Član 1 Predmet zakona
Ovim zakonom uređuje se očuvanje, zaštita, planiranje, gajenje i korišćenje šuma, raspolaganje šumama i šumskim zemljištem, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja značajna za šume i šumsko zemljište.
Šume i šumsko zemljište
123 člana. Prečišćen tekst, poslednja izmena Sl. glasnik RS 95/2018 · istorija izmena.
Ovim zakonom uređuje se očuvanje, zaštita, planiranje, gajenje i korišćenje šuma, raspolaganje šumama i šumskim zemljištem, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja značajna za šume i šumsko zemljište.
Odredbe ovog zakona odnose se na šume i šumsko zemljište u svim oblicima svojine.
Ovim zakonom obezbeđuju se uslovi za održivo gazdovanje šumama i šumskim zemljištem kao dobrom od opšteg interesa, na način i u obimu kojim se trajno održava i unapređuje njihova proizvodna sposobnost, biološka raznovrsnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost i unapređuje njihov potencijal za ublažavanje klimatskih promena, kao i njihova ekonomska, ekološka i socijalna funkcija, a da se pri tome ne pričinjava šteta okolnim ekosistemima.
(1) Očuvanje, zaštita i unapređenje stanja šuma, korišćenje svih potencijala šuma i njihovih funkcija i podizanje novih šuma u cilju postizanja optimalne šumovitosti, prostornog rasporeda i strukture šumskog fonda u Republici Srbiji, jesu delatnosti od opšteg interesa.
(2) Zaštita opšteg interesa iz stava 1. ovog člana obezbeđuje se:
(1) Šuma je prostor obrastao šumskim drvećem, minimalne površine 5 ari, sa minimalnom pokrivenošću zemljišta krunama drveća od 30%.
(2) Pod šumom se takođe smatraju i mlade prirodne i veštačke sastojine, kao i ljudskim delovanjem ili iz prirodnih razloga privremeno neobrasle površine na kojima će se prirodno ili veštački ponovo uspostaviti šuma.
(3) Pod šumom se podrazumevaju i šumski rasadnici u kompleksu šuma i semenske plantaže, kao i zaštitni pojasevi drveća površine veće od 5 ari.
(4) Šumom se ne smatraju * parkovi u naseljenim mestima, kao i drveće koje se nalazi ispod dalekovoda i u koridoru izgrađenog dalekovoda, bez obzira na površinu.
(5) Šumsko zemljište jeste zemljište na kome se gaji šuma, zemljište na kome je zbog njegovih prirodnih osobina racionalnije gajiti šume, kao i zemljište na kome se nalaze objekti namenjeni gazdovanju šumama, divljači i ostvarivanju opštekorisnih funkcija šuma i koje ne može da se koristi u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Šume imaju opštekorisnu i privrednu funkciju.
(2) Opštekorisne funkcije šuma su:
(3) Prema utvrđenim prioritetnim funkcijama šume, odnosno njihovi delovi mogu biti:
(4) Šume s posebnom namenom su:
(5) Šume u zaštićenim prirodnim dobrima imaju prioritetnu funkciju šume sa posebnom namenom.
(6) Privredna funkcija šuma ostvaruje se korišćenjem šumskih proizvoda i valorizacijom opštekorisnih funkcija šume radi ostvarivanja prihoda.
(7) Namena šuma utvrđuje se, u skladu sa prioritetnim funkcijama šuma, u planu razvoja šumske oblasti*.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da sprovodi mere zaštite šuma, da štiti šume i šumska zemljišta od degradacije i erozije, da izvršava planove gazdovanja šumama, kao i da sprovodi ostale mere propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu, imaju sledeće značenje:
(1) Radi očuvanja šuma, osim kada je ovim zakonom drugačije propisano, zabranjeno je:
(2) Brisan je raniji stav 2. (vidi član 3. Zakona - 89/2015-12)
(3) Čista seča šuma može da se vrši radi izgradnje objekata koji služe gazdovanju šumama, u skladu s planovima gazdovanja šumama.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, čista seča šuma koja nije predviđena planovima gazdovanja šumama može da se vrši uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) radi:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Promena namene šuma i šumskog zemljišta može da se vrši:
(2) Promena namene šuma i šumskog zemljišta iz stava 1. tač. 4)–6) ovog člana vrši se uz saglasnost Ministarstva.
(3) Uz zahtev za davanje saglasnosti iz stava 2. ovog člana podnosi se:
(4) Promenom namene šuma ne smatra se čista seča šuma radi izvođenja radova iz člana 9. st. 2. i 3. ovog zakona.
(5) Šumom i šumskim zemljištem* za koju je, u skladu sa stavom 1. ovog člana, izvršena promena namene, do privođenja planiranoj nameni gazduje sopstvenik, odnosno korisnik šuma, u skladu sa ovim zakonom.
(6) Za zemljište u svojini sopstvenika površine do 50 ari, koje se u službenoj evidenciji vodi kao šuma ili šumsko zemljište, a koristi se za poljoprivrednu proizvodnju, na zahtev sopstvenika može se izvršiti promena namene korišćenja šumskog zemljišta uz saglasnost Ministarstva.
(7) Uz zahtev za davanje saglasnosti iz stava 6. ovog člana podnosi se:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Prestao je da važi (vidi član 278. Zakona - 95/2018-267)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Prestao je da važi (vidi član 278. Zakona - 95/2018-267)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Zabranjena je seča stabala, uništavanje podmlatka i sakupljanje semena strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta šumskog drveća utvrđenih posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode, osim ako su izvor zaraze od bolesti i štetočina, odnosno ako ugrožavaju ljude i objekte.
(2) Vrste iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti uz saglasnost Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine uz saglasnost nadležnog organa autonomne pokrajine.
(3) Radi očuvanja i usmerenog korišćenja genofonda vrsta iz stava 1. ovog člana planovi gazdovanja šumama sadrže mere zaštite, korišćenja i proširenja areala tih vrsta.
(1) Prioritetna opštekorisna funkcija šuma, kao i mere kojima se ona obezbeđuje može se menjati izmenom plana razvoja šumske oblasti*, na predlog zainteresovanog pravnog lica.
(2) Šumama za koje je utvrđena prioritetna opštekorisna funkcija gazduje se u skladu sa ovim zakonom, aktom kojim je utvrđena opštekorisna funkcija i posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode.
(3) Sredstva za sprovođenje mera iz stava 1. ovog člana i naknadu u slučaju da se tim merama ograničava pravo korišćenja šuma i uvećavaju troškovi gazdovanja šumama, obezbeđuje pravno lice na čiji zahtev je utvrđena prioritetna opštekorisna funkcija šuma, odnosno krajnji korisnik opštekorisne funkcije.
(4) Šumom za koju je utvrđena prioritetna opštekorisna funkcija šuma gazduje korisnik, odnosno sopstvenik šuma koji je tom šumom gazdovao do utvrđivanja prioritetne funkcije šuma.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Praćenje uticaja prekograničnog aerozagađenja jeste sistem stalnog praćenja i analize ukupnog stanja šumskih ekosistema izazvanog uticajem prekograničnog aerozagađenja, u skladu sa međunarodno prihvaćenom metodologijom.
(2) Poslove iz stava 1. ovog člana vrši Ministarstvo.
(3) Poslove iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može da poveri organizaciji koja je registrovana za obavljanje naučnoistraživačke delatnosti u oblasti šumarstva u odgovarajućem registru, u skladu sa propisima kojima se uređuje naučnoistraživačka delatnost.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da izvrši sanaciju, i to: neobrasle površine nastale dejstvom prirodnih nepogoda (požar, vetar, sneg i slično); površine na kojoj nije uspelo podmlađivanje i pošumljavanje; površine na kojoj je izvršeno pustošenje – bespravna čista seča ili krčenje šuma ili bespravna seča retkih vrsta drveća.
(2) Ako sopstvenik, odnosno korisnik šuma ne sprovede mere iz stava 1. ovog člana u roku predviđenom planskim dokumentom gazdovanja šumama ili sanacionim planom*, te mere sprovodi Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine, na teret sopstvenika, odnosno korisnika šuma.
(3) Sanacija površine koja je oštećena dejstvom prirodnih nepogoda, a koja nije planirana planskim dokumentom gazdovanja šumama, vrši se na osnovu sanacionog plana.
(4) Sanacioni plan donosi sopstvenik, odnosno korisnik za šume za koje se izrađuje osnova.
(5) Sanacioni plan za šume za koje se izrađuje program donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona.
(6) Sanacioni plan donosi se najkasnije tri meseca nakon prestanka dejstva prirodne nepogode, a sadrži naročito: podatke o mestu; istorijat nastanka šteta; površinu; vrstu drveta; zapreminu; potrebno vreme za sanaciju; plan gajenja; plan korišćenja; plan zaštite; plan izgradnje šumskih saobraćajnica; dinamiku izvođenja radova; tehnologiju izvođenja radova na gajenju i korišćenju šuma; evidenciju izvršenih radova; karte; zapisnik nadležnog šumarskog inspektora i drugo.
(7) Ministarstvo daje saglasnost na sanacioni plan iz stava 3. ovog člana.
(8) Pravna lica koja koriste šumska* zemljišta na kojima se nalazi odlagalište jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija na kojima nije izvršena rekultivacija ili za koja rekultivacija nije planirana projektima rekultivacije radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta, dužna su da ih rekultivišu podizanjem šuma, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Ministarstva na dostavljeni projekat rekultivacije,a na teritoriji autonomne pokrajine po prethodno pribavljenoj saglasnosti nadležnog organa autonomne pokrajine.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Radi obezbeđivanja uslova za uravnoteženi i održivi razvoj šuma, racionalnog sprovođenja mera gazdovanja šumama i drugim potencijalima šuma na određenoj teritoriji, ustanovljavaju se šumske oblasti*.
(2) Šumska oblast jeste planska, geografska i prirodna celina koja obuhvata šume i šumska zemljišta šumskih područja i nacionalnih parkova.
(3) Šumske oblasti su:
(4) 1. Jugoistočna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Južnomoravskog, Jablaničkog, Nišavskog, Moravskog i Topličkog šumskog područja;
(5) 2. Istočna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Timočkog, Severnokučajskog i Južnokučajskog šumskog područja, Nacionalnog parka „Đerdap” i Nastavne baze „Majdanpečka domena” Univerziteta u Beogradu – Šumarski fakultet;
(6) 3. Jugozapadna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Rasinskog, Donjeibarskog i Gornjeibarskog šumskog područja, Nacionalnog parka „Kopaonik”, Nastavne baze „Goč” Univerziteta u Beogradu – Šumarski fakultet i zaštitne šume Vrnjačke banje;
(7) 4. Zapadna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Golijskog, Tarsko-zlatiborskog i Limskog šumskog područja i Nacionalnog parka „Tara”;
(8) 5. Centralna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Šumadijskog, Posavsko-podunavskog i Podrinjsko-kolubarskog šumskog područja;
(9) 6. Severna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Sremskog, Banatskog, Severnobačkog i Južnobačkog šumskog područja i Nacionalnog parka „Fruška gora”;
(10) 7. Južna šumska oblast, koja obuhvata šume i šumska zemljišta Pomoravskog, Nerodimsko-lepenačkog, Šarsko-podrimskog, Prokletijsko-bistričkog, Kosovskog, Ibarskog šumskog područja i Nacionalnog parka „Šar planina”.
(11) Šume i šumska zemljišta koja su obuhvaćena šumskim područjima i nacionalnim parkovima određena su u Popisu šuma i šumskih zemljišta šumskih područja, koji je odštampan uz ovaj zakon i čini njegov sastavni deo.
(12) Šumsko područje obuhvata šume u svim oblicima svojine i svih namena, osim šuma u nacionalnim parkovima.
(13) Brisan je raniji stav 5. (vidi član 10. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Planom razvoja šumske oblasti*, u skladu s potrebama organizacije gazdovanja šumama i kriterijumima podele šumskog prostora, ustanovljavaju se gazdinske jedinice kao osnovne jedinice planiranja.
(2) Gazdinska jedinica po pravilu čini teritorijalnu celinu šuma i šumskog zemljišta, osim šuma sopstvenika – fizičkog lica, a obuhvata čitav šumski kompleks ili samo njegov deo.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Program razvoja šumarstva na teritoriji Republike Srbije je strateški planski dokument kojim se utvrđuju pravci razvoja šuma i šumarstva sa akcionim planom za njegovo sprovođenje.
(2) Programi iz stava 1. ovog člana naročito sadrže: stanje šuma, ciljeve i mere za njihovo unapređenje, plan sprovođenja ciljeva i mera, sa utvrđenom dinamikom i finansijskim sredstvima neophodnim za njihovo ispunjavanje.
(3) Program razvoja šumarstva na teritoriji Republike Srbije donosi Vlada* za period od deset godina.
(4) Izrada Programa razvoja šumarstva na teritoriji Republike Srbije se finansira iz budžeta Republike Srbije.
(5) Brisani su raniji st. 5. i 6. (vidi član 12. Zakona - 89/2015-12)
(6) Za realizaciju programa iz stava 1. ovog člana donose se planovi gazdovanja šumama.
(7) Brisani su raniji st. 8. i 9. (vidi član 12. Zakona - 89/2015-12)
(8) Program iz stava 3. ovog člana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(9) Brisan je raniji stav 11. (vidi član 12. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Planovi gazdovanja šumama su:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Plan razvoja šumske oblasti (u daljem tekstu: plan razvoja) je planski dokument kojim se utvrđuju pravci razvoja šuma i šumarstva sa planom za njegovo sprovođenje za šumsku oblast.
(2) Plan razvoja naročito sadrži: zakonski, strateški i planski okvir; prikaz i analizu stanja šuma i dosadašnjeg gazdovanja; funkcije šuma i ciljeve gazdovanja šumama; program mera i aktivnosti i smernice za realizaciju planiranih radova; projekciju očekivanih efekata; indikatore za praćenje realizacije plana razvoja; priloge i drugo.
(3) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 14. Zakona - 89/2015-12)
(4) Plan razvoja mora biti usklađen sa programom iz člana 19. ovog zakona i sa Prostornim planom Republike Srbije.
(5) Brisan je raniji stav 5. (vidi član 14. Zakona - 89/2015-12)
(6) Plan razvoja donosi Vlada, * za period od deset godina.
(7) Izrada plana razvoja finansira se iz Budžetskog fonda * .
(1) Osnova gazdovanja šumama (u daljem tekstu: osnova) jeste * planski dokument gazdovanja šumama koji se donosi za gazdinsku jedinicu, osim za šume sopstvenika – fizičkih lica.
(2) Osnova sadrži naročito: stanje šuma; razradu opštih smernica iz plana razvoja; evidenciju i analizu sprovedenih mera gazdovanja; planove gazdovanja po vrsti i obimu poslova, vremenu, mestu i načinu njihovog sprovođenja; vrednost šuma.
(3) Osnova se izrađuje na osnovu utvrđenog stanja šuma na terenu (sastojinske inventure).
(4) Osnova se donosi za period od deset godina.
(5) Ako se izmene i dopune osnove rade zbog postupanja po zahtevu ili aktu drugog organa, troškove izmene i dopune snosi taj organ.
(6) Ministar bliže propisuje sadržinu osnove, način i postupak njenog donošenja i izrade, bitne nedostatke ili izmenjene okolnosti zbog kojih se vrši izmena i dopuna osnove.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Program gazdovanja šumama (u daljem tekstu: program) jeste planski dokument gazdovanja šumama koji se donosi za šume većeg broja sopstvenika šuma – fizičkih lica.
(2) Na sadržinu programa shodno se primenjuju odredbe iz člana 22. stav 2. ovog zakona.
(3) Program se donosi za teritoriju jedne ili više opština za period od deset godina.
(4) Program se izrađuje na osnovu utvrđenog stanja šuma na terenu * .
(5) Brisan je raniji stav 5. (vidi član 16. Zakona - 89/2015-12)
(6) Ministar bliže propisuje sadržinu programa, način i postupak njegovog donošenja i izrade, kao i bitne nedostatke ili izmenjene okolnosti zbog kojih se vrši izmena i dopuna programa.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Plan razvoja, osnove i programi moraju biti međusobno usaglašeni.
(2) Planovi gazdovanja šumama iz stava 1. ovog člana naročito moraju biti usaglašeni u pogledu perioda važenja (uređajnog razdoblja).
(1) Osnovu donosi sopstvenik šuma, odnosno korisnik šuma * .
(2) Na osnovu iz stava 1. ovog člana saglasnost daje Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine.
(3) Program donosi Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine uz saglasnost Ministarstva*.
(4) Osnove i programi za šume koje obuhvataju zaštićena područja nacionalnog nivoa donose se i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
(5) Ako se u toku sprovođenja osnova, odnosno programa, izmene okolnosti ili utvrde bitni nedostaci na kojima su zasnovani, izvršiće se njihova izmena i dopuna u roku od godinu dana od dana utvrđivanja izmenjenih okolnosti, odnosno bitnih nedostataka, na način i po postupku utvrđenom za njihovo donošenje.
Plan razvoja može da izrađuje pravno lice koje je stručno i tehnički osposobljeno za obavljanje tih poslova i ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Nova osnova, odnosno program počinje da važi pošto istekne rok važenja prethodne osnove, odnosno programa.
(2) Nova osnova, odnosno program donosi se najkasnije šest meseci posle* isteka roka važenja prethodne osnove, odnosno programa.
(3) U periodu od isteka roka važenja osnove, odnosno programa, do dobijanja saglasnosti na novu osnovu, odnosno program, zabranjena je seča šume, osim sanitarne seče i seče predviđene sanacionim planom.
(4) U periodu od isteka roka važenja osnove, odnosno programa, do dobijanja saglasnosti na novu osnovu, odnosno program, korisnik, odnosno sopstvenik šuma dužan je da sprovodi mere zaštite šuma.
(5) Brisani su raniji st. 3-5. (vidi član 19. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
U postupku donošenja programa razvoja, planova, osnova i programa javnost se obaveštava javnim oglašavanjem na veb-sajtu Ministarstva, i to u trajanju od najmanje 30 dana od dana javnog oglašavanja.
(1) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da planove gazdovanja šumama sprovodi u rokovima i na način utvrđen tim aktima.
(2) Sprovođenje osnova i programa obezbeđuje se:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Godišnji plan gazdovanja šumama (u daljem tekstu: Godišnji plan) za šume kojima se gazduje u skladu sa osnovom donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, a za šume sopstvenika kojima se gazduje u skladu sa programom donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona najkasnije do 30. novembra tekuće za narednu godinu.
(2) Godišnji plan sadrži naročito: obim, mesto i dinamiku radova na zaštiti, gajenju, korišćenju i unapređivanju šuma, proizvodnji šumskog reproduktivnog materijala, izgradnji tehničke infrastrukture * .
(3) Sastavni deo godišnjeg plana su izvođački projekti, osim za šume za koje se donosi program.
(4) Brisan je raniji stav 4. (vidi član 21. Zakona - 89/2015-12)
(5) Godišnji plan mora biti usklađen sa osnovama, odnosno programima i sanacionim planovima.
(6) Brisan je raniji stav 6. (vidi član 21. Zakona - 89/2015-12)
(7) Godišnji plan može da se izmeni zbog prirodnih* nepogoda i ako su nastale druge okolnosti koje nije bilo moguće predvideti, i to po istom postupku po kome je donet.
(1) Izvođački projekat gazdovanja šumama (u daljem tekstu: izvođački projekat) izrađuje se za šume za koje se donose osnove.
(2) Izvođački projekat sadrži naročito: detaljnu razradu planova gajenja, zaštite, korišćenja i unapređivanja šuma sadržanih u osnovama; tehnološki postupak, uslove, način i rok izvršenja svih radova.
(3) Izvođački projekat mora biti usklađen sa osnovom i izrađuje se na osnovu utvrđenog stanja šuma na terenu i izvršenog obeležavanja i odabiranja stabala za seču, najduže za period od jedne godine.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, u slučaju kada planirani radovi nisu izvršeni u periodu od jedne kalendarske godine, izvođački projekat može da važi najduže dve kalendarske godine.
(5) Izvođački projekat izrađuje se za odsek ili odeljenje, a izuzetno za više odseka ili odeljenja (sliv).
(6) Izvođački projekat donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu, osim izvođačkog projekta koji se izrađuje na osnovu sanacionog plana i izvođačkog projekta za realizaciju slučajnog prinosa.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Brisan je (vidi član 23. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Za zasade šumskih vrsta drveća u kratkim proizvodnim ciklusima do deset godina, namenjenih za proizvodnju određenih sortimenata, donosi se poseban projekat za podizanje zasada kratkog proizvodnog ciklusa, čija se sadržina utvrđuje u skladu sa članom 31. ovog zakona.
(2) Na zasade iz stava 1. ovog člana ne primenjuju se odredbe čl. 9. do 12. ovog zakona.
(3) Ministar bliže propisuje sadržinu projekta za podizanje zasada kratkog proizvodnog ciklusa.
(1) Izvršeni radovi na gazdovanju šumama moraju se evidentirati na način propisan ovim zakonom.
(2) Evidencija o izvršenim radovima iz stava 1. ovog člana je sastavni deo osnova, programa i projekata iz čl. 31. i 32. ovog zakona.
(3) Sopstvenik šuma koji šumama gazduje u skladu sa osnovom, odnosno korisnik šuma dužan je da evidentira izvršene radove najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Ministar bliže propisuje način vođenja evidencije izvršenih radova.
(1) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da vodi knjigu šumske hronike koja je sastavni deo osnove, odnosno programa.
(2) Šumska hronika naročito sadrži podatke o fenološkim, biotičkim i abiotičkim pojavama u šumi.
(3) Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja šumske hronike.
(1) Podaci iz programa razvoja iz člana 19. ovog zakona, nacionalne inventure šuma i planova razvoja dostupni su javnosti.
(2) Podaci iz osnova i programa mogu da se koriste ako se priloži dokaz o uplati republičke administrativne takse.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, podatke iz osnova i programa mogu da koriste bez naknade naučne i obrazovne ustanove kada ti podaci služe za potrebe obrazovanja, naučnih i eksperimentalnih istraživanja.
(4) Sopstvenik šuma koji koristi podatke iz programa koji se odnose na vlasničke parcele oslobođen je plaćanja takse iz stava 2. ovog člana.
Planovi gazdovanja šumama čuvaju se trajno, u skladu s propisom kojim se uređuje arhivska građa.
(1) Nacionalna inventura šuma obavlja se radi utvrđivanja stanja šuma za potrebe strateškog planiranja, drugih državnih organa, drugih privrednih grana, odbrane zemlje, naučnoistraživačke delatnosti, po pravilu svakih deset godina.
(2) Poslove nacionalne inventure šuma vrši Ministarstvo.
(3) Ministarstvo može da poveri poslove iz stava 1. ovog člana putem konkursa koji se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(4) Konkurs iz stava 3. ovog člana naročito sadrži:
(5) Konkurs iz stava 3. ovog člana sprovodi komisija koju obrazuje ministar.
(6) Odluku o izboru po konkursu donosi ministar.
(7) Rezultati konkursa objavljuju se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(8) Na osnovu nacionalne inventure šuma Ministarstvo sastavlja izveštaj o sprovedenoj inventuri šuma koji dostavlja Vladi, najkasnije šest meseci po završetku nacionalne inventure.
(1) Čuvanje šuma radi njene zaštite od protivpravnog prisvajanja, korišćenja, uništavanja i drugih nezakonitih radnji (odlaganje otpadnih i otrovnih štetnih materija, zagađivanje šuma, uništavanje graničnih znakova i oznaka i drugo) obezbeđuje korisnik, odnosno sopstvenik šuma.
(2) Brisani su raniji st. 2. i 3. (vidi član 25. Zakona - 89/2015-12)
(3) Korisnik, odnosno sopstvenik šuma koji gazduje šumom u skladu sa osnovom, dužan je da organizuje službu čuvanja šuma, radi obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana, zavisno od površine šuma kojima gazduje, karakteristika terena i drugih uslova.
(4) Brisani su raniji st. 5-7. (vidi član 25. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Poslove čuvanja šuma može da obavlja lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu (IV stepen obrazovanja) šumarskog smera – šumarski tehničar (u daljem tekstu: čuvar šuma) * .
(2) Čuvar šuma je službeno lice koje vrši poslove čuvanja šuma u propisanom službenom odelu i može biti naoružan službenim oružjem u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim se uređuje držanje i nošenje oružja.
(3) Čuvar šuma ima legitimaciju čuvara šuma.
(4) Legitimaciju čuvara šuma izdaje na propisanom obrascu korisnik, odnosno sopstvenik šuma kod koga je čuvar šuma zaposlen.
(5) Čuvar šuma može obavljati i ostale čuvarske poslove propisane drugim propisima iz oblasti lovstva, ribarstva, zaštite prirode i drugo, ako ispunjava uslove propisane tim propisima.
(1) U vršenju poslova čuvanja šuma, čuvar šuma ovlašćen je i dužan da:
(2) Kad čuvar šuma preduzima radnje iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana, dužan je da prethodno pokaže legitimaciju čuvara šuma.
(3) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 27. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Korisnik, odnosno sopstvenik šume koji gazduje šumom u skladu sa osnovom dužan je da prati uticaj biotičkih i abiotičkih činilaca na zdravstveno stanje šuma i blagovremeno preduzima mere za zaštitu šuma i šumskog zemljišta.
(2) Ako sopstvenik, odnosno korisnik šuma ne postupa u skladu sa odredbom stava 1. ovog člana, Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine će obezbediti izvršenje te obaveze o trošku sopstvenika, odnosno korisnika šume.
(3) Sopstvenik šuma koji gazduje šumom u skladu sa programom, dužan je da postupa u skladu sa preporukama i uputstvima pravnog lica iz člana 70. stav 1. ovog zakona i pravnog lica iz člana 44. stav 2. ovog zakona.
(4) Korisnik, odnosno sopstvenik šume koji gazduje u skladu sa osnovom, dužan je da Ministarstvu, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnom organu autonomne pokrajine, podnese godišnji izveštaj o preduzetim merama i problemima zaštite šuma najkasnije do 15. januara tekuće godine za prethodnu godinu, a u slučajevima veće ugroženosti šuma bez odlaganja.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
Brisan je (vidi član 29. Zakona - 89/2015-12)
(1) Vršenje izveštajno-dijagnozno prognoznih poslova u zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetočina obezbeđuje Ministarstvo * .
(2) Poslove iz stava 1. ovog člana Ministarstvo poverava naučnoistraživačkoj ustanovi iz oblasti šumarstva, u skladu s propisom kojim se uređuje zdravlje bilja.
(3) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma koji šumama gazduje u skladu sa osnovom, dužan je da u praćenju zdravstvenog stanja i sprovođenju mera zaštite šuma od biljnih bolesti i štetočina postupa u skladu sa preporukama i predlozima pravnog lica iz stava 2. ovog člana.
(4) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma koji šumama gazduje u skladu sa osnovom dužan je da pravnom licu iz stava 2. ovog člana dostavlja uzorke materijala u roku i po postupku utvrđenom u preporukama i predlozima tog pravnog lica.
(5) Ministarstvo obaveštava javnost o ugroženosti šuma.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) U slučajevima značajnih poremećaja biološke ravnoteže i ozbiljnih šteta u šumskim ekosistemima izazvanih dejstvom prirodnih* nepogoda Ministarstvo određuje mere zaštite i sanacije šuma koje sprovode sopstvenici, odnosno korisnici šuma i obezbeđuje finansijska sredstava.
(2) Prirodna nepogoda u šumama, u smislu ovog zakona, predstavlja značajan poremećaj biološke ravnoteže i nastanak ozbiljnih šteta u šumskim ekosistemima izazvanih pre svega požarima, sušenjem, biljnim bolestima i štetočinama, vetrolomima i vetroizvalama, snegolomima i snegoizvalama, poplavama, bujičnim tokovima, klizištima i drugim nepredviđenim činiocima na velikim površinama šuma i šumskog zemljišta.
(1) U cilju zaštite šuma od požara donosi se plan zaštite šuma od požara za period od deset godina.
(2) Plan zaštite šuma od požara donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma za šume kojima se gazduje u skladu sa osnovom.
(3) Plan zaštite šuma od požara kojima se gazduje u skladu sa programom, donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona i sastavni je deo plana zaštite šuma od požara koji donosi za državne šume.
(4) Plan iz stava 1. ovog člana izrađuje se u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom kojim se uređuje zaštita od požara.
(5) U jedinstvenom informacionom sistemu za šumarstvo vodi se evidencija o šumskim požarima.
(6) Korisnik, odnosno sopstvenik šuma koji gazduje šumama u skladu sa osnovom, dužan je da prikuplja podatke o šumskim požarima, vodi evidenciju i dostavlja ih Ministarstvu.
(7) Korisnik, odnosno sopstvenik* šuma dužan je da o nastanku požara odmah obavesti najbližu vatrogasno-spasilačku jedinicu pri ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine i nadležni organ autonomne pokrajine.
(8) Korisnik, odnosno sopstvenik šuma koji gazduje šumama u skladu sa osnovom, dužan je da dostavi Ministarstvu, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležnom organu autonomne pokrajine, izveštaj o nastaloj šteti, najkasnije 30 dana od dana gašenja požara.
(9) U slučaju bitnih promena stanja šuma za koje je donet plan zaštite šuma od požara, izvršiće se izmene i dopune plana u roku od tri meseca od dana utvrđenih promena.
(10) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da obezbedi funkcionisanje i održavanje protivpožarne infrastrukture (protivpožarnih pruga, osmatračnica, vodozahvata i drugo).
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Zabranjeno je paljenje otvorene vatre u šumi i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba šume.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, vatra se može ložiti u šumi i na šumskom zemljištu, na mestu koje je samo za tu namenu određeno, uređeno i vidno obeleženo i uz sprovođenje propisanih mera iz člana 61. ovog zakona.
Fizička i pravna lica koja nanesu štetu šumi dužna su da nadoknade nastalu štetu sopstveniku, odnosno korisniku šuma.
(1) Zabranjeno je u šumi, na šumskom zemljištu i na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba šume odlaganje smeća, otrovnih supstanci i ostalog opasnog otpada, kao i izgradnja objekata za skladištenje, preradu ili uništavanje smeća, otrovnih supstanci i ostalog opasnog otpada.
(2) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da spreči odlaganje smeća, otrovnih supstanci i ostalog opasnog otpada i bez odlaganja obavesti o tome Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine.
(3) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da sprečava radnje iz stava 1. ovog člana, ukloni smeće, otrovne supstance i ostali opasni otpad, kao i da preduzme sve mere sanacije oštećene šume.
(1) Zabranjeno je odvodnjavanje i izvođenje drugih radova kojima se vodni režim u šumi menja tako da se ugrožava opstanak ili vitalnost šume.
(2) Pri izradi i sprovođenju projekata uređivanja izvorišta voda u šumskim ekosistemima, koji se donose u skladu sa posebnim propisima, neophodno je obezbediti dovoljnu količinu slobodne vode (biološki minimum) radi zadovoljavanja potreba biljnog i životinjskog sveta u šumi.
(3) Radovi iz st. 1. i 2. ovog člana mogu da se izvode ako je na projekat iz stava 2. ovog člana prethodno pribavljena saglasnost Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine saglasnost nadležnog organa autonomne pokrajine.
(1) Zabranjeno je u šumi bez dozvole sopstvenika, odnosno korisnika šuma:
(2) Građani imaju slobodan pristup šumi u svrhu uživanja, odmora i rekreacije, uz sopstvenu odgovornost za svoju bezbednost i obavezu da ne nanose štetu šumi.
(3) Slobodan pristup može biti ograničen u zaštićenim delovima šuma ili u delovima šuma u kojima je ugrožena bezbednost ljudi.
(4) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da vidljivim znakovima upozorenja obeleži deo šume u kojem je ograničen pristup.
(1) Paša, brst ili žirenje u šumi može da se vrši samo uz dozvolu sopstvenika, odnosno korisnika šuma, koji može izdati dozvolu samo ako su paša, brst ili žirenje predviđeni planovima gazdovanja šumama i ako šuma nije u fazi obnavljanja.
(2) Paša je dozvoljena na šumskom zemljištu dok se ne izvrši njegovo pošumljavanje.
(3) Držaoci stoke mogu da koriste šumu za pašu, brst ili žirenje, samo pod nadzorom čuvara stoke.
(4) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma utvrđuje uslove pod kojima može da se vrši paša, brst ili žirenje (vreme paše, brsta ili žirenja, vrsta stoke, broj grla, visinu naknade, puteve za pogon stoke i slično).
(1) Pravno lice kojem je povereno gazdovanje divljači, u skladu sa propisom kojim se uređuje divljač i lovstvo, dužno je da brojnost i vrste divljači održava na takvom nivou da se ne narušava biološka ravnoteža šumskog ekosistema i ne sprečava sprovođenje ciljeva gazdovanja šumom.
(2) Planski dokumenti u lovstvu moraju biti u skladu s planom razvoja, osnovama i programima.
(3) Zabranjeno je intenzivno gajenje krupne divljači u ograđenim površinama u šumama u kojima je u toku proces obnavljanja (podmlađivanja).
Semenskim objektima, osim semenskim objektima za proizvodnju semena poznatog porekla, gazduje se na način kojim se obezbeđuje maksimalna proizvodnja kvalitetnog šumskog semena i omogućava lakše branje, odnosno sakupljanje semena.
Stabla i sastojine koji su priznati kao polazni materijal za proizvodnju šumskog semena, osim priznatog polaznog materijala za proizvodnju semena poznatog porekla, mogu se seći radi nege, da bi se postigla optimalna struktura za proizvodnju šumskog semena i uklonila stabla koja su suva ili toliko oštećena da im predstoji sušenje ili su izvor zaraze od biljnih bolesti ili štetočina.
(1) Šumski reproduktivni materijal autohtonih vrsta drveća sopstvenici i korisnici šuma obezbeđuju u skladu s Bilansom šumskog reproduktivnog materijala (u daljem tekstu: Bilans).
(2) Bilans sadrži naročito: vrste, kategoriju i količinu reproduktivnog materijala.
(3) Bilans vodi Ministarstvo.
(4) Ministar bliže propisuje sadržinu, način vođenja i izrade Bilansa.
(1) Seča stabala u šumama može da se vrši samo posle izvršenog odabiranja, obeležavanja doznačnim žigom i evidentiranja stabala za seču (u daljem tekstu: doznaka).
(2) Doznakom se smatra i obeležavanje površine šume planirane za čistu seču ili krčenje, kao i obeležavanje posebnim žigom panjeva bespravno posečenih stabala.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Doznaku vrši stručno lice koje ima licencu za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama (u daljem tekstu: stručno lice).
(2) Stručnom licu Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine dodeljuje doznačni žig na ime.
(3) Pravo na žig ima stručno lice zaposleno kod korisnika, odnosno sopstvenika šuma koji šumama gazduje u skladu sa osnovom, odnosno stručno lice zaposleno kod pravnog lica iz člana 70. st 1. i 3. i člana 72. stav 2. ovog zakona.
(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, doznaku u izdanačkim šumama sopstvenika može da vrši tehničar šumarske struke s položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom na tim poslovima od najmanje tri godine.
(5) Doznaka u šumama sopstvenika može da se vrši samo u prisustvu sopstvenika šuma ili lica koje on ovlasti.
(6) Pre vršenja doznake stručno lice dužno je da sopstveniku šume pruži odgovarajuće stručne savete.
(7) U šumama sopstvenika, doznaka se vrši samo ako sopstvenik šume pruži dokaz o vlasništvu i na licu mesta pokaže granice svoje šume.
(8) Ako sopstvenik šume posle izvršene doznake stabala za seču zahteva donošenje rešenja o odobrenju seče, pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona donosi rešenje u roku od sedam dana od dana podnošenja zahteva.
(9) Ministar bliže propisuje način i vreme doznake, dodeljivanja doznačnog žiga, način obeležavanja panjeva bespravno posečenih stabala, način evidentiranja tih stabala i panjeva u doznačnim knjigama, odnosno knjigama šumske krivice, oblik i sadržinu doznačnih žigova i žigova za šumsku krivicu i obrasce doznačne knjige, odnosno knjige šumske krivice.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Brisan je raniji stav 1. (vidi član 35. Zakona - 89/2015-12)
(2) Vreme, način i vrsta seče šuma određuje se planom razvoja*, osnovom, odnosno programom.
(3) Korisnik je dužan da korišćenje (seču, izradu i prodaju) drvnih sortimenata u državnim šumama vrši po principu maksimalnog kvalitativnog i kvantitativnog iskorišćenja.
(4) Seča šume* može da se izvodi na način i pod uslovima kojima se obezbeđuje zaštita ljudi i šume.
(5) Brisan je raniji stav 4. (vidi član 35. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Zabranjeno je da se posečeno drvo iz šume i šumsko drveće koje potiče sa površine koja se u smislu ovog zakona ne smatra šumom, stavlja u promet (kupuje, prodaje, poklanja, skladišti i prevozi saobraćajnim sredstvima), dok se ne žigoše šumskim žigom i izda propratnica, odnosno otpremnica, koja prati drvo u prometu.
(2) Žigosanje posečenog drveta i izdavanje propratnice, odnosno otpremnice vrši korisnik šuma, sopstvenik koji šumom gazduje u skladu sa osnovom, odnosno pravno lice iz člana 72. stav 2. ovog zakona.
(3) Žigosanje posečenog drveta iz šume sopstvenika – fizičkog lica i izdavanje propratnice, vrši pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona.
(4) Žigosanje posečenog drveta i izdavanje propratnice, odnosno otpremnice za šumsko drveće koje potiče sa površine koja se u smislu ovog zakona ne smatra šumom, vrši pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona, uz nadoknadu troškova koje snosi podnosilac zahteva.
(5) Pravo na žig ima lice zaposleno kod korisnika šuma, sopstvenika šuma koji gazduje šumom u skladu sa osnovom, pravnog lica iz člana 70. stav 1. i člana 72. stav 2. ovog zakona, a koje ima najmanje srednju stručnu spremu (IV stepena obrazovanja) šumarskog smera – šumarski tehničar.
(6) Žigosanje bespravno posečenog drveta za koje je u odgovarajućem postupku nadležni organ utvrdio da su prestali razlozi zbog kojih je drvo privremeno oduzeto, vrši korisnik, odnosno sopstvenik šume, a bespravno posečeno drvo koje je nadležni organ u propisanom postupku oduzeo, žigoše stručno lice zaposleno kod pravnog lica iz člana 70. stav 1. ovog zakona.
(7) Zabranjeno je vršiti preradu i skladištenje drveta ako drvo nije žigosano šumskim žigom i ako za isto nije izdata otpremnica, odnosno propratnica na način propisan ovim zakonom.
(8) Ministarstvo dodeljuje broj žiga za žigosanje posečenog drveta korisniku, sopstveniku šuma koji gazduje šumom u skladu sa osnovom, pravnom licu iz člana 70. stav 1. ovog zakona.
(9) Lice koje stavlja drvo u promet, osim fizičkog lica koje stavlja u promet drvo za sopstvene potrebe, dužno je da o tome vodi evidenciju na propisan način.
(10) Zabranjena je seča stabala i delova stabala za novogodišnje i druge praznike.
(11) Izuzetno od odredbe stava 10. ovog člana, seča može da se vrši:
(12) Odredbe stava 10. ovog člana ne odnose se na vrhove četinarskih stabala posečenih putem redovnih seča obnavljanja i prorednih seča predviđenih osnovom ili programom.
(13) U slučajevima iz st. 11. i 12. ovog člana, četinarska stabla mogu da se stavljaju u promet ako su na mestu seče žigosana, odnosno obeležena na propisani način i ako je izdata propratnica, odnosno otpremnica.
(14) Za četinarska stabla namenjena za novogodišnje i druge praznike izdaje se propratnica, odnosno otpremnica.
(15) Ministar bliže propisuje oblik i sadržinu šumskog žiga, obrazac propratnice, odnosno otpremnice, uslove i način žigosanja posečenog drveta i način vođenja evidencije.
(16) Ministar bliže propisuje način žigosanja, odnosno obeležavanja četinarskih stabala, kao i izgled i sadržinu propratnice, odnosno otpremnice iz stava 13. ovog člana.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da radove u gazdovanju šumama organizuje i izvršava u vreme i na način utvrđen u planovima gazdovanja šumama, kojima se obezbeđuje uspostavljanje i održavanje šumskog reda.
(2) Ako se poremeti šumski red, sopstvenik, odnosno korisnik šuma, dužan je da u najkraćem mogućem roku i na propisan način uspostavi šumski red.
(3) Ministar bliže propisuje način sprovođenja šumskog reda.
Sakupljanje ostalih šumskih proizvoda (šumskih plodova, lekovitog i drugog bilja, korišćenje kamena, peska, šljunka, humusa, kao i pčelarenje i drugo) može da se vrši uz odobrenje korisnika, odnosno sopstvenika šuma, a u skladu s projektom korišćenja ostalih šumskih proizvoda.
(1) U šumama mogu da se grade objekti u skladu s planovima gazdovanja šumama i posebnim propisom kojim se uređuje oblast divljači i lovstva.
(2) U šumi i na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba šume ne mogu da se grade ćumurane, krečane, ciglane i drugi objekti sa otvorenom vatrom.
Tehnička infrastruktura (šumske saobraćajnice, protivpožarne pruge i drugi objekti koji služe gazdovanju šumama) planira se, gradi, održava i koristi na način koji ne ugrožava:
(1) Koncepcijska osnova planiranja razvoja mreže šumskih puteva određuje se planom razvoja za šumsku oblast, a mreža šumskih puteva za gazdinsku jedinicu detaljno se planira osnovom gazdovanja šumama.
(2) Koordinaciju planiranja, izgradnje, održavanja i sufinansiranja izgradnje i održavanja puteva radi gazdovanja šumama sopstvenika i stručni nadzor vrši stručno lice zaposleno kod pravnog lica iz člana 70. stav 1. ovog zakona, uz učešće predstavnika lokalne samouprave i sopstvenika šuma.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Šumski putevi koriste se za potrebe gazdovanja šumama.
(2) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da redovno održava šumske puteve iz stava 1. ovog člana.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, šumski putevi mogu da se koriste i za ostale potrebe pod uslovima koje utvrdi korisnik, sopstvenik šuma koji gazduje šumama u skladu sa osnovom, odnosno lokalna samouprava za puteve u šumama sopstvenika kojima se gazduje u skladu s programom.
(4) Šumski putevi mogu da se koriste i za sportska takmičenja koja uključuju motorna vozila pod uslovima i na način utvrđen osnovom, odnosno programom.
(5) Korisnik šuma dužan je da vodi katastar šumskih puteva koji se koriste za potrebe gazdovanja šumama.
(6) Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja katastra šumskih puteva iz stava 5. ovog člana.
(1) Korisnik šuma dužan je da vodi i održava evidenciju šuma i šumskog zemljišta kojima gazduje (u daljem tekstu: katastar šuma).
(2) Korisnik šuma dužan je da podnese zahtev državnom organu nadležnom za vođenje evidencije nepokretnosti za evidentiranje promena nastalih u prethodnoj godini, najkasnije do 31. marta tekuće godine.
(3) Organ državne uprave nadležan za vođenje evidencije nepokretnosti dužan je da bez naknade omogući Ministarstvu korišćenje podataka o šumama i šumskom zemljištu radi izrade planova gazdovanja šumama.
(4) Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja katastra šuma.
(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi jedinstveni informacioni sistem za šume i šumarstvo Republike Srbije (u daljem tekstu: informacioni sistem).
(2) Informacionim sistemom obezbeđuju se sve neophodne informacije o stanju i promenama šumskog fonda za potrebe planiranja, praćenja stanja i izveštavanja.
(3) Poslovi izgradnje i održavanja informacionog sistema finansiraju se iz budžeta Republike Srbije, odnosno iz budžeta autonomne pokrajine.
(4) Ministar bliže propisuje sadržinu, način upravljanja, održavanja i korišćenja informacionog sistema.
(1) Upravljanje šumama kao prirodnim bogatstvom u nadležnosti je Republike Srbije.
(2) Upravljanje šumama Republika Srbija ostvaruje preko Ministarstva, na teritoriji autonomne pokrajine preko nadležnog organa autonomne pokrajine, kao i preko pravnih lica za gazdovanje šumama u državnoj svojini i pravnih lica za gazdovanje šumama sopstvenika.
(1) Šumama u državnoj svojini obuhvaćenim šumskim područjem, odnosno područjem nacionalnog parka gazduje javno preduzeće, odnosno privredno društvo čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, a koje ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i posebnim propisima.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, šumama u državnoj svojini može da gazduje i ustanova koja je gazdovala tim šumama do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i posebnim propisima.
(3) Šumama u državnoj svojini može da gazduje i javno preduzeće ili privredno društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona gazdovalo tim šumama, a koje ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i posebnim propisima.
(4) Zaštitnim pojasevima drveća i šuma koje su nastale pošumljavanjem neobraslih površina posle stupanja na snagu ovog zakona, može da gazduje javno preduzeće ili privredno društvo čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, a koja ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i posebnim propisima.
(5) Brisan je raniji stav 5. (vidi član 38. Zakona - 89/2015-12)
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona pruža sopstvenicima šuma za koje se donosi program stručnu i savetodavnu podršku i vrši sledeće poslove:
(2) Poslove iz stava 1. ovog člana može da vrši i udruženje sopstvenika šuma iz člana 73. ovog zakona, ako ima zaposleno stručno lice.
(3) Poslovi iz stava 1. ovog člana obavljaju se kao povereni.
(4) Poslovi iz stava 1. ovog člana u šumama sopstvenika za koje se donosi program finansiraju se iz sredstava budžeta Republike Srbije, a za teritoriju autonomne pokrajine iz budžeta autonomne pokrajine.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Poslove iz člana 71. stav 1. ovog zakona u šumama sopstvenika za koje se donosi osnova vrši sopstvenik šuma.
(2) Poslove iz člana 71. stav 1. ovog zakona u ime i za račun sopstvenika šume obavlja i drugo pravno lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Radi ostvarivanja, unapređenja i zaštite zajedničkih prava i interesa, sopstvenici šuma mogu osnivati udruženja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje udruženje.
(2) Udruženje iz stava 1. ovog člana koje poseduje više od 100 ha šume, bez obzira na ukupnu površinu šuma u svojini, ima prioritet pri korišćenju sredstva Budžetskog fonda, odnosno Budžetskog pokrajinskog fonda.
(3) Udruženje iz stava 1. ovog člana dužno je da sprovodi mere gazdovanja šumama utvrđene programom.
(1) Sopstvenici šuma, odnosno udruženja sopstvenika šuma upisuju se u Registar sopstvenika šuma.
(2) Registar sopstvenika šuma vodi Ministarstvo.
(3) U Registru sopstvenika šuma vode se naročito podaci o sopstveniku, površini šuma, stanju šuma.
(4) Ministar bliže propisuje uslove za upis u Registar sopstvenika šuma i brisanje iz Registra sopstvenika šuma, kao i sadržinu i način vođenja tog registra.
(1) Radi razmatranja stručnih pitanja, davanja stručnih mišljenja i učešća u realizaciji projektnih zadataka u oblasti unapređivanja šuma i šumarstva, ministar, u skladu s propisima kojima se uređuje državna uprava, rešenjem osniva posebnu radnu grupu – Savet za šume (u daljem tekstu: Savet).
(2) Poslovi Saveta su:
(3) Savet čini najmanje pet članova koje imenuje ministar.
(4) Savet čine predstavnici Ministarstva, nadležnog organa autonomne pokrajine, istaknuti stručni i naučni radnici iz institucija i organizacija iz oblasti šumarstva i srodnih oblasti, kao i predstavnici sopstvenika šuma.
(5) Sredstva za obavljanje poslova Saveta obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije.
Delatnosti od opšteg interesa iz člana 4. ovog zakona finansiraju se iz:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Sredstva za obnovu – reprodukciju šuma su:
(2) Sredstva za reprodukciju šuma koje se prirodno obnavljaju, odnosno sredstva amortizacije intenzivnih šumskih zasada izdvaja korisnik, odnosno sopstvenik šuma koji gazduje šumama u skladu sa osnovom.
(3) Sredstva za reprodukciju iz stava 1. tačka 1) ovog člana koriste se prioritetno za održavanje šuma i izradu planova gazdovanja šumama, a neutrošena sredstva u tekućoj godini moraju se iskoristiti kao učešće u finansiranju mera utvrđenih programima razvoja iz člana 19. ovog zakona, odnosno godišnjim programom korišćenja sredstava u narednoj godini.
(1) Osnovicu za obračun sredstava iz člana 77. ovog zakona čini tržišna vrednost izrađenih drvnih sortimenata na mestu seče.
(2) Na osnovicu iz stava 1. ovog člana primenjuje se stopa od najmanje 15 %.
Korisnik šuma dužan je da obračuna i evidentira sredstva iz člana 77. ovog zakona, kao i da evidentira njihovo korišćenje.
(1) U budžetu Republike Srbije, odnosno budžetu autonomne pokrajine, obezbeđuju se sredstva za realizaciju mera iz programa razvoja iz člana 19. ovog zakona, i to za:
(2) Sredstva iz stava 1. ovog člana koriste se u skladu sa godišnjim programom raspodele sredstava koji donosi Vlada, odnosno izvršni organ autonomne pokrajine.
(3) Sredstva iz stava 1. ovog člana dodeljuju se na osnovu sprovedenog javnog konkursa.
(4) Iz budžeta jedinice lokalne samouprave mogu se finansirati aktivnosti na unapređenju opštekorisnih funkcija šuma od značaja za lokalnu samoupravu (komunalne, sportsko-rekreativne i druge aktivnosti i objekti), u skladu sa programom koji donosi nadležni organ lokalne samouprave.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Radi ostvarivanja opšteg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gazdovanja šumama utvrđenih Programom razvoja šumarstva na teritoriji Republike Srbije i planovima gazdovanja šumama ustanovljava se Budžetski fond, koji se vodi odvojeno u okviru glavne knjige trezora na povezanim evidencionim računima.
(2) Budžetski fond osniva se na neodređeno vreme.
(3) Budžetskim fondom upravlja Ministarstvo.
(4) Po ukidanju Budžetskog fonda prava i obaveze preuzima Ministarstvo.
(1) Sredstva Budžetskog fonda obezbeđuju se iz:
(2) Izvori finansiranja Budžetskog fonda su i drugi prihodi, i to:
(3) Sredstva ostvarena od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta u visini od 70% prihod su budžeta Republike Srbije, a u visini od 30% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave.
(4) Naknade iz st. 1. i 2. ovog člana prihod su budžeta Republike Srbije i koriste se namenski preko Budžetskog fonda.
(1) Radi ostvarivanja opšteg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gazdovanja šumama utvrđenih Programom razvoja šumarstva na teritoriji autonomne pokrajine i planovima gazdovanja šumama ustanovljava se Budžetski pokrajinski fond koji se vodi u okviru glavne knjige trezora na povezanim evidencionim računima.
(2) Budžetski pokrajinski fond osniva se na neodređeno vreme.
(3) Budžetskim pokrajinskim fondom upravlja nadležni organ autonomne pokrajine.
(4) Po ukidanju Budžetskog pokrajinskog fonda prava i obaveze preuzima nadležni organ autonomne pokrajine.
(1) Sredstva Budžetskog pokrajinskog fonda obezbeđuju se iz:
(2) Naknade iz stava 1. ovog člana, kao i naknade iz člana 82. stav 2. ovog zakona koje se ostvaruju na teritoriji autonomne pokrajine prihod su budžeta autonomne pokrajine i koriste se namenski preko Budžetskog pokrajinskog fonda.
(3) Sredstva ostvarena od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta koja se ostvaruje na teritoriji autonomne pokrajine u visini od 70% prihod su budžeta autonomne pokrajine, a u visini od 30% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave, koja se nalazi na teritoriji autonomne pokrajine.
Prestao je da važi (vidi član 278. Zakona - 95/2018-267)
Brisan je (vidi član 3. Zakona - 93/2012-28)
Prestao je da važi (vidi član 278. Zakona - 95/2018-267)
(1) Sredstva Budžetskog fonda, odnosno Budžetskog pokrajinskog fonda koriste se za sprovođenje mera utvrđenih programom* razvoja iz člana 19. ovog zakona, kao i godišnjim programom korišćenja sredstava.
(2) Brisan je raniji stav 2. (vidi član 45. Zakona - 89/2015-12)
(3) Sredstva budžeta jedinice lokalne samouprave iz člana 82. stav 3. i člana 84. stav 3. ovog zakona, koriste se za namene utvrđene u članu 80. stav 1. ovog zakona*.
(4) Izveštaj o trošenju sredstava iz stava 2. ovog člana jedinica lokalne samouprave dostavlja Ministarstvu do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
(5) Ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine sredstva iz stava 1. ovog člana dodeljuje na osnovu sprovedenog javnog konkursa.
(6) Godišnji program korišćenja sredstava za namene iz stava 1. ovog člana donosi Vlada, odnosno izvršni organ autonomne pokrajine.
(7) Ministar bliže propisuje uslove, kao i način dodele i korišćenja sredstava iz godišnjeg programa iz stava 1. ovog člana.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Ako sredstva Budžetskog fonda, odnosno Budžetskog pokrajinskog fonda u tekućoj godini ne budu dovoljna za izvršavanje nastalih obaveza zbog iznenadne ugroženosti šuma ili bitno izmenjenih okolnosti u izradi i sprovođenju planova gazdovanja šumama koje nije bilo moguće predvideti, nedostajuća sredstva će se obezbediti iz budžeta Republike Srbije, odnosno budžeta autonomne pokrajine i sredstava korisnika šuma.
(2) Neutrošena sredstva Budžetskog fonda, odnosno Budžetskog pokrajinskog fonda u toku tekuće godine prenose se za iste namene u narednoj godini.
(1) U osnovama i programima utvrđuje se vrednost šuma na način utvrđen ovim zakonom.
(2) Vrednost šume, u smislu ovog zakona, čini vrednost drveta, zemljišta, ostalih proizvoda i opštekorisnih funkcija šuma.
(3) Vrednost šume utvrđena u osnovama primenjuje se u sledećim slučajevima: pravnog prometa; * šumske štete; sudskih i upravnih postupaka i sporova, osim protiv konačnog poreskog upravnog akta; ocene i procene potencijala šuma za društveni razvoj; ocene uspešnosti gazdovanja šumama (pri sertifikaciji šuma); praćenja i analiziranja stanja šuma; u drugim slučajevima.
(4) Vrednost šume utvrđuje se u godini usvajanja planova gazdovanja šumama, a u toku važenja osnova i programa vrednost dela šume se, po potrebi, utvrđuje na način utvrđen ovim zakonom.
(5) Ministar bliže propisuje način utvrđivanja vrednosti šuma.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Radi unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu, zaštite opšteg i pojedinačnog interesa u obavljanju poslova i organizovanju u pružanju usluga u šumarstvu, kao i radi ostvarivanja drugih ciljeva osniva se Komora inženjera šumarstva Srbije (u daljem tekstu: Komora).
(2) Članovi Komore su inženjeri šumarske struke.
(3) Komora je pravno lice sa sedištem u Beogradu.
(1) Komora obavlja sledeće poslove:
(2) Organizacija i način obavljanja poslova iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje statutom i opštim aktima Komore.
(3) Na statut i opšte akte Komore saglasnost daje Ministarstvo.
(1) Organi Komore su: skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i predsednik.
(2) Broj, sastav, delokrug i način izbora organa iz stava 1. ovog člana utvrđuje se statutom Komore.
(1) Sredstva za rad Komore su: članarine, taksa* za izdavanje licence, donacije, sponzorstva, pokloni i drugi izvori u skladu sa zakonom.
(2) Sredstva za osnivanje i početak rada komore obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.
(3) Komora utvrđuje visinu članarine i takse* za izdavanje licence iz stava 1. ovog člana uz prethodnu saglasnost ministra.
(4) Nadzor nad zakonitošću rada Komore vrši Ministarstvo.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Licencu za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama (u daljem tekstu: licenca) može da dobije lice koje ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije - master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno koje je steklo obrazovanje na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine iz oblasti šumarstva, šumarskog smera i koje ima položeni državni stručni ispit, kao i stručni ispit za sticanje licence za obavljanje određenih poslova.
(2) Ministar bliže propisuje program i način polaganja stručnog ispita za sticanje licence, obrazac zapisnika o polaganju stručnog ispita i obrazac uverenja o položenom stručnom ispitu.
(1) Postupak izdavanja i oduzimanja licence sprovodi Komora.
(2) Troškove izdavanja snosi lice koje podnese zahtev za izdavanje licence.
(3) Komora pokreće postupak za oduzimanje licence po službenoj dužnosti, na predlog lica ovlašćenog za proveru stručnog rada imalaca licenci, kao i drugih lica koja pruže dokaze da je imalac licence izvršio teže povrede struke, utvrđene statutom Komore.
(4) Licu koje izgubi uverenje o licenci Komora će na njegov zahtev i o njegovom trošku izdati duplikat uverenja.
(5) Komora vodi imenik izdatih i oduzetih licenci.
(6) Komora je dužna da na veb-sajtu Komore objavljuje spisak lica koja imaju važeće licence s podacima potrebnim za uspostavljanje kontakta s tim licima.
(1) Izvođenjem radova na zaštiti, gajenju i korišćenju šuma može da se bavi pravno lice, odnosno preduzetnik koji je registrovan za obavljanje tih delatnosti u Registru privrednih subjekata i koji ispunjava uslove u pogledu opreme i stručnog kadra.
(2) Ministar bliže propisuje uslove u pogledu opreme i stručnog kadra iz stava 1. ovog člana.
(1) Šume i šumsko zemljište u državnoj svojini ne mogu da se otuđuju, osim u slučaju komasacije, kao i u slučajevima utvrđenim ovim zakonom.
(2) Korisnik šume može, uz saglasnost Vlade, deo šume ili šumskog zemljišta u državnoj svojini, u kojoj ne može da se organizuje racionalno gazdovanje, da proda po tržišnim uslovima ili zameni za šumu ili šumsko zemljište sopstvenika šume ako su te šume izolovane, odnosno ako su enklave ili poluenklave u kompleksu šuma u državnoj svojini.
(3) Sredstva ostvarena po osnovu stava 2. ovog člana prihod su budžeta Republike Srbije, odnosno budžeta autonomne pokrajine i koriste se namenski preko budžetskih fondova iz čl. 81. i 83. ovog zakona, i to prvenstveno za pribavljanje šuma ili šumskog zemljišta radi povećanja i ukrupnjavanja poseda u državnoj svojini.
(1) Šume u državnoj svojini ne mogu se davati u zakup.
(2) Šumsko zemljište u državnoj svojini može da se da u zakup do njegovog privođenja nameni utvrđenoj planovima gazdovanja šumama.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Sopstvenik šume koji namerava da proda šumu dužan je da tu šumu prvo ponudi na prodaju korisniku šume ako se ona graniči sa šumom u državnoj svojini.
(2) Sopstvenik šume dužan je da u ponudi navede uslove i cenu prodaje.
(3) Korisnik šume dužan je da se o ponudi izjasni u roku od 30 dana.
(4) Ako ponuda ne bude prihvaćena u propisanom roku, sopstvenik šume može šumu prodati uz iste ili za njega povoljnije uslove od onih iz ponude.
(5) Ugovor zaključen protivno odredbama st. 1. do 4. ovog člana je ništavan.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Komasacija šuma i šumskog zemljišta može se vršiti u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje komasacija poljoprivrednog zemljišta.
(2) Šume i šumsko zemljište uređeno komasacijom ne može da se usitni na parcele čija je površina manja od 0,5 ha.
(3) Organ koji vodi postupak komasacije dužan je da pre donošenja odluke o komasaciji pribavi saglasnost Ministarstva, a na teritoriji autonomne pokrajine saglasnost nadležnog organa autonomne pokrajine.
(1) Sopstvenik šuma je dužan da kod nadležnih organa pokrene propisane postupke radi: razrešavanja spornih imovinsko-pravnih pitanja; sticanja i pribavljanja propisane dokumentacije o pravu svojine; uknjiženja tih prava u javne knjige kod organa nadležnog za vođenje nepokretnosti; deobe suvlasničke šume i uspostavljanja i utvrđivanja granica svojih šuma.
(2) Šume sopstvenika za koje je donet program ne mogu da se usitnjavaju na parcele manje od 0,5 ha.
(3) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma na području na kome se snima stanje šuma radi izrade planova gazdovanja šumama, odnosno projekata komasacije ili arondacije zemljišta i šuma mora da dozvoli slobodan pristup licima koja obavljaju te poslove.
(4) Korisnik šuma dužan je da uspostavi i vodi evidenciju propisane dokumentacije o sticanju prava svojine.
(1) Sopstvenik, odnosno korisnik šuma dužan je da u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje državni premer i katastar izvrši ograničavanje svojih šuma, u obimu i u roku utvrđenom u planovima gazdovanja šumama.
(2) Korisnik šuma dužan je da izvršava obavezu iz stava 1. ovog člana u skladu s godišnjim programom ograničavanja šuma, koji donosi do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu.
(3) Na program iz stava 2. ovog člana saglasnost daje Ministarstvo, a na teritoriji autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine, u roku od 30 dana od dana dostavljanja programa.
(4) Sredstva za ograničavanje šuma u državnoj svojini obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije, a za teritoriju autonomne pokrajine iz budžeta autonomne pokrajine.
(5) Ministar bliže uređuje način izrade programa iz stava 2. ovog člana.
(1) Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo preko šumarskog inspektora u okviru delokruga utvrđenog ovim zakonom.
(2) Autonomnoj pokrajini poverava se, kao povereni posao državne uprave, vršenje inspekcijskog nadzora nad primenom odredaba ovog zakona za šumska područja na teritoriji autonomne pokrajine.
Poslove šumarskog inspektora može da vrši lice koje ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti biotehničke nauke na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama (dipl. inženjer šumarstva, master inženjer šumarstva, specijalista inženjer šumarstva, specijalista strukovni inženjer šumarstva), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora šumarski inspektor mora da ima službenu legitimaciju.
(2) Šumarski inspektor obavlja poslove inspekcijskog nadzora u propisanom službenom odelu.
(3) Ministar bliže propisuje obrazac i sadržinu legitimacije, izgled službenog odela kao i način vođenja evidencije o izdatim službenim legitimacijama.
Fizičko, odnosno pravno lice dužno je da šumarskom inspektoru omogući vršenje inspekcijskog nadzora, da mu bez odlaganja stavi na uvid i raspolaganje sve dokaze i da da izjavu o činjenicama koje su značajne za utvrđivanje nepravilnosti u primeni propisa.
U vršenju poslova šumarske inspekcije šumarski inspektor ima pravo i dužnost da utvrđuje i proverava:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) U vršenju poslova iz člana 108. ovog zakona šumarski inspektor je ovlašćen i dužan da:
(2) Mere iz stava 1. tač. 1), 2), 4) i 5)* ovog člana šumarski inspektor nalaže rešenjem.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Na rešenje šumarskog inspektora može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana donošenja rešenja.
(2) O žalbi ministar odlučuje rešenjem u roku od 15 dana od dana dostavljanja žalbe.
(3) Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
(4) Rešenje ministra iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega može se pokrenuti upravni spor.
Novčanom kaznom od 300.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako:
(1) Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.
(3) Za prekršaj iz stava 1. tač. 2), 3), 30), 31), 32), 33), 34), 35) i 37) ovog člana pored novčane kazne izriče se i zaštitna mera oduzimanja proizvoda koji su pribavljeni izvršenjem prekršaja.
(4) Oduzeti proizvodi iz stava 3. ovog člana daju se na raspolaganje pravnom licu iz člana 70. stav 1. radi prodaje javnom licitacijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik ako:
(2) Za prekršaj iz stava 1. tač. 1), 2), 3), 6), 9) i 10) ovog člana, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mera oduzimanja proizvoda koji su pribavljeni izvršenjem prekršaja.
(3) Oduzeti proizvodi iz stava 2. ovog člana daju se na raspolaganje pravnom licu iz člana 70. stav 1. ovog zakona radi prodaje javnom licitacijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako onemogući izvršenje radnji iz čl. 41. i 107. i dozvoli ili izvrši radnje iz člana 111. stav 1. tač. 2), 3), 4), 5), 6), 9), 10), 11), 22), 26), 27), 28) i 33) i člana 112. stav 1. tač. 1), 2), 3), 4), 5), 6), 13),14), 15), 16) 17) 18), 19),20), 21), 22), 30), 32), 33), 34), 35), 36), 37), 38), 45), 46) i 50) ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz člana 111. stav 1. tač. 2), 3),4), 5), 6), 9), 26) i 27) i člana 112. stav 1. tač. 2), 3), 30), 32) i 35) ovog zakona, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mera oduzimanja proizvoda koji su pribavljeni izvršenjem prekršaja.
(3) Oduzeti proizvodi iz stava 2. ovog člana daju se na raspolaganje pravnom licu iz člana 70. stav 1. ovog zakona radi prodaje javnom licitacijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 89/2015
(1) Javno preduzeće za gazdovanje šumama „Srbijašume” i Javno preduzeće za gazdovanje šumama „Vojvodinašume” koja na dan stupanja na snagu ovog zakona obavljaju poslove gazdovanja šumama dužna su da svoje poslovanje i opšta akta usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Druga pravna lica koja gazduju šumama u državnoj svojini, kao i sopstvenici šuma koji gazduju šumama u skladu sa osnovom, dužna su da svoje poslovanje i opšta akta usklade sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ministar će osnovati Savet za šume u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(1) Programi razvoja iz člana 19. ovog zakona biće doneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Podzakonski akti koje Vlada, odnosno izvršni organ autonomne pokrajine donosi na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona, biće doneti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(1) Dinamiku donošenja osnova i programa u skladu sa odredbama ovog zakona utvrdiće ministar.
(2) Osnove i programi koji su doneti u skladu sa odredbama Zakona o šumama („Službeni glasnik RS”, br. 46/91, 83/92, 53/93 – dr. zakon, 54/93, 60/93 – ispravka, 67/93 – dr. zakon, 48/94 – dr. zakon, 54/96 i 101/05 – dr. zakon) primenjivaće se do donošenja osnova i programa u skladu sa dinamikom utvrđenom na način iz stava 1. ovog člana.
Do donošenja programa u skladu sa ovim zakonom šumama sopstvenika se gazduje na osnovu programa gazdovanja koje donosi korisnik šuma najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu i na koji saglasnost daje Ministarstvo, a za teritoriju autonomne pokrajine nadležni organ autonomne pokrajine.
(1) Podzakonski propisi koje na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona donosi ministar biće doneti u roku od dve godine dana od stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donošenja podzakonskih propisa na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona primenjuju se propisi doneti na osnovu Zakona o šumama („Službeni glasnik RS”, br. 46/91, 83/92, 53/93 – dr. zakon, 54/93, 60/93 – ispravka, 67/93 – dr. zakon, 48/94 – dr. zakon, 54/96 i 101/05 – dr. zakon) ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, br. 46/91, 83/92, 53/93 – dr. zakon, 54/93, 60/93 – ispravka, 67/93 – dr. zakon, 48/94 – dr. zakon, 54/96 i 101/05 – dr. zakon), osim odredaba čl. 9. do 20. tog zakona.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se istekom šestog meseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Akti koji se u svom uvodu pozivaju na ovaj zakon kao pravni osnov.
Sl. glasnik RS 95/2018
Sl. glasnik RS 89/2015
Sl. glasnik RS 93/2012
Sl. glasnik RS 30/2010
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.