Rešenje · Nacionalni parkovi i zaštićena područja
Rešenje o prethodnoj zaštiti stabala divljeg kestena u Kozjačkoj ulici u Beogradu
Prečišćen tekst, objavljen u: 35/2002.
Donet na osnovu: Zakon o zaštiti životne sredine.
Na osnovu člana 42. stav 4. Zakona o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br. 66/91, 83/92, 53/93, 67/93, 48/94 i 53/95),
Zavod za zaštitu prirode Srbije donosi
REŠENJE
O PRETHODNOJ ZAŠTITI STABALA DIVLJEG KESTENA
U KOZJAČKOJ ULICI U BEOGRADU
„Službeni glasnik RS“, broj 35 od 20.06.2002.
1. Stabla divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) u Kozjačkoj ulici u Beogradu, stavljaju se pod prethodnu zaštitu kao prirodno dobro, radi velike starosti i očuvanja ambijentalnih i pejzažnih vrednosti.
2. Stabla divljeg kestena u Kozjačkoj ulici nalaze se na desnoj strani ulice, od broja 4 do broja 12, odnosno između Štipske i Kablarske ulice.
3. Na prostoru pod prethodnom zaštitom zabranjuju se:
– promena namene površine na kojoj se nalaze zaštićena stabla;
– zaštićena stabla poseći, lomiti grane, kidati lišće ili preduzimati ma kakve radnje koje bi izmenile njihov današnji izgled ili dovele u pitanje njihov biološki opstanak;
– sadnja bilo kakvog dekorativnog zelenila na zaštićenoj površini koje bi moglo da utiče na sagledavanje i opstanak zaštićenog prirodnog dobra;
– izgradnja objekata, izuzev rekonstrukcije ili završetka gradnje započetih stambenih i pomoćnih objekata;
– odlaganje i bacanje smeća i otpadnog materijala van mesta određenih za tu namenu;
– raskopavanje i deponovanje zemlje na zaštićenoj površini;
– postavljanje (ukucavanje tabli) i drugih obaveštenja na deblima ovih zaštićenih stabala;
– uništavanje korenovog sistema prilikom izvođenja radova na uređenju zaštićene površine;
– rukovanje otrovnim hemijskim i drugim materijama na način koji može prouzrokovati zagađivanje zemljišta i voda.
4. Staranje o prirodnom dobru pod prethodnom zaštitom poverava se Javnom komunalnom preduzeću „Zelenilo – Beograd”, Beograd koje se obavezuje da u okviru poslova staranja:
– prati sprovođenj propisanih zabrana i u slučaju potrebe obaveštava Zavod za zaštitu prirode Srbije i odgovarajuće službe inspekcije;
– postavi prigodne informativne i upozoravajuće oznake o zaštitnom statusu, utvrđenom režimu korišćenja prostora i posebno identifikovanim prirodnim vrednostima;
– obavesti vlasnike i korisnike nekretnina o uspostavljenim merama zaštite i uslovima obavljanja poslova koji nisu zabranjeni;
– obeleži prirodno dobro pod prethodnom zaštitom u skladu sa Pravilnikom o obeležavanju prirodnih dobara („Službeni glasnik RS”, broj 32/92).
5. Zavod za zaštitu prirode Srbije će u roku od jedne godine od donošenja ovog rešenja pripremiti predlog za stavljanje pod zaštitu kao prirodnog dobra u skladu sa zakonom.
6. Radovi na uređenju prostora, korišćenju prirodnog dobra i građenju objekata koji ovim rešenjem nisu dozvoljeni mogu se preduzimati i pre isteka jednogodišnje važnosti rešenja o prethodnoj zaštiti ukoliko su usklađeni sa Generalnim urbanističkim planom i drugom dokumentacijom, u skladu sa zakonom.
7. Za radove koji ovim rešenjem nisu zabranjeni, a koji po vrsti i obimu mogu izazvati oštećenja i druge nepovoljne promene prirodnih, ambijentalnih i pejzažnih vrednosti prirodnog dobra pod prethodnom zaštitom (rekonstrukcija objekata, izrada planova i projekata, i dr.), potrebno je pribaviti uslove Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
8. Ovo rešenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Broj 02-394/2/2
U Beogradu, 17. juna 2002. godine
Zavod za zaštitu prirode Srbije
Pomoćnik direktora,
dr Lidija Amidžić, s.r.
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.