III Organizacija i sastav institucije
Član 12 Organizacija i organi
(1) Institucija ima predsednika Institucije, potpredsednika, Savet, revizorske službe i prateće službe.
(2) Delokrug i način obavljanja poslova službi Institucije, unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mesta bliže se uređuju aktom Institucije, koji na predlog predsednika Institucije donosi Savet.
(1) Savet je najviši organ Institucije.
(2) Savet je kolegijalni organ.
(3) Savet ima pet članova, i to: predsednika, potpredsednika i tri člana.
(4) Predsednik Saveta je istovremeno predsednik Institucije.
(5) Savet odlučuje na sednicama kojima predsedava predsednik Saveta ili potpredsednik koji ga zamenjuje.
(6) Savet donosi odluke većinom glasova svih članova.
(7) Članovi Saveta ne mogu dovesti u pitanje nezavisnost pri donošenju svojih odluka, kao ni nezavisnost Institucije.
(8) Poslovnikom o radu Saveta Institucije bliže će se urediti pitanja vezana za rad Saveta.
(9) Akt iz stava 8. ovog člana donosi Savet.
Član 14 Nadležnosti Saveta
Savet obavlja sledeće poslove:
- 1) donosi poslovnik;
- 2) donosi godišnji program revizije;
- 3) donosi akt kojim bliže uređuje postupak revizije;
- 4) donosi finansijski plan Institucije;
- 5) utvrđuje završni račun Institucije;
- 6) odlučuje o prigovoru subjekta revizije na predlog izveštaja o izvršenoj reviziji;
- 7) donosi godišnji izveštaj i posebne izveštaje;
- 8) donosi druga akta Institucije i obavlja druge poslove utvrđene ovim zakonom i aktima Institucije.
Član 15 Članovi Saveta
Članovi Saveta učestvuju u radu i odlučivanju Saveta, prate aktivnosti pojedinih revizorskih jedinica u Instituciji, učestvuju u procesu rada revizorskih službi i obavljaju druge poslove koje im poveri predsednik Saveta.
Član 16 Uslovi za izbor članova Saveta
(1) Za člana Saveta može biti izabran državljanin Republike Srbije, koji pored opštih uslova utvrđenih zakonom za rad u državnim organima, ispunjava i sledeće uslove: ima visoku školsku spremu, najmanje 10 godina radnog iskustva, od čega najmanje pet* godina na poslovima koji su povezani sa nadležnostima Institucije.
(2) Brisan je raniji stav 2. (vidi član 1. Zakona – 54/2007-4)
(3) Najmanje dva člana Saveta moraju biti diplomirani ekonomisti sa odgovarajućim revizorskim ili računovodstvenim zvanjem.
(4) Najmanje jedan od članova Saveta mora biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 54/2007
Član 17 Nespojivost funkcija
(1) Funkcija člana Saveta nije spojiva sa:
- 1) funkcijom u državnom organu, u organima lokalne vlasti ili nosioca javnih ovlašćenja i funkcijom u političkim strankama ili sindikatima;
- 2) radom u državnom organu, organu lokalne vlasti ili kod nosioca javnih ovlašćenja;
- 3) članstvom u organu upravljanja ili nadzora privrednog društva, javnog preduzeća, fonda, organizacije obaveznog socijalnog osiguranja ili drugog pravnog lica sa učešćem državnog kapitala;
- 4) svojinskim udelom u pravnim licima koja su u nadležnosti Institucije u skladu sa ovim zakonom;
- 5) obavljanjem drugih poslova koji po zakonu nisu spojivi sa obavljanjem javne funkcije;
- 6) obavljanjem drugih poslova koji bi mogli negativno da utiču na njihovu samostalnost, nepristrasnost i društveni ugled kao i na poverenje i ugled Institucije;
- 7) vršenjem bilo kakvih drugih plaćenih dužnosti, osim naučnih i obrazovnih funkcija, i to samo ukoliko takve dužnosti nisu u moralnoj koliziji sa vršenjem dužnosti članova Saveta.
(2) Članovi Saveta podležu obavezama i zabranama utvrđenim zakonom koji uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija.
(3) Član Saveta je obavezan da o činjenicama iz stava 1. ovog člana obavesti Savet.
Član 18 Nedozvoljeni odnosi nosilaca funkcija u Instituciji između sebe i sa subjektom revizije
(1) Članovi Saveta međusobno ne smeju biti krvni srodnici u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, bračni drugovi, srodnici po tazbini zaključno sa drugim stepenom srodstva čak i onda kada je brak prestao, staralac, usvojenik, usvojilac i hranilac.
(2) Član Saveta ne može učestvovati i odlučivati u postupku revizije, ako je bio radno angažovan kod lica koje je predmet revizije ili je obavljao određene poslove za račun subjekta revizije, ako od prestanka tog zaposlenja ili završetka poslova nije proteklo pet godina.
(3) Član Saveta je dužan da o činjenicama iz st. 1. i 2. ovog člana blagovremeno obavesti Savet.
Član 19 Izbor predsednika, potpredsednika i članova Saveta
(1) Predsednika, potpredsednika i članove Saveta bira i razrešava Skupština, većinom glasova svih narodnih poslanika, na predlog nadležnog radnog tela Skupštine. Nadležno radno telo razmatra kandidature, utvrđuje ispunjenost uslova određenih ovim zakonom i utvrđuje listu kandidata koju dostavlja Skupštini. Predlog kandidature mora biti obrazložen, sa priloženom izjavom kandidata u pisanom obliku da prihvata kandidaturu.
(2) Ukoliko predloženi kandidat za predsednika, potpredsednika i članove Saveta ne dobije potrebnu većinu glasova poslanika, nadležno radno telo Skupštine utvrđuje predlog za novog kandidata.
(3) Nakon izbora, predsednik, potpredsednik i članovi Saveta polažu zakletvu pred Skupštinom, čime preuzimaju dužnost. Zakletva glasi: „Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji. Obećavam da ću poštovati Ustav i zakone. Zaklinjem se čašću da ću svoju dužnost obavljati nezavisno, pošteno i nepristrasno i da neću zloupotrebljavati svoje nadležnosti”.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 54/2007
Član 20 Trajanje mandata članova Saveta
(1) Član Saveta bira se na period od pet godina.
(2) Izabrani članovi Saveta mogu biti izabrani najviše dva puta.
(3) Predsednik Saveta obaveštava predsednika nadležnog radnog tela Skupštine o prestanku mandata članu Saveta najkasnije šest meseci pre isteka mandatnog perioda.
(4) Član Saveta kome je istekao mandat iz drugih razloga od onih utvrđenih članom 22. ovog zakona može da obavlja funkciju do izbora novog člana Saveta.
Član 21 Prestanak mandata člana Saveta
Članu Saveta prestaje mandat pre isteka vremena na koje je izabran podnošenjem ostavke, ispunjenjem uslova za penziju ili razrešenjem.
Član 22 Razlozi za razrešenje
(1) Član Saveta razrešava se funkcije:
- 1) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci, ili za kažnjivo delo u kraćem trajanju koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije;
- 2) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom
(2) lišen poslovne sposobnosti;
- 3) preuzimanjem posla ili funkcije koji su nespojivi sa funkcijom člana Saveta;
- 4) ako ne postupa u skladu sa Ustavom i zakonom.
Član 23 Postupak u kojem se utvrđuje postojanje razloga za razrešenje
(1) O nastupanju razloga za prestanak mandata ili razrešenje, Savet bez odlaganja obaveštava Skupštinu.
(2) Inicijativu za razrešenje člana Saveta može da podnese najmanje 20 narodnih poslanika.
(3) Inicijativa se podnosi u pisanom obliku, sa obrazloženjem i dokazima o nastupanju razloga iz člana 22. ovog zakona.
(4) Inicijativu razmatra nadležno radno telo Skupštine.
(5) Član Saveta, čije se razrešenje predlaže, ima pravo da se pismeno ili usmeno obrati članovima nadležnog radnog tela Skupštine, na sednici na kojoj se razmatra inicijativa o njegovom razrešenju.
(6) Nakon obavljene rasprave i glasanja, nadležno radno telo Skupštine podnosi izveštaj Skupštini sa predlogom da Skupština donese odluku o razrešenju člana Saveta ili da inicijativu odbaci.
(7) Članu Saveta prestaje mandat i sva prava po tom osnovu danom donošenja odluke o njegovom razrešenju na sednici Skupštine.
(1) Nadležno radno telo Skupštine može samoinicijativno da predloži Skupštini da se član Saveta razreši kada, na osnovu kontinuiranog praćenja rada Saveta u skladu sa zakonom ili na osnovu drugih saznanja, utvrdi da su nastupili razlozi za razrešenje iz člana 22. ovog zakona.
(2) U postupku kada nadležno radno telo Skupštine samoinicijativno predloži da se član Saveta razreši, primenjuju se odredbe člana 23. stav 5. ovog zakona.
Član 25 Predsednik Institucije
(1) Predsednik Institucije je generalni državni revizor i rukovodilac u Instituciji.
(2) Kao generalni državni revizor, predsednik Institucije ima sledeće nadležnosti:
- 1) odobrava i usmerava raspored poslova iz nadležnosti Institucije tako što utvrđuje i sprovodi program rada i potpisuje akta Institucije;
- 2) propisuje pravila i donosi smernice i instrukcije za sprovođenje pojedinačnih faza revizije;
- 3) može odrediti službeno nadziranje sprovođenja zadataka revizije i u vezi s tim doneti odluku o nadziranju;
- 4) predlaže članove ispitne Komisije;
- 5) potpisuje sertifikate za revizorska zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor;
- 6) ima druge nadležnosti i obavlja druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
(3) Kao rukovodilac, predsednik Institucije ima sledeće nadležnosti:
- 1) predlaže Savetu godišnji finansijski plan Institucije;
- 2) podnosi Savetu godišnji izveštaj i posebne izveštaje o radu Institucije;
- 3) naredbodavac je za sredstva Institucije;
- 4) odlučuje o radnopravnim pitanjima u Instituciji i u vezi s tim donosi odluke;
- 5) određuje radne zadatke u Instituciji i u vezi s tim može donositi odluke;
- 6) ima druge nadležnosti i obavlja druge poslove određene zakonom.
Član 26 Potpredsednik Institucije
(1) Potpredsednik Institucije:
- 1) obavlja poslove generalnog državnog revizora na osnovu ovlašćenja predsednika Institucije;
- 2) zamenjuje predsednika Institucije u slučaju njegove privremene sprečenosti;
- 3) u slučaju prevremenog prestanka funkcije predsednika Institucije, obavlja funkciju predsednika do izbora novog predsednika;
- 4) obavlja druge poslove koje mu poveri predsednik Institucije.
(2) U slučaju odsutnosti ili sprečenosti potpredsednika Institucije zamenjuje najstariji član Saveta.
Član 27 Vrhovni državni revizori
(1) Za vrhovnog državnog revizora može biti imenovano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, koje poseduje univerzitetsko obrazovanje i naziv ovlašćeni državni revizor prema ovom zakonu. Smatra se da odgovarajuće iskustvo za funkciju vrhovnog državnog revizora poseduje ono lice koje ima najmanje 10 godina radnog iskustva, od čega najmanje osam godina na poslovima koji su povezani sa nadležnostima Institucije.
(2) Vrhovnog državnog revizora, na predlog predsednika Institucije imenuje i razrešava Savet Institucije odlukom, na vreme od šest godina, sa mogućnošću reizbora.
(3) Vrhovni državni revizor stupa na funkciju, pošto pred Savetom Institucije položi zakletvu iz člana 19. stav 3. ovog zakona.
(4) Vrhovni državni revizor rukovodi revizorskom službom i izvršava revizione nadležnosti Institucije u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa ovlašćenjima dobijenim od predsednika Institucije.
(5) Vrhovni državni revizor za svoj rad odgovara predsedniku Institucije.
(6) Aktom Institucije se određuje broj vrhovnih državnih revizora koje ima Institucija.
Član 28 Državni revizori – revizorska zvanja
(1) Poslove revizije obavljaju državni revizori.
(2) Revizorska zvanja su: državni revizor i ovlašćeni državni revizor.
(3) Revizorska zvanja stiču se u skladu sa ovim zakonom kao i sa međunarodnom praksom edukacije revizora.
(4) Državni revizor i ovlašćeni državni revizor je nezavisno stručno lice koje poseduje sertifikat za zvanje državni revizor odnosno ovlašćeni državni revizor i ispunjava druge uslove propisane ovim zakonom.
(5) Kandidat za polaganje ispita za sticanje zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor, pre polaganja ispita treba da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, osim ako je oslobođen prema odredbama zakona koje se odnose na državne službenike.
(6) Sertifikat za revizorsko zvanje državni revizor može steći lice koje ispunjava sledeće uslove:
- 1) ima stručno znanje za obavljanje poslova revizije u skladu sa ovim zakonom;
- 2) poseduje odgovarajuće radno iskustvo;
- 3) položilo je ispit za zvanje državnog revizora.
(7) Sertifikat za revizorsko zvanje ovlašćeni državni revizor može steći lice koje ispunjava uslove iz tač. 1)–3) stava 6. ovog člana i koje je položilo ispit za zvanje ovlašćenog državnog revizora.
(8) Sertifikati o sticanju revizorskih zvanja iz stava 1. ovog člana su javni dokumenti.
(9) Savet propisuje bliže uslove za sticanje i oduzimanje revizorskih zvanja, organizovanje i sprovođenje ispita za revizorska zvanja i izdavanje sertifikata za revizorska zvanja.
(10) Akt iz stava 9. ovog člana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Član 29 Sticanje revizorskih zvanja
(1) Ispit za sticanje revizorskog zvanja državni revizor, odnosno ovlašćeni državni revizor, polaže se prema programu koji donosi Savet i koji se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(2) U izradi programa iz stava 1. ovog člana, mogu da učestvuju ministarstvo nadležno za poslove finansija, ministarstvo nadležno za poslove državne uprave i drugi subjekti za koje Savet oceni da mogu doprineti izradi programa.
(3) Izvođenje programa obrazovanja za sticanje revizorskih zvanja Institucija može da poveri drugoj stručno osposobljenoj organizaciji.
(4) Ispit za sticanje revizorskih zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor, se polaže pred Komisijom koju imenuje Savet na predlog predsednika Institucije.
(5) Lice koje položi ispit iz stava 4. ovog člana, stiče revizorsko zvanje državni revizor, odnosno ovlašćeni državni revizor i upisuje se u Registar zvanja koji vodi Institucija.
(6) Institucija izdaje sertifikate za revizorska zvanja državni revizor i ovlašćeni državni revizor.
(1) Odredbe čl. 17. i 18. ovog zakona shodno se primenjuju na vrhovnog državnog revizora, ovlašćenog državnog revizora i državnog revizora.
(2) Odluku o izuzeću lica iz stava 1. ovog člana donosi Savet.
Član 31 Službe Institucije
(1) Institucija ima revizorske i prateće službe.
(2) Rukovodioce službi iz stava 1. ovog člana imenuje predsednik Institucije.
(3) Način obavljanja poslova, nadležnost, organizaciona struktura službi, sistematizacija radnih mesta i druga prava i obaveze zaposlenih u službama Institucije iz stava 1. ovog člana bliže se uređuju aktom Institucije.
(1) Institucija ima sekretara koji usklađuje rad pratećih službi Institucije, vodi poslovanje Institucije i obavlja druge poslove prema odredbama i u skladu sa ovlašćenjima predsednika Institucije.
(2) Sekretara institucije imenuje i razrešava predsednik Institucije odlukom na vreme od šest godina, nakon sprovedenog javnog konkursa, sa mogućnošću reizbora.
(3) Za sekretara Institucije može biti imenovano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, koje je diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista, koje ima položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje osam godina radnog iskustva u struci.
(4) Sekretar Institucije za svoj rad odgovara predsedniku Institucije.
(5) Sekretar Institucije prisustvuje sednicama Saveta bez prava glasa.
Član 33 Spoljni stručnjaci
(1) Institucija u postupku revizije može angažovati spoljne stručnjake radi obavljanja određenih poslova iz svoje nadležnosti, ukoliko revizija zahteva posebno specijalističko znanje kojim Institucija ne raspolaže.
(2) Spoljni stručnjak Institucije mora da ima odgovarajuće stručno znanje i iskustvo.
(3) Spoljni stručnjak može biti fizičko ili pravno lice.
(4) Za spoljnog stručnjaka Institucije može biti imenovan i strani državljanin, koji je priznati stručnjak u oblasti od značaja za izvršavanje poslova iz nadležnosti Institucije.
(5) Status spoljnog stručnjaka Institucije se stiče upisom u Imenik spoljnih stručnjaka Institucije, na osnovu odluke Saveta.
(6) Sva radna dokumentacija, koju izradi spoljni stručnjak, na raspolaganju je i pripada Instituciji.
(7) Institucija je odgovorna za konstatacije revizije i kada ih zasniva na mišljenju i uviđaju spoljnih stručnjaka.
(8) Odredbe čl. 17. i 18. ovog zakona shodno se primenjuju na spoljne stručnjake.
Član 34 Standardi revizije
(1) Institucija obavlja svoju revizionu nadležnost u skladu sa opšteprihvaćenim načelima i pravilima revizije i u skladu sa odabranim međunarodno prihvaćenim standardima revizije.
(2) Prevod na srpski jezik standarda iz stava 1. ovog člana i druge profesionalne regulative objavljuje Institucija u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(3) Institucija je ovlašćena da prevodi odabrane međunarodno prihvaćene standarde revizije iz stava 1. ovog člana i drugu profesionalnu regulativu i da iste objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Član 35 Program revizije
(1) Institucija obavlja reviziju na osnovu godišnjeg programa revizije, koji je dužna da usvoji pre kraja godine za narednu kalendarsku godinu.
(2) U okviru koji postavlja zakon, Institucija samostalno odlučuje o subjektima revizije, predmetu, obimu i vrsti revizije, vremenu početka i trajanja revizije, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
(3) Program revizije obavezno svake godine obuhvata:
- 1) budžet Republike Srbije;
- 2) organizacije obaveznog socijalnog osiguranja;
- 3) odgovarajući broja jedinica lokalne samouprave;
- 4) poslovanje Narodne banke Srbije koje se odnosi na korišćenje javnih sredstava;
- 5) odgovarajući broj javnih preduzeća, privrednih društava i drugih pravnih lica koje je osnovao direktni, odnosno indirektni korisnik javnih sredstava i kod kojih ima učešće u kapitalu odnosno upravljanju.
(4) Tokom kalendarske godine, Institucija može da izmeni i dopuni program revizije iz stava 1. ovog člana.
(5) Radi izvršenja programa revizije, Institucija može da angažuje revizore državnih revizorskih institucija drugih zemalja, kao i komercijalna preduzeća za reviziju.
(6) Za izvršenje svog programa revizije, Institucija može da koristi izveštaje o izvršenoj reviziji koje su izdala komercijalna preduzeća za reviziju, odnosno na osnovu tih izveštaja da planira dodatne postupke kod subjekata revizije.
(7) Institucija je odgovorna za konstatacije revizije i kada koristi izveštaje iz stava 6. ovog člana.
Član 36 Slobodan pristup revizora dokumentima subjekta revizije
(1) Subjekt revizije dužan je da revizorima stavi na raspolaganje sve tražene podatke i dokumenta, uključujući i poverljive podatke i dokumenta koji su neophodni za planiranje i izvršenje revizije. Subjekt revizije je dužan da tražene podatke dostavlja Instituciji i u toku godine, odnosno po dinamici utvrđenoj detaljnim planom revizije i u rokovima koje odredi ovlašćeno lice Institucije.
(2) Subjekt revizije dužan je da Instituciji ili ovlašćenom licu omogući uvid u dokumenta poverljivog karaktera, ili dokumenta koja predstavljaju poslovnu tajnu, u skladu sa zakonom.
(3) Na zahtev revizora Institucije, subjekt revizije je dužan da preda kopiju baze podataka.
Član 37 Prikupljanje obaveštenja pre početka revizije
(1) Institucija može i pre početka revizije da zahteva od korisnika javnih sredstava sva obaveštenja, koja se smatraju neophodnim, knjigovodstvenu dokumentaciju, podatke i drugu dokumentaciju, kao i da obavi druga ispitivanja, koja su potrebna za planiranje ili izvođenje revizije.
(2) Zahtevu za podnošenje podataka iz prethodnog stava ovog člana mora se udovoljiti u roku od osam dana od dana uručenja zahteva.
Član 38 Početak postupka revizije
(1) Institucija otpočinje postupak revizije donošenjem zaključka o sprovođenju revizije.
(2) Protiv zaključka o sprovođenju revizije dopušten je prigovor. Primalac zaključka ulaže prigovor u roku od osam dana od dana uručivanja zaključka.
(3) O prigovoru odlučuje Savet zaključkom, i to tako da ga može odbaciti, odbiti ili ga prihvatiti kao osnovanog.
(4) Prigovor je osnovan ako se pokaže da revizija nije u nadležnosti Institucije.
(5) Protiv zaključka o odbacivanju nije dopušten prigovor.
(6) Korisnik javnih sredstava, kome je uručen zaključak o sprovođenju revizije (u daljem tekstu: revidirani) obavezan je da ovlašćenim licima Institucije omogući da obave pregled, potreban radi ostvarenja ciljeva revizije (u daljem tekstu: sprovođenje revizije).
(7) Sprovođenje revizije obuhvata:
- 1) ispitivanje sistema i određenih podsistema poslovanja i sistema internih kontrola i računovodstva;
- 2) ispitivanje računovodstvenih isprava i drugih dokumenata o poslovanju i finansijskih izveštaja revidovanog subjekta;
- 3) uvid u prostorije, objekte i sredstva za rad, koje revidirani subjekt koristi za svoje poslovanje;
- 4) druga reviziona ispitivanja i aktivnosti potrebne radi ostvarivanja ciljeva revizije i ocene svrsishodnosti poslovanja.
(8) U slučaju da otkrije materijalno značajnu radnju, odnosno dokumentaciju kod subjekta revizije, koja ukazuje na postojanje krivičnog dela, ovlašćeno lice Institucije dužno je da tu dokumentaciju popiše, zapleni i obezbedi, ali najviše na osam dana. O oduzimanju se izdaje potvrda.
(9) O radnjama i dokumentaciji iz prethodnog stava ovog člana, Institucija odmah obaveštava nadležne organe.
(10) Ako se u roku od 15 dana po uručivanju zaključka o sprovođenju revizije ovlašćenim licima Institucije od strane revidiranog onemogućava otpočinjanje revizije ili ako, u toku revizije, od Institucije ovlašćena lica ocene da revidirani ne iskazuje odgovarajuću spremnost na saradnju u sprovođenju revizije, Institucija izdaje nalog za podnošenje isprava koje revidirani mora podneti. Institucija može doneti više dopuna uz nalog za podnošenje isprava.
(11) Po nalogu za podnošenje isprava mora se postupiti u roku od osam dana od dana uručivanja.
Član 39 Okončanje postupka revizije
(1) Nakon obavljenih postupaka revizije kod revidiranog, Institucija sastavlja nacrt izveštaja o izvršenoj reviziji koji dostavlja subjektu revizije i licima koja su bila odgovorna za obuhvaćeno poslovanje u periodu na koji se revizija odnosi (u daljem tekstu: odgovorna lica). U revizionom izveštaju Institucija daje mišljenje o poslovanju revidiranog.
(2) Subjekt revizije, odnosno odgovorno lice, ima pravo da podnese obrazložen prigovor na nacrt izveštaja o izvršenoj reviziji, u roku od 15 dana od dana uručenja nacrta.
(3) Institucija razmatra opravdanost primedbi iz prigovora i, u roku od 15 dana od prijema prigovora, poziva odgovorna lica revidiranog na raspravu o nacrtu izveštaja revizije, u toku koje ova lica mogu da podnesu i nove dokaze.
(4) Rasprava iz stava 3. ovog člana nije neophodna ako je revidirani subjekt u roku od 15 dana od dana uručivanja nacrta izveštaja revizije pismeno obavestio Instituciju da ne osporava nijedan nalaz sadržan u nacrtu.
(5) Rasprava o nacrtu izveštaja revizije može biti više. Prva se održava najmanje osam, a poslednja najduže 30 dana od dana uručenja nacrta izveštaja o reviziji.
(6) Sastanak na kome se raspravlja o nacrtu izveštaja revizije vodi ovlašćeno lice Institucije i po pravilu se održava u sedištu revidiranog subjekta.
(7) Ako zastupnik revidiranog subjekta ne uzme učešće na raspravi, smatra se da on ne osporava nijedan nalaz iz nacrta izveštaja revizije, osim ukoliko zastupnik u roku od tri dana od dana određenog za raspravu ne dokaže da nije uzeo učešće iz opravdanih razloga.
(8) U toku rasprave zastupnik revidiranog subjekta može:
- 1) da osporava pojedinačne nalaze u nacrtu izveštaja o reviziji;
- 2) da pruži objašnjenja i dodatne dokaze kojima osporava revizione nalaze.
(9) Ako se Institucija uveri da je osporavanje nalaza revizije utemeljeno, onda se taj nalaz izostavlja iz izveštaja o reviziji, s tim što se prethodno mogu sprovesti dodatne revizione provere.
(10) Objašnjenja iz tačke 2. stava 8. ovog člana mogu se uključiti u izveštaj revizije.
(11) Nakon održane rasprave, ovlašćeno lice Institucije predaje članu Saveta ili nadležnom vrhovnom državnom revizoru nacrt revizijskog izveštaja sa eventualnim primedbama revidiranog subjekta. Član Saveta, ili nadležni vrhovni državni revizor pregleda izveštaj revizije i utvrđuje osnovanost primedbi i da li se zaključci zasnivaju na dokazima iz isprava, odnosno da li je postupak sproveden u skladu sa standardima revizije. Posle ocenjivanja primedaba i zaključaka član Saveta ili nadležni vrhovni državni revizor utvrđuje predlog izveštaja revizije koji se uručuje revidiranom subjektu i odgovornim licima, u roku od 30 dana od dana okončanja rasprave.
(12) U slučaju da rasprava o nacrtu izveštaja revizije nije neophodna (stav 4. ovoga člana), član Saveta ili nadležni vrhovni državni revizor utvrđuje predlog izveštaja revizije u roku do 15 dana od dana prijema obaveštenja revidiranog subjekta da ne osporava nijedan nalaz iz nacrta izveštaja revizije.
(13) Revidirani subjekt, odnosno odgovorno lice revidiranog subjekta iz vremena na koje se odnosi sprovedena revizija, može uložiti prigovor na nalaz revizije sadržan u predlogu izveštaja o reviziji. Prigovor se ulaže Instituciji u roku od 15 dana i počinje teći narednog dana od dana uručenja predloga izveštaja o reviziji revidiranom subjektu, odnosno odgovornom licu iz vremena na koje se izveštaj o obavljenoj reviziji odnosi.
(14) Predsednik Institucije može odrediti, da se o pojedinom delu predloga ili o celokupnom predlogu izveštaja o reviziji, pribavi mišljenje spoljnog stručnjaka Institucije.
(15) Ako je nalaz revizije iz predloga izveštaja o reviziji osporen (prigovor iz stava 13. ovog člana) ili ako je u odnosu na mišljenje spoljnog stručnjaka iz prethodnog stava izražena sumnja u njegovu ispravnost, taj nalaz se smatra spornim.
(16) O spornom nalazu u predlogu izveštaja o reviziji odlučuje Savet zaključkom, u roku od 30 dana po prijemu prigovora iz stava 13. ovog člana. Savet može odlučiti:
(17) – da se sporni nalaz izostavi iz izveštaja o reviziji;
(18) – da sporni nalaz ostane sastavni deo izveštaja o reviziji u neizmenjenom obliku;
(19) – da se sporni nalaz uključi u izveštaj o reviziji sadržinom koju Savet utvrdi.
(20) Izveštaj o reviziji se dostavlja:
(21) 1. revidiranom subjektu;
(22) 2. odgovornom licu revidiranog subjekta iz vremena na koje se odnosi obavljena revizija;
(23) 3. Skupštini;
(24) 4. drugim organima za koje Savet oceni da treba da budu obavešteni o nalazima revizije.
(25) Ako je revidirani subjekt, odnosno odgovorno lice revidiranog subjekta iz vremena na koje se odnosi revizija istaklo prigovor protiv nalaza revizije sadržanog u predlogu izveštaja o reviziji, uz dostavljeni izveštaj revizije dostavlja mu se i odgovor na prigovor. Odgovor na prigovor utvrđuje Savet.
(26) Protiv odgovora iz stava 18. ovog člana ne postoji pravni lek.
(27) Nacrt i predlog izveštaja revizije su poverljivi.
Član 40 Postupak nakon obavljene revizije
(1) Revidirani subjekt u čijem su poslovanju bile otkrivene nepravilnosti ili nesvrsishodnosti koje nisu otklonjene u toku obavljanja revizije, dužan je, osim u slučaju iz stava 3. ovog člana, da podnese Instituciji izveštaj o otklanjanju otkrivenih nepravilnosti ili nesvrsishodnosti (u daljem tekstu: odazivni izveštaj). Ovaj izveštaj revidirani subjekt mora podneti u roku koji odredi Institucija, u granicama od 30 do 90 dana, počev od narednog dana od dana uručenja izveštaja revizije.
(2) Odazivni izveštaj se daje u pisanom obliku, potpisan i overen pečatom od strane odgovornog lica revidiranog subjekta. Ovaj dokument, po potrebi, podleže proveri verodostojnosti od strane Institucije. Odazivni izveštaj je javna isprava.
(3) Odazivni izveštaj nije potreban, ako je u izveštaju revizije navedeno da su već u toku revizionog postupka sprovedene odgovarajuće mere i aktivnosti radi otklanjanja otkrivenih nepravilnosti i nesvrsishodnosti.
(4) Institucija može proveravati verodostojnost odazivnog izveštaja poredeći isti sa rezultatima revizije.
(5) Ako Institucija oceni da odazivni izveštaj ne ukazuje da su otkrivene nepravilnosti ili nesvrsishodnosti otklonjene na zadovoljavajući način, smatra se da korisnik javnih sredstava krši obavezu dobrog poslovanja. Ako se radi o nezadovoljavajućem otklanjanju značajne nepravilnosti ili značajne nesvrsishodnosti, smatra se da postoji teži oblik kršenja obaveze dobrog poslovanja.
(6) Kršenje, odnosno teži oblik kršenja obaveze dobrog poslovanja od strane revidiranog subjekta ocenjuje se u skladu sa smernicama koje donosi Savet.
(7) Ako je u pitanju kršenje obaveza dobrog poslovanja Institucija može istaći zahtev za preduzimanje mera. Taj zahtev upućuje organu, za kojeg oceni da može u granicama svoje nadležnosti da preduzme mere protiv korisnika javnih sredstva, koji krši obaveze dobrog poslovanja.
(8) Organ kome je upućen zahtev za preduzimanje mera iz prethodnog stava ovog člana dužan je da, u roku od 30 dana po prijemu zahteva, obavesti Instituciju o preduzimanju mera odnosno dostavi obrazloženje zašto iste nije preduzeo.
(9) Ako je reč o teškom kršenju obaveze dobrog poslovanja Institucija o tome obaveštava Skupštinu.
(10) Radno telo Skupštine, nadležno za nadzor budžeta i drugih javnih sredstava, posle obavljenog pretresa, na koji se poziva i korisnik javnih sredstava, u granicama svoje nadležnosti donosi zaključak o preporukama i merama koje treba preduzeti usled teškog kršenja obaveze dobrog poslovanja.
(11) Ako je reč o teškom kršenju obaveze dobrog poslovanja ili u slučaju kršenja st. 9. i 10. člana 38. ovog zakona, Institucija takođe:
- 1) upućuje poziv za razrešenje odgovornog lica;
- 2) obaveštava javnost.
(12) U pozivu iz tačke 1. stava 11. ovog člana, Institucija navodi ime lica ili više njih koja bi trebalo razrešiti. Zahtev za njihovo razrešenje upućuje organu, za kojeg oceni da može sprovesti ili otpočeti postupak razrešenja.
(13) Organ kojem je bio uručen poziv za razrešenje odgovornog lica, o pozivu mora odlučivati i o svojoj odluci obavestiti Instituciju u roku od 15 dana od dana uručenja poziva.
Član 41 Pokretanje prekršajnog odnosno krivičnog postupka i obaveštavanje javnog pravobranioca
(1) Institucija je dužna da bez odlaganja podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno podnese krivičnu prijavu nadležnom organu, ako u postupku revizije otkrije materijalno značajne radnje koje ukazuju na postojanje elemenata prekršaja odnosno krivičnog dela.
(2) Institucija je dužna da obavesti javnog pravobranioca o slučajevima kada je radnjom subjekta revizije, odnosno pravnog lica koje posluje sa subjektom revizije, naneta šteta javnoj imovini.
(3) Organi iz st. 1. i 2. ovog člana, dužni su da o svojim odlukama obaveste Instituciju.
Član 42 Poverljivost podataka
(1) Članovi Saveta, zaposleni u Instituciji i anagažovani spoljni stručnjaci su dužni da čuvaju podatke i dokumente, koje u toku obavljanja revizije pribave kao dokaz, a koji nose oznaku poverljivosti ili tajnosti, u skladu sa zakonom. Ti podaci se smatraju službenom tajnom i mogu da se koriste samo pri izradi izveštaja.
(2) Izuzetno, podaci, odnosno dokumenta iz stava 1. ovog člana mogu se staviti na uvid javnosti, na osnovu naloga nadležnog suda, u skladu sa zakonom.
(3) Podatke i dokumente koji nose oznaku poverljivosti ili tajnosti, Institucija čuva na bezbednom mestu, u skladu sa poslovnikom.
(4) Činjenice i nalazi koji predstavljaju poslovnu tajnu, Institucija izostavlja iz izveštaja o izvršenoj reviziji koji je dostupan javnosti.