VI Konkursna komisija za sprovođenje internog ili javnog konkursa
Član 17 Uopšte o konkursnoj komisiji
(1) Interni i javni konkurs sprovodi konkursna komisija (u daljem tekstu: komisija) koja ima neparan broj članova, a najmanje tri.
(2) Konkursna komisija imenuje se pre nego što se oglasi interni, odnosno javni konkurs.
(3) Istovremeno sa imenovanjem članova komisije mogu da se imenuju i zamenici članova komisije.
(4) Javni konkurs koji se sprovodi posle neuspelog internog konkursa, po pravilu, sprovodi komisija koja je sprovodila interni konkurs.
Član 18 Imenovanje i sastav komisije ako se popunjava izvršilačko radno mesto ili prima pripravnik
(1) Ako se popunjava izvršilačko radno mesto ili prima pripravnik, predsednika i ostale članove komisije imenuje rešenjem rukovodilac organa, vodeći pri tome računa da jedan njen član bude državni službenik koji je pretpostavljen državnom službeniku na radnom mestu koje se popunjava.
(2) Član komisije može biti državni službenik iz istog ili drugog organa ili stručnjak za oblast u kojoj se obavljaju poslovi radnog mesta koje se popunjava.
(3) Rukovodilac organa državne uprave imenuje, na predlog direktora Službe, za jednog člana komisije, odnosno zamenika člana diplomiranog psihologa koji je zaposlen u Službi.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, nije obavezno učešće Službe u komisiji u Poreskoj upravi, Upravi carina, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i drugom organu državne uprave u kojem je drugačiji sastav konkursne komisije uređen u skladu sa posebnim zakonom.
(5) Komisije u sudu i javnom tužilaštvu imenuju se prema aktu ministra nadležnog za pravosuđe, a u drugim državnim organima – prema njihovim aktima.
Član 19 Imenovanje i sastav komisije kad se popunjava položaj
(1) Ako položaj popunjava Vlada, članove komisije za svaki pojedinačni slučaj imenuje rešenjem Visoki službenički savet među svojim članovima i među stručnjacima za određenu oblast, od kojih jedan može biti državni službenik iz organa u kome se položaj popunjava, a za predsednika komisije uvek imenuje jednog od svojih članova.
(2) Ako se popunjava položaj u Vrhovnom kasacionom sudu, komisija se imenuje prema aktu predsednika tog suda, ako se popunjava položaj u Republičkom javnom tužilaštvu, komisija se imenuje prema aktu Republičkog javnog tužioca, a u drugim državnim organima prema njihovim aktima.
Član 20 Sprečavanje sukoba interesa
(1) Pošto pregledaju prijave na konkurs, članovi komisije dužni su da daju pismene izjave o tome da li oni ili s njima povezana lica imaju privatni interes vezan za sprovođenje konkursa.
(2) Član komisije kod koga postoji sukob interesa, izuzima se iz komisije, a zamenik člana nastavlja rad u komisiji. Ako sukob interesa postoji i kod zamenika člana, imenuje se novi član komisije.
(3) Za organe državne uprave Visoki službenički savet određuje koja se lica smatraju povezanim sa članom ili zamenikom člana komisije, a za ostale organe – tela određena njihovim aktima.
(1) Na prvom sastanku komisija, pre oglašavanja konkursa, utvrđuje koje funkcionalne kompetencije se proveravaju u izbornom postupku, kao i oblasti znanja i veština koje se proveravaju, redosled njihove provere, način i oblike provera kompetencija i vremenski okvir provere.
(2) Konkursna komisija može koristiti elektronska sredstva komunikacije u toku sprovođenja faza izbornog postupka.
(3) Komisija odluke donosi saglasnošću svih članova.
(4) Komisija vodi zapisnik o svom radu, koji potpisuju članovi komisije.
(5) Članovi komisije dužni su da čuvaju podatke do kojih su došli tokom sprovođenja konkursa.
Član 22 Obavljanje poslova za komisiju
(1) Stručne i administrativne poslove za komisiju, kao i dodelu šifre podnosiocima prijave vrši unutrašnja jedinica koja je u državnom organu zadužena za poslove upravljanja kadrovima (u daljem tekstu: jedinica za kadrove).
(2) Stručne i administrativne poslove, kao i dodelu šifre podnosiocima prijave za komisiju koju imenuje Visoki službenički savet vrši Služba.
VII Izborni postupak
Član 23 Kandidati među kojima se sprovodi izborni postupak
(1) Po isteku roka za podnošenje prijava na konkurs, komisija pregleda sve prispele prijave i na osnovu podataka iz prijave i dostavljenih dokaza koji se zahtevaju uz prijavu sastavlja spisak kandidata koji ispunjavaju uslove za zaposlenje na radnom mestu i među njima sprovodi izborni postupak.
(2) Ako se na javni konkurs za popunjavanje položaja prijavilo lice koje nema položen državni stručni ispit, komisija će sve prispele prijave pregledati tek pošto istekne rok za dostavljanje dokaza da je to lice položilo državni stručni ispit (član 11. stav 2. ove uredbe).
(3) Spisak kandidata među kojima se sprovodi izborni postupak potpisuju svi članovi komisije.
(4) Spisak kandidata iz stava 3. ovog člana objavljuje se na internet prezentaciji organa koji sprovodi izborni postupak prema šiframa njihove prijave.
Član 24 Obaveštavanje kandidata o sprovođenju izbornog postupka
(1) Kandidati među kojima se sprovodi izborni postupak obaveštavaju se o tome kada počinje izborni postupak, najmanje tri dana pre otpočinjanja izbornog postupka.
(2) Organ slobodno bira način obaveštavanja kandidata, o čemu se sačinjava beleška u konkursnoj dokumentaciji određenog kandidata.
(3) Kandidati se na početku svake faze izbornog postupka obaveštavaju o tome kad počinje provera kompetencija u istoj ili narednoj fazi izbornog postupka.
(4) Kandidat koji ne ispuni unapred određeno merilo za proveru određene kompetencije ili se ne odazove pozivu da učestvuje u proveri jedne kompetencije isključuje se iz daljeg toka izbornog postupka o čemu će biti obavešten u skladu sa stavom 2. ovog člana.
Član 25 Uslovljenost izbornog postupka sadržinom oglasa
U izbornom postupku komisija može da proverava samo one kompetencije koje su navedene u oglasu o konkursu i na način koji je naveden u oglasu o konkursu.
Član 26 Faze izbornog postupka i učešće kandidata
(1) Izborni postupak sprovodi se iz više obaveznih faza u kojima se proveravaju opšte funkcionalne, posebne funkcionalne i ponašajne kompetencije i faze u kojoj se sprovodi intervju sa komisijom.
(2) Faze izbornog postupka mogu se sprovesti elektronskim putem na daljinu i uz prisustvo članova komisije putem elektronskih sredstava komunikacije u cilju efikasnosti, smanjenja troškova svih učesnika konkursnog postupka i zaštite zdravlja.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, na internom konkursu za izvršilačka radna mesta koja nisu rukovodeća, ne proveravaju se opšte funkcionalne i ponašajne kompetencije, a za radna mesta koja su rukovodeća i položaje ne proveravaju se opšte funkcionalne kompetencije. Na javnom konkursu za prijem pripravnika ne proveravaju se posebne funkcionalne kompetencije, osim stranog jezika kada je određen kao potrebna kompetencija za obavljanje poslova tog radnog mesta.
(4) Kandidat koji ne ispuni merilo za proveru određene kompetencije u jednoj fazi izbornog postupka, obaveštava se o rezultatu provere kompetencije i ne poziva se da učestvuje u proveri sledeće kompetencije u istoj ili narednoj fazi izbornog postupka.
(5) Kandidat koji u roku od pet radnih dana od dana prijema obaveštenja ne dostavi dokaze koji se prilažu u izbornom postupku, pismeno se obaveštava da se isključuje iz daljeg dela izbornog postupka zbog nedostavljanja dokaza.
Član 27 Trajanje važnosti provere ponašajnih i opštih funkcionalnih kompetencija
(1) Rezultati provere ponašajnih kompetencija kandidata koji je ispunio merila u jednom konkursnom postupku imaju važnost trajanja u svim konkursnim postupcima u organima državne uprave, odnosno u državnom organu koji se sprovode u naredne dve godine od dana sprovedene provere.
(2) Rezultati provere ponašajnih kompetencija kandidata, koji nije ispunio merila u jednom konkursnom postupku imaju važnost trajanja od jedne godine od dana sprovedene provere, u svim konkursnim postupcima u organima državne uprave, odnosno u državnom organu.
(3) Rezultati provere opštih funkcionalnih kompetencija za kandidata koji je ispunio merila na proveri opštih funkcionalnih kompetencija u jednom konkursnom postupku imaju važnost trajanja u svim konkursnim postupcima u organima državne uprave, odnosno u državnom organu koji se sprovode u naredne dve godine od dana sprovedene provere, osim ako kandidat nije zahtevao novu proveru opštih funkcionalnih kompetencija. Ako se kandidat prijavio na više konkursnih postupaka u jednom organu državne uprave, odnosno državnom organu, opšte funkcionalne kompetencije testiraju se jednom, sa važenjem rezultata testiranja u svim konkursnim postupcima čije je sprovođenje u toku u tom organu.
(4) Kandidatu koji je ostvario jedan bod na proveri jedne od opštih funkcionalnih kompetencija, ponovo se proveravaju sve opšte funkcionalne kompetencije u drugom konkursnom postupku.
Član 28 Učešće kandidata u izbornom postupku pod šifrom prijave
(1) Kandidati u izbornom postupku do intervjua sa komisijom, učestvuju pod šifrom svoje prijave.
(2) Lica koja obavljaju stručne i administrativne poslove za komisiju utvrđuju, pre svake faze izbornog postupka, da su lica koja učestvuju u izbornom postupku pod odgovarajućom šifrom istovremeno lica koja su podnela prijavu kojoj je dodeljena navedena šifra.
(3) Lica koja obavljaju stručne i administrativne poslove za komisiju dužna su da se staraju da komisija, odnosno Služba, prati kandidate samo pod šifrom njihove prijave.
VIII Način provere kompetencija i kriterijumi i merila za izbor na izvršilačka radna mesta i položaje u organima državne uprave
Član 29 Vrednovanje kompetencija bodovanjem
(1) Kompetencije kandidata vrednuju se dodeljivanjem određenog broja bodova kandidatu nakon svake provere kompetencija.
(2) Broj bodova koji se mogu dodeliti kandidatu u proveri kompetencija u izbornom postupku iznosi:
- 1) za položaje :
(1) opšte funkcionalne kompetencije – najviše 9 bodova,
(2) posebne funkcionalne kompetencije – najviše 20 bodova,
(3) ponašajne kompetencije – najviše 35 bodova,
(4) intervju sa konkursnom komisijom – najviše 6 bodova;
- 2) za radna mesta rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica :
(1) opšte funkcionalne kompetencije – najviše 9 bodova,
(2) posebne funkcionalne kompetencije – najviše 20 bodova,
(3) ponašajne kompetencije – najviše 30 bodova,
(4) intervju sa konkursnom komisijom – najviše 6 bodova;
- 3) za izvršilačka radna mesta :
(1) opšte funkcionalne kompetencije – najviše 9 bodova,
(2) posebne funkcionalne kompetencije – najviše 20 bodova,
(3) ponašajne kompetencije – najviše 25 bodova,
(4) intervju sa konkursnom komisijom – najviše 6 bodova;
- 4) za pripravnike :
(1) opšte funkcionalne kompetencije – najviše 9 bodova,
(2) posebne funkcionalne kompetencije (strani jezik) – najviše 5 bodova,
(3) ponašajne kompetencije – najviše 25 bodova,
(4) intervju sa konkursnom komisijom – najviše 6 bodova.
(19) Kandidati koji su osvojili jedan bod u proveri određene kompetencije, isključuju se iz daljeg izbornog postupka.
(20) Nezavisno od stava 3. ovog člana, komisija može pre početka izbornog postupka, da odredi veći broj bodova koji kandidate u proveri jedne ili više posebnih funkcionalnih kompetencija isključuje iz daljeg izbornog postupka.
(21) Smatra se da je kandidat ispunio merila propisana za izbor za izvršilačko radno mesto koje nije rukovodeće, ako je u izbornom postupku na javnom konkursu ostvario najmanje 36 bodova ukupno, a za radno mesto koje je rukovodeće najmanje 40 bodova ukupno i nije prethodno isključen iz izbornog postupka zbog ispunjenosti uslova iz st. 3 i 4. ovog člana.
(22) Smatra se da je kandidat ispunio merila propisana za izbor za izvršilačko radno mesto koje nije rukovodeće, ako je u izbornom postupku na internom konkursu ostvario najmanje 19 bodova ukupno, a za radno mesto koje je rukovodeće najmanje 34 bodova ukupno i nije prethodno isključen iz izbornog postupka zbog ispunjenosti uslova iz st. 3 i 4. ovog člana.
Član 30 Način provere opštih funkcionalnih kompetencija
(1) Kandidatima koji učestvuju u izbornom postupku prvo se proveravaju opšte funkcionalne kompetencije.
(2) Komisija pre početka provere dostavlja Službi listu kandidata kojima se proveravaju opšte funkcionalne kompetencije.
(3) Opšte funkcionalne kompetencije proveravaju se testiranjem kandidata neposredno u sedištu Službe ili testnim centrima koje je organizovala Služba, u sedištu organa državne uprave ili područne jedinice organa državne uprave (zavod, filijala i druga organizaciona jedinica van sedišta poslodavca) ili van sedišta navedenih organa elektronskim putem omogućavanjem kandidatima pristup testovima za proveru opštih funkcionalnih kompetencija. O mestu provere sporazumevaju se Služba i jedinica za kadrove u organu, vodeći računa o tehničkim mogućnostima, efikasnosti i smanjenju troškova za sve učesnike postupka.
(4) Brisan je raniji stav 4. (vidi član 8. Uredbe – 19/2026-55).
Član 31 Provera kompetencije „Organizacija i rad državnih organa Republike Srbije”
(1) Kompetencija „Organizacija i rad državnih organa Republike Srbije” proverava se u Službi putem testa od 20 pitanja radom na računaru, u trajanju od 45 minuta.
(2) Test sačinjava Služba metodom slučajnog izbora iz baze pitanja zatvorenog tipa koja se objavljuje na internet prezentaciji Službe.
(3) Vrednovanje ove kompetencije vrši se automatskom obradom podataka i iskazuje se na bodovnoj skali i to:
- 1) do 50% tačnih odgovora – 1 bod;
- 2) 51–75% tačnih odgovora – 2 boda;
- 3) 76–100% tačnih odgovora – 3 boda.
(4) Kandidati se neposredno obaveštavaju o rezultatima testa nakon isteka vremena za njegovo rešavanje.
Član 32 Provera kompetencije „Digitalna pismenost”
(1) Kompetencija „Digitalna pismenost” proverava se u Službi putem testa rešavanjem zadataka praktičnim radom na računaru, u trajanju od 45 minuta.
(2) Test sačinjava Služba metodom slučajnog izbora iz baze zadataka.
(3) Provera tačnosti urađenih zadataka vrši se automatskom obradom podataka, odnosno od strane ovlašćenog lica u Službi odgovarajućeg obrazovanja i kompetencija za oblast koja se proverava ovim testiranjem, vrednovanjem ove kompetencije iskazivanjem na bodovnoj skali na sledeći način:
- 1) do 50% tačno rešenih zadataka – 1 bod;
- 2) 51% i više tačno rešenih zadataka – 3 boda.
(4) Kandidatima koji su, u skladu sa oglasom o konkursu, priložili odgovarajući sertifikat, potvrdu ili drugi pisani dokaz o posedovanju ove kompetencije, ne vrši se provera te kompetencije i dobijaju 3 boda.
(5) Izuzetno od stava 5. ovog člana, komisija može odlučiti da se kandidatu izvrši provera navedene kompetencije, ako uvidom u dostavljeni dokaz ne može potpuno da oceni posedovanje ove kompetencije na nivou koji je neophodan za obavljanje poslova na radnom mestu.
(6) Komisija utvrđuje spisak kandidata koji se oslobađaju provere ove kompetencije.
Član 33 Provera kompetencije „Poslovna komunikacija”
(1) Kompetencija „Poslovna komunikacija” proverava se u Službi putem testa od 20 pitanja radom na računaru, u trajanju od 45 minuta.
(2) Test sačinjava Služba metodom slučajnog izbora iz baze zadataka.
(3) Provera tačnosti urađenog zadatka vrši se automatskom obradom podataka vrednovanjem ove kompetencije na bodovnoj skali na sledeći način:
- 1) do 50% tačno rešenih pitanja – 1 bod;
- 2) 51–75% tačno rešenih pitanja – 2 boda;
- 3) 76–100% tačno rešenih pitanja – 3 boda.
Član 33a Komisije za pripremu baza pitanja i zadataka za proveru opštih funkcionalnih kompetencija
(1) Ministar nadležan za poslove državne uprave obrazuje po jednu komisiju za svaku opštu funkcionalnu kompetenciju, koja jednom godišnje priprema predlog za ažuriranje baze pitanja, odnosno zadataka za proveru odgovarajuće kompetencije i prati efekte provera kompetencija među kandidatima u konkursnim postupcima.
(2) Komisije iz stava 1. ovog člana obrazuju se na period od dve godine i čine ih po tri državna službenika odgovarajućeg obrazovanja i kompetencija za oblast koja se proverava testiranjem i državni službenik iz ministarstva nadležnog za poslove državne uprave, koji se određuje za predsednika komisije.
(3) Baze pitanja i zadataka za proveru opštih funkcionalnih kompetencija formira, ažurira i standardizuje ministarstvo nadležno za poslove državne uprave na predlog komisije iz stava 1. ovog člana.
Član 34 Izveštaj o rezultatima provere opštih funkcionalnih kompetencija
(1) Služba sačinjava izveštaj o rezultatima provere opštih funkcionalnih kompetencija svih kandidata koji su učestvovali u proveri i dostavlja ga komisiji.
(2) Izveštaj iz stava 1. ovog člana sadrži broj postignutih bodova na svakoj od kompetencija kandidata.
Član 35 Način provere posebnih funkcionalnih kompetencija
(1) Nakon prijema izveštaja o rezultatima provere opštih funkcionalnih kompetencija, komisija među kandidatima koji su ispunili merila za proveru opštih funkcionalnih kompetencija, vrši proveru onih posebnih funkcionalnih kompetencija koje su utvrđene kao uslov za rad na radnom mestu u pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta organa i koje su navedene u oglasu.
(2) Pored članova komisije, u postupku provere određenih posebnih funkcionalnih kompetencija mogu učestvovati stručnjaci iz oblasti u kojoj se vrši provera, ako članovi komisije procene da je za proveru te kompetencije neophodna stručna podrška.
(3) Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, komisija može odlučiti da proveru posebnih funkcionalnih kompetencija poveri stručnjacima izvan organa ili odgovarajućoj organizaciji u oblasti u kojoj se vrši provera, na način propisan ovom uredbom. Komisija prihvata rezultate provere ovih lica, odnosno organizacije kao utvrđene.
Član 36 Utvrđivanje i redosled provere posebnih funkcionalnih kompetencija
(1) Komisija utvrđuje najmanje tri, a najviše šest posebnih funkcionalnih kompetencija za kandidate za radna mesta sa visokim obrazovanjem, odnosno najmanje dve, a najviše šest posebnih funkcionalnih kompetencija za kandidate za radna mesta sa srednjom školom koje će se proveravati u izbornom postupku.
(2) Komisija utvrđuje redosled i oblik provere posebnih funkcionalnih kompetencija.
Član 37 Oblici provere posebnih funkcionalnih kompetencija
(1) Posebne funkcionalne kompetencije mogu se proveravati pisanim i usmenim putem.
(2) Oblici pismene provere posebnih funkcionalnih kompetencija mogu biti esej i pisane simulacija.
(3) Oblik usmene provere posebnih funkcionalnih kompetencija je usmena simulacija.
(4) Komisija sastavlja zadatak za svaku usmenu i pisanu proveru posebnih funkcionalnih kompetencija najranije 48 sati pre početka provere.
(5) Zadatke ocenjuju članovi komisije u skladu sa unapred utvrđenim merilima i kriterijumima za ocenu.
(6) Pri rešavanju zadatka kandidati imaju pravo da koriste jedino tekstove zakona i drugih propisa, ako je zadatak vezan za njihovu primenu.
(7) Kandidatu koji se prijavio na više konkursa u organu, ista posebna funkcionalna kompetencija koja se proverava pisanim putem za više radnih mesta u organu, može se testirati jednom, a rezultat testiranja u konkursnom postupku u kojem je kompetencija prvo proveravana, važi u svim konkursnim postupcima u organu čije je sprovođenje u toku.
(8) Jedinica za kadrove u organu koordinira rad svih komisija u cilju sprovođenja provere iz stava 7. ovog člana.
(9) Jedinica za kadrove u organu stara se da termini provere posebnih funkcionalnih kompetencija obezbede kandidatu koji je konkurisao na više radnih mesta u organu mogućnost provere kompetencija za sva radna mesta, kao i da se kandidatu u istom danu ne proveravaju kompetencije za više od tri radna mesta.
(10) Rukovodilac organa može formirati radno telo koje će izraditi bazu tipičnih zadataka za proveru posebnih funkcionalnih kompetencija po oblastima rada i za radna mesta u tom organu, iz koje komisija može birati ili prilagoditi zadatak u određenom konkursnom postupku.
(11) Članovi komisije i radnog tela iz stava 10. ovog člana i druga lica koja su upoznata sa sadržinom zadataka u cilju sprovođenja konkursnog postupka u skladu sa odredbama ove uredbe, dužni su da savesno čuvaju i obezbede tajnost zadataka u čijem sastavljanju su učestvovali, odnosno sa kojima su upoznati.
(1) Esej podrazumeva izradu teksta na zadatu temu u kojem kandidati iznose argumente, zaključke, preporuke i rešenja u vezi sa određenom stručnom oblašću.
(2) Vreme za pisanje eseja ne može biti duže od dva sata.
(1) Simulacija (uzorak rada ili studija slučaja) zahteva da se u pisanom ili usmenom obliku da predlog rešenja određenog zadatka koje je tipično za obavljanje poslova na radnom mestu ili da se nakon izbora između ponuđenih rešenja obrazlože razlozi za izbor.
(2) Vreme za izradu pisanog zadatka ne može biti duže od dva sata, a vreme za pripremu usmenog zadatka ne može biti duže od 30 minuta.
Član 40 Vrednovanje posebnih funkcionalnih kompetencija
(1) Jedna posebna funkcionalna kompetencija može biti proveravana pomoću jednog ili više oblika provere.
(2) Za vrednovanje jedne posebne funkcionalne kompetencije koristi se pet merila.
(3) Merila mogu biti: stručna zasnovanost, analitičnost, sistematičnost, poznavanje postupaka, metoda i tehnika rada, preciznost i tačnost u navođenju podataka, struktura rada, stvaralački doprinos u analizi podataka i rešavanju problema, kompletnost rada, jasnoća u iznošenju ličnog stava i mišljenja, usaglašenost naslova i sadržaja rada, prikladan rečnik i stil pisanja/izražavanja, jasnoća i konciznost iznetog zaključka i drugo merilo koje odredi komisija.
(4) Ispunjenost svakog merila vrednuje se ocenom na skali od 1 do 3, sa sledećim značenjem:
- 1) ocena 1 – nije ispunio merilo;
- 2) ocena 2 – delimično ispunio merilo;
- 3) ocena 3 – u potpunosti ispunio merilo.
(5) Ocene svakog pojedinačnog merila sabiraju se i prebacuju na bodovnu skalu, na sledeći način:
- 1) 0–7 – 1 bod;
- 2) 8–9 – 2 boda;
- 3) 10–11 – 3 boda;
- 4) 12–13 – 4 boda;
- 5) 14–15 – 5 bodova.
(6) Ako se jedna posebna funkcionalna kompetencija proverava pomoću više oblika provere, uzima se u obzir ona provera na kojoj je kandidat ostvario bolji rezultat.
(7) Ako je oglasom o konkursu navedeno da se ispunjenost posebne funkcionalne kompetencije može dokazivati određenim sertifikatom, potvrdom ili drugim pisanim dokazom, kandidat koji je podneo dokaz o posedovanju kompetencije na nivou koji je neophodan za obavljanje poslova na radnom mestu oslobađa se provere i dobija 5 bodova.
(8) Potvrda o ispunjenosti merila za proveru posebne funkcionalne kompetencije u jednom konkursnom postupku ne smatra se dokazom o posedovanju te posebne funkcionalne kompetencije u novom konkursnom postupku.
(9) Izuzetno od stava 7. ovog člana, komisija može odlučiti da se kandidatu izvrši provera određene kompetencije, ako uvidom u dostavljeni dokaz ne može potpuno da oceni posedovanje navedene kompetencije na nivou koji je neophodan za obavljanje poslova na radnom mestu.
Član 41 Vrednovanje posebne funkcionalne kompetencije koja se odnosi na znanje stranog jezika
(1) Znanje stranog jezika proverava se po pravilu pisano i/ili usmeno.
(2) Pisana provera znanja stranog jezika vrši se putem testa.
(3) Vrednovanje ove kompetencije putem testa iskazuje se na bodovnoj skali i to:
- 1) do 50% tačnih odgovora na testu – 1 bod;
- 2) 51–75% tačnih odgovora na testu – 3 boda;
- 3) 76% i više tačnih odgovora na testu – 5 bodova.
(4) Usmena provera znanja stranog jezika vrši se putem razgovora sa kandidatom.
(5) Vrednovanje ove kompetencije putem razgovora iskazuje se na bodovnoj skali i to:
- 1) konverzacija ne odgovara traženom nivou znanja – 1 bod;
- 2) konverzacija delimično odgovara traženom nivou znanja – 3 boda;
- 3) konverzacija odgovara traženom nivou znanja – 5 bodova.
(6) Ako se ova kompetencije proverava i pismeno i usmeno, rezultat obe provere se uzima u obzir i kompetencija se vrednuje na bodovnoj skali i to:
- 1) nezadovoljavajući nivo kompetencije – 1 bod;
- 2) delimično zadovoljavajući nivo kompetencije – 3 boda;
- 3) zadovoljavajući nivo kompetencije – 5 bodova.
(7) Nezadovoljavajući nivo kompetencije podrazumeva da je kandidatu na obe ili na jednoj od provera ova kompetencija vrednovana sa jednim bodom.
(8) Delimično zadovoljavajući nivo kompetencije podrazumeva da je kandidatu na obe ili na jednoj od provera ova kompetencija vrednovana sa tri boda.
(9) Zadovoljavajući nivo kompetencije podrazumeva da je kandidatu na obe provere ova kompetencija vrednovana sa pet bodova.
Član 42 Maksimalni broj bodova za posebne funkcionalne kompetencije
(1) Svaka posebna funkcionalna kompetencija vrednuje se sa maksimalno pet bodova.
(2) Ako se u izbornom postupku proveravaju četiri posebne funkcionalne kompetencije, ukupan broj bodova se dobija sabiranjem bodova po osnovu vrednovanja svake kompetencije.
(3) Ako se u postupku proveravaju dve posebne funkcionalne kompetencije, ukupan broj bodova se dobija sabiranjem bodova po osnovu vrednovanja svake kompetencije i množenjem dobijenog zbira brojem dva.
(4) Ako se u postupku proveravaju tri posebne funkcionalne kompetencije, ukupan broj bodova se dobija sabiranjem bodova po osnovu vrednovanja svake kompetencije i množenjem dobijenog zbira brojem 1,333.
(5) Ako se u postupku proverava pet posebnih funkcionalnih kompetencija, ukupan broj bodova se dobija sabiranjem bodova po osnovu vrednovanja svake kompetencije i množenjem dobijenog zbira brojem 0,8.
(6) Ako se u postupku proverava šest posebnih funkcionalnih kompetencija broj bodova se dobija sabiranjem bodova po osnovu vrednovanja svake kompetencije i množenjem dobijenog zbira brojem 0,667.
(7) U slučaju iz st. 4–6. ovog člana, broj bodova za posebne funkcionalne kompetencije iskazuje se na najviše dve decimale.
Član 43 Provera ponašajnih kompetencija
(1) Provera ponašajnih kompetencija sprovodi se u Službi.
(2) Komisija pre početka provere dostavlja Službi listu kandidata kojima se proveravaju ponašajne kompetencije.
Član 44 Oblici provere ponašajnih kompetencija
(1) Oblici provere ponašajnih kompetencija su: psihometrijski testovi, uzorci ponašanja, intervju baziran na kompetencijama i upitnik.
(2) Služba odlučuje o izboru oblika provere u saradnji sa komisijom.
Član 45 Psihometrijski test
(1) Psihometrijski test je standardizovani instrument za procenu sposobnosti i osobina ličnosti kandidata koje su povezane sa kompetencijama potrebnim za delotvoran rad na radnom mestu.
(2) Psihometrijsko testiranje obavljaju diplomirani psiholozi.
Član 46 Uzorak ponašanja
(1) Uzorak ponašanja je sveobuhvatni postupak za višestruku procenu ispoljenog ponašanja kandidata koji učestvuju u unapred pripremljenim grupnim i/ili individualnim vežbama, koje posmatra i procenjuje tim obučenih procenjivača i diplomiranih psihologa, u odnosu na niz unapred određenih pokazatelja ponašajnih kompetencija.
(2) Vežbe mogu imati različite oblike, zavisno od kompetencije koja se procenjuje i mogu biti: individualne, grupne, pisane i „igranje uloga”, a cilj im je da podstiču ispoljavanje ponašanja koja su pokazatelji traženih kompetencija.
(3) Praćenje, beleženje i procenu pokazatelja ponašajnih kompetencija kandidata na osnovu uzorka ponašanja rade diplomirani psiholozi i obučeni procenjivači.
(4) Procenjivači iz stava 1. ovog člana mogu biti državni službenici iz državnih organa koji su obučeni za primenu metoda i tehnika za procenu ponašajnih kompetencija u Nacionalnoj akademiji za javnu upravu, koje angažuje Služba, uz prethodnu saglasnost neposrednog rukovodioca procenjivača.
Član 47 Intervju baziran na kompetencijama
(1) Intervju baziran na kompetencijama je polustrukturisan i sistematizovan način prikupljanja informacija o ponašajnim kompetencijama u kome se kandidatima postavljaju pitanja koja se odnose na njihovo ponašanje u određenim okolnostima.
(2) Praćenje, beleženje i procenu pokazatelja ponašajnih kompetencija kandidata na osnovu intervjua zasnovanog na kompetencijama rade diplomirani psiholozi.
(1) Upitnik je instrument za proveru stavova, vrednosti, interesovanja i osobina ličnosti povezanih sa kompetencijama.
(2) Upitnik može biti sastavljen od otvorenih i zatvorenih pitanja i skala procene.
(3) Ispitivanje putem upitnika obavljaju diplomirani psiholozi.
Član 49 Način vrednovanja ponašajnih kompetencija
(1) Vrednovanje svake od proveravanih ponašajnih kompetencija sprovodi se u skladu sa unapred definisanim kriterijumima koje utvrđuje Služba. Ako se vrednovanje vrši putem uzorka ponašanja, u vrednovanju je potrebno postići konsenzus procenjivača i diplomiranih psihologa.
(2) Na osnovu informacija prikupljenih primenom različitih oblika provere svaka ponašajna kompetencija se vrednuje na petostepenoj skali u zavisnosti od dokaza koje je kandidat pružio tokom provere i to:
- 1) ne poseduje kompetenciju – 1 bod;
- 2) poseduje kompetenciju na niskom nivou – 2 boda;
- 3) poseduje kompetenciju na delimično zadovoljavajućem nivou – 3 boda;
- 4) poseduje kompetenciju na zadovoljavajućem nivou – 4 boda;
- 5) poseduje kompetenciju na izuzetnom nivou – 5 bodova.
Član 50 Izveštaj o rezultatima provere ponašajnih kompetencija
(1) Izveštaj o rezultatima provere ponašajnih kompetencija kandidata sačinjava diplomirani psiholog koji je vršio proveru ponašajnih kompetencija, pod šifrom prijave kandidata i dostavlja ga komisiji.
(2) Izveštaj iz stava 1. ovog člana sadrži kvalitativni opis svake od proverenih kompetencija kandidata i broj postignutih bodova kandidata. Izveštaj podleže zaštiti podataka o ličnosti u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.
(3) Diplomirani psiholog u Službi koji je vršio proveru ponašajnih kompetencija dužan je da na zahtev komisije, komisiji predstavi rezultate provere ponašajnih kompetencija iz sačinjenog izveštaja.
Član 51 Intervju sa komisijom i vrednovanje kandidata
(1) Komisija obavlja interviju sa kandidatima koji su dokazali posedovanje ponašajnih kompetencija i dostavili dokaze o ispunjenosti uslova za zaposlenje.
(2) Intervju sa komisijom podrazumeva razgovor koji članovi komisije vode sa kandidatom u cilju procene motivacije za rad na radnom mestu i prihvatanja vrednosti državnih organa.
(3) Komisija u vrednovanju odgovora kandidata na pitanja koja su mu postavljena procenjuje koliko je kandidat pokazao izraženu motivaciju za rad na radnom mestu u državnom organu i stepen prihvatanja vrednosti državnih organa (u daljem tekstu: motivacija), na trostepenoj skali na sledeći način:
- 1) 6 bodova – veoma visoko izražena motivacija;
- 2) 4 boda – osrednje izražena motivacija;
- 3) 2 boda – nisko izražena motivacija.