otvorenom, mogu da se odrede posebni postupci čišćenja i dezinfekcije uzimajući u obzir tip gazdinstva i klimatske uslove.
Prilog IV
Zadatak referentne laboratorije za klasičnu kugu svinja je da osigura da se laboratorijsko ispitivanje koje se obavlja u svrhu utvrđivanja prisustva klasične kuge svinja i utvrđivanje genotipova izolovanih virusa sprovodi u skladu sa Dijagnostičkim priručnikom.
Nacionalna referentna laboratorija za klasičnu kugu svinja odgovorna je za usklađivanje standarda i dijagnostičkih postupaka u referentnim laboratorijima u Republici Srbiji, a kako bi se to postiglo mora da:
1) nabavlja i dostavlja dijagnostičke reagense;
2) kontroliše kvalitet dijagnostičkih reagensa koji se koriste u Republici Srbiji;
3) povremeno sprovodi uporedna ispitivanja;
4) čuva izolate virusa klasične kuge svinja iz potvrđenih slučajeva.
Prilog V
Krizni plan mora da bude sačinjen tako da:
1) obezbedi brzo i efikasno sprovođenje mera iz Kriznog plana u slučaju izbijanja klasične kuge svinja;
2) sadrži detaljan opis pristupa i načina korišćenja sredstava budžeta Republike Srbije namenjenih za sprovođenje propisanih mera;
3) se uspostavi hijerarhija upravljanja, kako bi se osiguralo brzo i efikasno donošenje odluka u vezi epizootije;
4) sadrži detaljan opis resursa koji su potrebni za brzo i efikasno preduzimanja mera, uključujući laboratorijsko osoblje, opremu i infrastrukturu;
5) sadrži priručnik u kome su detaljno data upustva i opisani postupci i mere koje se sprovode u slučaju izbijanja klasične kuge svinja;
6) omogući da lica koja učestvuju u sprovođenju mera iz Kriznog plana redovno obnavljaju znanje o kliničkim znacima klasične kuge svinja, epizootiološkom upitniku i merama za iskorenjivanje klasične kuge svinja, da najmanje dva puta godišnje učestvuju u vežbi izbijanja klasične kuge svinja, kao i da učestvuju u programu osposobljavanja za organizovanje informativnih kampanja namenjenih Ministarstvu, vlasnicima životinja i veterinarima.
7) sadrži detaljan plan hitne vakcinacije, kada je to potrebno.
Prilog VI
Dijagnostičkim priručnikom (u daljem tekstu: Priručnik) utvrđuju se dijagnostički postupci, način uzorkovanja i uslovi za procenu laboratorijskih metoda koje se preporučuju u dijagnostikovanju klasične kuge svinja.
Sl. glasnik RS 74/2024
Sl. glasnik RS 87/2019
Sl. glasnik RS 102/2009
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.