III Način i postupak priznavanja geografskih oznaka za aromatizovana vina i obeležavanje aromatizovanih vina sa geografskom oznakom
Član 9 Sadržina zahteva za priznavanje geografske oznake i sadržina elaborata
(1) Zahtev za priznavanje geografske oznake (u daljem tekstu: zahtev za priznavanje) sadrži: podatke o podnosiocu zahteva, broj stranica specifikacije proizvoda, naziv koje se želi priznati, poslovno ime, odnosno naziv i adresu podnosioca zahteva, potpis zakonskog zastupnika proizvođača i dr.
(2) Zahtev iz stava 1. ovog člana obuhvata elaborat, odnosno tehnički dokument, koji sadrži:
- 1) naziv koji se želi priznati;
- 2) poslovno ime, odnosno naziv i adresu podnosioca zahteva;
- 3) specifikaciju proizvoda;
- 4) jedinstveni dokument koji sadrži kraći opis specifikacije proizvoda.
(3) Specifikacija proizvoda naročito sadrži:
- 1) naziv koji se zaštićuje;
- 2) opis aromatizovanog vina, posebno njegova glavna analitička (fizičko-hemijska) svojstva, kao i naznaku njegovih senzornih svojstava;
- 3) posebne postupke proizvodnje i specifičnosti, kao i ograničenja u proizvodnji aromatizovanog vina, ukoliko postoje;
- 4) razgraničenje (granice) datog geografskog područja;
- 5) detalje o povezanosti, odnosno o tome da se kvalitet, ugled ili druge karakteristike aromatizovanog vina suštinski pripisuju njegovom geografskom poreklu;
- 6) primenjive zahteve utvrđene posebnim propisom ili utvrđene od strane grupe proizvođača, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtevi moraju biti objektivni, nediskriminatorni i u skladu sa zakonom;
- 7) naznaku glavne sirovine od koje se dobija aromatizovano vino;
- 8) poslovno ime, odnosno naziv i adresu organa i tela koja ocenjuju usaglašenost sa odredbama specifikacije proizvoda i njihove posebne zadatke.
Član 10 Podnosioci zahteva za priznavanje
(1) Zahtev za priznavanje može podneti svaka zainteresovana grupa proizvođača ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana zahtev za priznavanje može podneti samo jedan proizvođač, u slučaju kada je taj proizvođač jedini registrovan za proizvodnju aromatizovanog vina u određenom vinogradarskom području.
(3) Ostala zainteresovana lica mogu učestvovati u postupku priznavanja geografskih oznaka.
(4) Proizvođači aromatizovanog vina mogu podneti zahtev za priznavanje samo za aromatizovana vina koja sami proizvede.
Član 11 Postupak priznavanja
(1) Po prijemu zahteva za priznavanje proverava se da li taj zahtev sadrži propisane podatke iz člana 9. ovog pravilnika i utvrđuje se ispunjenost uslova za priznavanje geografske oznake, u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.
(2) U toku sprovođenja postupka priznavanja obezbeđuje se odgovarajuće objavljivanje zahteva za priznavanje i omogućava se da u periodu od najmanje dva meseca od datuma objavljivanja svako fizičko ili pravno lice sa prebivalištem, odnosno sedištem u Republici Srbiji, koje ima pravni interes, može podneti Ministarstvu prigovor na predloženo priznavanje sa osnovanim i detaljnim obrazloženjem.
(3) Ako se u postupku priznavanja prilikom ocene zahteva utvrdi da geografska oznaka ne ispunjava propisane uslove, zahtev se odbacuje, odnosno ako se utvrdi da su uslovi ispunjeni sprovodi se postupak kojim se obezbeđuje odgovarajuće objavljivanje jedinstvenog dokumenta i specifikacije proizvoda najmanje na internet stranici Ministarstva.
(4) U cilju stručne pomoći prilikom sprovođenja procedura vezanih za priznavanje geografskih oznaka za aromatizovana vina, ministar nadležan za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: ministar) može da obrazuje stručne komisije za geografsko poreklo.
(1) Naziv za koji je podnet zahtev za priznavanje i koji je u celini ili delimično homoniman sa nazivom koji je već priznat u skladu sa Zakonom, priznaje se pod uslovom da se uzima u obzir lokalno i tradicionalno korišćenje naziva i bilo kakva opasnost dovođenja potrošača u zabludu.
(2) Homoniman naziv koji upućuje potrošače na pogrešan zaključak da aromatizovano vino dolazi iz nekog drugog područja, čak i kada je takav naziv tačan u odnosu na stvarno područje, regiju ili mesto porekla aromatizovanih vina, ne može se priznati.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, priznati homonimni naziv se može upotrebljavati isključivo ukoliko u praksi postoji jasna, odnosno dovoljna razlika između homonima koji se priznaje kasnije i naziva koji je već priznat, vodeći računa o nepristrasanom i pravednom odnosu prema proizvođačima i da se potrošači ne dovode u zabludu.
Član 13 Odbijanje zahteva
(1) Nazivi koji su postali generički izrazi ne mogu se priznati kao geografska oznaka.
(2) Pri utvrđivanju da li je neki naziv postao generički ili nije uzimaju se u obzir postojeća situacija koja se odnosi na korišćenje naziva, a posebno u oblasti potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i propisi kojima se uređuje pravo intelektualne svojine.
(3) Naziv se ne može priznati kao geografska oznaka ako bi, s obzirom na veliki ugled i opšte poznati renome žiga, priznavanje moglo dovesti potrošače u zabludu vezano za stvarni identitet aromatizovanog vina.
(4) Ako je geografska oznaka priznata, ne može se zaštiti žig u skladu sa propisima kojima se uređuje žig, čije korišćenje narušava zaštitu iz člana 14. stav 2. ovog pravilnika, ako je zahtev za registraciju žiga podnet posle datuma podnošenja zahteva za priznavanje i ako je geografska oznaka naknadno priznata u skladu sa Zakonom.
Član 14 Korišćenje geografske oznake
(1) Aromatizovano vino se proizvodi i stavlja u promet pod uslovima i na način da geografske oznake koriste samo proizvođači koji proizvode aromatizovano vino u skladu sa odgovarajućom specifikacijom proizvoda i koji poseduju dokument kojim se potvrđuje da je to vino proizvedeno u skladu sa specifikacijom proizvoda.
(2) U proizvodnji i prometu geografske oznake aromatizovanih vina, u skladu sa Zakonom, štite se od:
- 1) bilo koje direktne ili indirektne komercijalne upotrebe te oznake kod aromatizovanih vina koja nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda priznate oznake, kao i od korišćenja ugleda geografske oznake;
- 2) svake zloupotrebe, oponašanja ili aludiranja, čak iako je označeno pravo poreklo proizvoda ili usluge ili ako je priznat naziv oznake preveden, transkribovan ili transliterovan ili ako mu je dodat izraz kao što je „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;
- 3) bilo koje lažne naznake ili naznake koja dovodi potrošača u zabludu u pogledu porekla, geografskog porekla, prirode ili ključnih osobina proizvoda, na unutrašnjoj ili spoljašnjoj ambalaži, odnosno punjenju (pakovanju), na reklamnim materijalima ili dokumentima, kao i od punjenja, odnosno pakovanja u posude, odnosno punjenja (pakovanja) koja stvaraju pogrešan utisak o pravom poreklu proizvoda;
- 4) bilo kojeg drugog postupka koji može potrošače dovesti u zabludu u pogledu pravog porekla proizvoda.
(3) Geografske oznake ne mogu postati generičke u smislu člana 13. stav 1. ovog pravilnika.
Član 15 Objavljivalje priznatih geografskih oznaka aromatizovanih vina
Priznate geografske oznake stavljaju se na listu priznatih geografskih oznaka aromatizovanih vina koja se objavljuje na internet stranici Ministarstva.
Član 16 Kontrola usaglašenosti sa specifikacijom proizvoda
(1) Obavljanje kontrole, odnosno provere vezane za proizvodnju aromatizovanih vina sa geografskom oznakom aromatizovanih vina, odnosno godišnje ocenjivanje usaglašenosti proizvodnje i kvaliteta aromatizovanih vina sa specifikacijom proizvoda vrši se u skladu sa Zakonom.
(2) Kontrola usaglašenosti vrši se za vreme proizvodnje, kao i za vreme i nakon odležavanja aromatizovanih vina sa geografskom oznakom.
Član 17 Obeležavanje aromatizovanih vina sa geografskim poreklom
Svako pojedinačno originalno punjenje (pakovanje) aromatizovanog vina sa geografskim poreklom obeležava se evidencionom markicom u skladu sa Zakonom.
Član 18 Izmene specifikacije proizvoda
(1) Podnosilac zahteva koji ispunjava uslove utvrđene u članu 10. ovog pravilnika može podneti zahtev za odobravanje izmena specifikacije proizvoda zaštićene geografske oznake, naročito iz razloga razvoja naučnih ili tehničkih znanja ili kako bi se ponovo ograničilo (utvrdile nove granice) geografsko područje iz člana 9. stav 3. tačka 4) ovog pravilnika.
(2) Zahtev iz stava 1. ovog člana sadrži opis izmena i razloge za te izmene.
(3) Ako predložene izmene iz stava 1. ovog člana obuhvataju jednu ili više izmena jedinstvenog dokumenta iz člana 9. stav 2. tačka 4) ovog pravilnika, u postupku odlučivanja po zahtevu za odobravanje izmene specifikacije proizvoda shodno se primenjuju odredbe člana 11. ovog pravilnika.
(4) Ako su predložene izmene specifikacije proizvoda manjeg obima, Ministarstvo odlučuje o prihvatanju izmena bez sprovođenja postupka iz stava 3. ovog člana i te podatke objavljuje u skladu sa članom 11. stav 4. ovog pravilnika.
Član 19 Poništavanje geografskih oznaka
(1) Postupak poništavanja geografskih oznaka može da se pokrene po službenoj dužnosti ili na osnovu zahteva fizičkog ili pravnog lica koje ima pravni interes da poništi priznatu geografsku oznaku ako nije obezbeđena usaglašenost sa odgovarajućom specifikacijom proizvoda, u skladu sa zakonom.
(2) Poništavanje geografske oznake se vrši u skladu sa mišljenjem stručne komisije za geografsko poreklo.
(3) Na postupak poništavanja geografske oznake shodno se primenjuju odredbe člana 11. ovog pravilnika.
Član 20 Zahtevi za promet
(1) Aromatizovana vina koja se stavljaju u promet u originalnom punjenju (pakovanju) i koja su namenjena krajnjim potrošačima, treba da budu u posudama, odnosno ambalaži, kao i u uslovima kojima se obezbeđuje očuvanje kvaliteta i senzornih karakteristika tih vina.
(2) Aromatizovana vina koja se stavljaju u promet u rasutom stanju (rinfuzu) i koja su namenjena krajnjim potrošačima, treba da budu u sudovima, odnosno ambalaži, kao i u uslovima kojima se obezbeđuje očuvanje kvaliteta i senzornih karakteristika tih vina.
(3) Aromatizovana vina u prometu čuvaju se na način kojim se obezbeđuje stabilnost tih vina, odnosno ne treba da budu izložena direktnom uticaju sunčane svetlosti, velikim promenama temperature i drugim faktorima koji negativno utiču na stabilnost aromatizovanih vina.
Prilozi
ENOLOŠKI POSTUPCI, SREDSTVA I DRUGI ZAHTEVI ZA PROIZVODNJU AROMATIZOVANIH VINA
1. Aromatizovanje
Za aromatizovanje aromatizovanih vina koriste se sledeći proizvodi, odnosno sredstva:
1) prirodne aromatične supstance, odnosno aromatični preparati;
2) arome iz Priloga 3 Deo B tačka 1) ovog pravilnika koje su:
identične vanili,
imaju miris i/ili ukus badema,
imaju miris i/ili ukus breskve,
imaju miris i/ili ukus jaja;
3) aromatično bilje i/ili začini i/ili aromatična hrana.
Dodavanje supstanci iz stava 1. ove tačke konačnom proizvodu daju senzorne karakteristike koje su drugačije od vina.
2. Doslađivanja
Za doslađivanje aromatizovanih vina koriste se sledeći proizvodi:
1) polubeli šećer, beli šećer, ekstrabeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, šećerni rastvor, rastvor invertnog šećera i sirup invertnog šećera proizvedeni, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje proizvodnja i kvalitet tih proizvoda;
2) šira, koncentrovana šira i rektifikovana koncentrovana šira;
3) uprženi šećer, koji je dobijen isključivo kontrolisanim zagrevanjem saharoze bez dodavanja baza, mineralnih kiselina ili drugih hemijskih aditiva;
4) med proizveden u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje proizvodnja i kvalitet meda;
5) sirup rogača;
6) bilo koje druge prirodne ugljenohidratne supstance sa sličnim efektom kao proizvodi navedeni u ovoj tački.
3. Dodavanje alkohola
Za pripremu pojedinih aromatizovanih vina koriste se sledeći proizvodi:
1) etil-alkohol poljoprivrednog porekla, uključujući i vinogradarsko poreklo;
2) vinski alkohol ili alkohol od suvog grožđa;
3) vinski destilat ili destilat od suvog grožđa;
4) destilat poljoprivrednog porekla;
5) rakija od vina;
6) rakija od grožđane komine (komovica);
7) rakija od suvog grožđa.
Etil-alkohol koji se koristi za razređivanje ili rastvaranje boja, aroma ili drugih dozvoljenih aditiva koji se koriste u pripremanju aromatizovanih vina treba da bude poljoprivrednog porekla i da se koristi u nužno potrebnoj količini za te svrhe.
Korišćenje etil-alkohola na način iz stava 2. ove tačke ne smatra se kao dodavanje alkohola u cilju proizvodnje aromatizovanih vina.
4. Primena aditiva i boja
U proizvodnji aromatizovanih vina mogu se koristiti prehrambeni aditivi, uključujući i boje čije se definicije i proizvodnja uređuju posebnim propisom kojim se uređuju prehrambeni aditivi.
5. Dodavanje vode
U proizvodnji aromatizovanih vina vrši se dodavanje vode isključivo ukoliko se ona koristi u količini potrebnoj za:
1) pripremu aromatskih koncentrata;
2) rastvaranje boja i zaslađivača;
3) prilagođavanje konačnog sastava proizvoda.
Kvalitet dodate vode treba da bude u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje kvalitet pijaće vode i njenom upotrebom se ne smeju promeniti svojstva proizvoda.
Voda koja se dodaje u proizvodnji aromatizovanih vina treba da bude destilovana, demineralizovana, pročišćena permeacijom ili omekšana.
6. Dodavanje ugljen-dioksida
U proizvodnji aromatizovanih vina može da se vrši dodavanje ugljen-dioksida.
7. Ostali zahtevi za proizvodnju
Br.
Proizvodni postupak
Svrha
Uslovi primene
Zahtevi
1.
Dokiseljavanje i otkiseljavanje
Povećati ili smanjiti titracionu kiselost i stvarnu kiselost (smanjenje ili povećanje pH) kako bi se postigla posebna organoleptička svojstva i povećala stabilnost.
Elektromembranski postupak.
Tretiranje katjonskim izmenjivačima.
Na dokiseljavanje elektro-membranskim postupkom, otkiseljavanje elektromembranskim postupkom i upotrebu katjonskih izmenjivača shodno se primenjuju zahtevi iz tač. 2.2, 2.3. i 2.4. Priloga 2 Pravilnika o enološkim postupcima i enološkim sredstvima za proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda („Službeni glasnik RS”, br. 26/15, 93/15 i 41/17).
2.
Filtracija i centrifugiranje
Postići:
– prozirnost proizvoda;
– biološku stabilnost uklanjanjem mikroorganizama;
– hemijsku stabilnost.
Protok aromatizovanog vina kroz filtere koji zadržavaju suspendovane čestice, supstance u rastvoru u koloidnom stanju.
Filtracija se može sprovoditi sa ili bez inertnih sredstava za filtriranje, pomoću organskih ili mineralnih membrana, uključujući polupropusne membrane.
3.
Korekcija boje i ukusa
Podesiti boju proizvoda.
Obezbediti posebna organoleptička svojstva proizvoda.
Obrada enološkim ugljem.
Obrada polivinilpolipirolidonom.
Ugalj: najviše 200 g/hl
Polivinilpolipirolidon: najviše 80 g/hl
4.
Povećanje sadržaja alkohola
Povećati alkoholnu jačinu
– Uklanjanje vode:
– supstraktivnim tehnikama obogaćivanja kao što je reverzibilna osmoza;
– kriokoncentracijom zamrzavanjem i uklanjanjem nastalog leda;
– refermentacija dodavanjem fermentabilnih šećera koji se nalaze među onima navedenima u tački 2. ovog priloga i naknadnim vrenjem selekcionisanim kvascima.
5.
Smanjenje sadržaja alkohola
Smanjiti alkoholnu jačinu
Izdvajanje etanola primenom fizičkih separacionih tehnika.
Obrađeno aromatizovano vino ne sme imati senzorne nedostatke i mora biti pogodno za direktnu ljudsku potrošnju.
Smanjenje sadržaja alkohola u aromatizovanom vinu ne može se obaviti ako se tokom pripreme aromatizovanog vina primenio jedan od sledećih postupaka:
– dodavanje alkohola;
– koncentrovanje;
– refermentacija.
6.
Stabilizacija tartarata
Postići stabilnost vina na tartarate, odnosno na kalijum hidrogen tartarat i kalcijum tartarat kao i ostale kalcijumove soli.
Obrada elektrodijalizom.
Obrada katjonskim izmenjivačem tokom koje bazno vino teče kroz kolonu ispunjenu polimernom smolom koja deluje kao nerastvorljivi polielektrolit i čiji se katjoni mogu razmenjivati s katjonima iz okruženja.
Hlađenje držanjem proizvoda na sniženoj temperaturi.
Na obradu elektrodijalizom i upotrebu katjonskih izmenjivača shodno se primenjuju zahtevi iz tač. 6. i 10. Priloga 2 Pravilnika o enološkim postupcima i enološkim sredstvima za proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda („Službeni glasnik RS”, br. 26/15, 93/15 i 41/17).
7.
Mešanje
Podesiti završni senzorni profil aromatizovanog vina.
Mešanje različitih proizvoda iz sektora vina, navedenih u članu 3. tačka 1) Pravilnika o zahtevima za proizvodnju i promet aromatizovanih vina („Službeni glasnik RS”, broj 110/16).
8.
Konzerviranje/očuvanje zagrevanjem
Očuvati proizvod obezbeđivanjem mikrobiološke stabilnosti.
Toplotna obrada, uključujući pasterizaciju. Zagrevanje na temperaturu potrebnu za uklanjanje kvasaca i bakterija.
9.
Bistrenje
Ukloniti nerastvorljive komponente.
Upotreba sledećih pomoćnih supstanci u preradi:
– jestivi želatin;
– biljni proteini iz pšenice i graška;
– želatin od ribljeg mehura;
– kazein i kalijum kazeinati;
– albumin iz jaja;
– betonit;
– silicijum dioksid u obliku gela ili koloidnog rastvora.
Prilog 2
PRODAJNI NAZIVI I OPISI AROMATIZOVANIH VINA
1. Aromatizovano vino
Aromatizovano vino jeste proizvod definisan u članu 3. ovog pravilnika.
2. Aperitiv na bazi vina
Aperitiv na bazi vina jeste aromatizovano vino kome se može dodati alkohol.
Korišćenje izraza „aperitiv” u ovom smislu ne dovodi u pitanje korišćenje tog izraza za definisanje proizvoda na koje se ne primenjuje ovaj pravilnik.
3. Vermut
Vermut jeste aromatizovano vino:
1) kome je dodat alkohol;
2) čiji je karakterističan ukus dobijen korišćenjem odgovarajućih supstanci vrste Artemisia.
4. Gorko aromatizovano vino
Gorko aromatizovano vino jeste aromatizovano vino sa karakterističnim gorkim ukusom kome je dodat alkohol. Iza prodajnog naziva ovog aromatizovanog vina „gorko aromatizovano vino” treba da sledi naziv glavne supstance koja daje gorčinu ovom proizvodu.
Prodajni naziv aromatizovanog vina „gorko aromatizovano vino” može biti dopunjen ili zamenjen sledećim izrazima:
1) „Quinquina wine”, čija je osnovna aroma prirodna aroma kinina;
2) „Bitter vino”, čija je osnovna aroma prirodni ukus encijana, a obojeno je dozvoljenom žutom i/ili crvenom bojom; korišćenje reči „bitter” (gorko) u ovom smislu ne dovodi u pitanje njeno korišćenje za definisanje proizvoda na koje se ne primenjuje ovaj pravilnik;
3) „Americano”, čija aroma proizlazi iz prirodnih aromatičnih susptanci dobijenih od pelina i encijana, a obojeno je dozvoljenom žutom i/ili crvenom bojom.
5. Aromatizovana vina na bazi jaja
Aromatizovano vino na bazi jaja jeste aromatizovano vino:
1) kome je dodat alkohol;
2) kome je dodato kvalitetno žumance ili ekstrakti dobijeni iz njega;
3) koji ima sadržaj šećera izražen kao invertni šećer više od 200 grama;
4) za čiju je pripremu najmanja količina upotrebljenog žumanceta deset grama po litru.
Prodajnom nazivu aromatizovanog vina „aromatizovano vino na bazi jaja” može se pridodati izraz „cremovo” u slučaju kada takav proizvod sadrži vino sa zaštićenom oznakom porekla „Marsala” u udelu od najmanje 80%.
Nazivu aromatizovanog proizvoda od vina „aromatizovano vino na bazi jaja” može se pridodati izraz „cremovo zabaione” u slučaju kada takav proizvod sadrži vino sa zašićenom oznakom porekla „Marsala” u udelu od najmanje 80% i kada je sadržaj žumanceta od najmanje 60 grama po litru.
6. Väkevä viiniglögi/Starkvinsglögg
Väkevä viiniglögi/Starkvinsglögg jeste aromatizovano vino:
1) kome je dodat alkohol;
2) čiji je karakterističan ukus postignut korišćenjem karanfilića i/ili cimeta.
Prilog 3
PROIZVODI I SUPSTANCE KOJE SE KORISTE U PROIZVODNJI AROMATIZOVANIH VINA