Član 1 Predmet
Ovim zakonom uređuju se elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.
Informacione tehnologije
76 članova. Prečišćen tekst, poslednja izmena Sl. glasnik RS 52/2021 · istorija izmena.
Ovim zakonom uređuju se elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.
(1) Pojedini izrazi, u smislu ovog zakona, imaju sledeće značenje:
(2) Svi pojmovi koji se koriste u ovom zakonu u muškom rodu, obuhvataju iste pojmove u ženskom rodu.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Pružalac usluga od poverenja pruža usluge od poverenja u skladu sa ovim zakonom.
(2) Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na usluge od poverenja koje se pružaju isključivo u okviru zatvorenog sistema, odnosno ograničenog kruga učesnika, koji može biti određen sporazumom, internim aktom ili propisom, i koje nemaju uticaj na treće strane, odnosno ne obavezuju treća lica van tog sistema.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Pružalac usluga od poverenja odnosno usluge elektronske identifikacije prilikom obrade podataka o ličnosti postupa u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.
(2) U okviru elektronske transakcije strane se mogu predstavljati pseudonimom ako propisom, ugovorom ili na drugi obavezujući način nije drugačije određeno.
Postupak elektronske identifikacije i autentikacije može biti pokrenut samo na zahtev pravnog ili fizičkog lica koje je predmet identifikacije, osim ako je propisom drugačije određeno.
Usluge od poverenja, usluge elektronske identifikacije i proizvodi koji se koriste za pružanje tih usluga jednako su dostupni i osobama s invaliditetom.
Elektronskom dokumentu ne može se osporiti punovažnost, dokazna snaga, kao ni pisana forma samo zato što je u elektronskom obliku.
(1) Elektronski dokument se izrađuje primenom jedne od dostupnih i upotrebljivih informaciono komunikacionih tehnologija, ako zakonom nije drugačije određeno.
(2) Elektronski dokument koji predstavlja arhivsku građu izrađuje se u formi koja zadovoljava uslove propisane ovim zakonom za pouzdanu pripremu za elektronsko čuvanje.
(1) Elektronski dokument sadrži unutrašnju i spoljnu formu prikaza.
(2) Unutrašnja forma prikaza sastoji se od tehničko-programske forme zapisivanja sadržine elektronskog dokumenta.
(3) Spoljna forma prikaza sastoji se od vizuelnog ili drugog razumljivog prikaza sadržine elektronskog dokumenta.
(4) Ako dokument sadrži elektronski potpis ili elektronski pečat, ta činjenica treba da bude jasno iskazana u spoljnoj formi elektronskog dokumenta.
(5) Ukoliko elektronski dokument sadrži elektronski potpis ili pečat fizičkog lica ili ovlašćenog lica pravnog subjekta, svaka druga forma potpisa ili pečata istog fizičkog lica ili ovlašćenog lica pravnog subjekta je izlišna.
(1) Elektronski dokument koji je izvorno nastao u elektronskom obliku smatra se originalom.
(2) Elektronski dokument koji ima istovetan digitalni zapis originalnom elektronskom dokumentu smatra se originalom.
(3) Kopija elektronskog dokumenta na papiru izrađuje se štampanjem spoljne forme elektronskog dokumenta.
(4) Elektronski dokument koji je nastao digitalizacijom izvornog dokumenta čija forma nije elektronska, smatra se kopijom izvornog dokumenta.
(1) Akt koji je digitalizovan ima istu dokaznu snagu kao originalni akt ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi i to:
(1) fizičkog odnosno ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta ili ovlašćenog lica pravnog lica čiji je to akt, ili
(2) lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa, ili
(3) lica koje je posebnim zakonom ovlašćeno za overu digitalizovanog akta;
(5) Ovlašćeno lice organa javne vlasti može u postupcima koji se sprovode u vršenju javnih ovlašćenja digitalizovati akt i overiti digitalizovani akt kvalifikovanim elektronskim pečatom organa ili svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom, čime se potvrđuje istovetnost digitalizovanog akta sa originalnom ispravom.
(6) Digitalizovani akt koji je overen od strane organa iz stava 2. ovog člana ima istu dokaznu snagu kao original u okviru sprovođenja tog postupka.
(1) Odštampani primerak elektronskog dokumenta ima istu dokaznu snagu kao originalni akt, ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi i to:
(1) fizičkog lica, ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno ovlašćenog lica pravnog lica čiji je to akt, ili
(2) lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa;
(1) svojeručnim potpisom fizičkog lica, ili
(2) svojeručnim potpisom ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno ovlašćenog lica pravnog lica, kao i pečatom fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno pravnog lica, ako postoji zakonska obaveza da akt sadrži pečat, ili
(3) od strane lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa.
(7) Ovlašćeno lice organa javne vlasti može u postupcima koji se sprovode u vršenju javnih ovlašćenja odštampati elektronski dokument na papiru i overiti odštampani primerak elektronskog dokumenta na način iz stava 1. tačka 2) podtačka (2) ovog člana, pri čemu odštampani primerak elektronskog dokumenta obavezno sadrži pečat utvrđen zakonom kojim se uređuje pečat državnih i drugih organa.
(8) Odštampani primerak elektronskog dokumenta koji je overen od strane organa iz stava 2. ovog člana ima istu dokaznu snagu kao original u okviru sprovođenja tog postupka.
(1) Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta je dokaz da je taj dokument primljen od strane primaoca.
(2) Potvrdu o prijemu elektronskog dokumenta izdaje primalac elektronskog dokumenta ili pružalac usluge elektronske dostave.
(3) Brisan je raniji stav 3. (vidi član 3. Zakona - 52/2021-22)
(4) Obaveza izdavanja potvrde o prijemu elektronskog dokumenta i elementi sadržaja potvrde uređuju se propisima ili voljom stranaka, ako zakonom nije drugačije određeno.
Svaki primljeni elektronski dokument smatra se posebnim dokumentom, osim ako je više puta primljen istovetan dokument i primalac je znao ili je morao znati da je reč o istovetnom dokumentu.
Elektronsko opštenje i elektronsko dostavljanje između organa javne vlasti i stranaka vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, zakonom kojim se uređuje elektronska uprava i drugim propisima, kao i putem usluge kvalifikovane elektronske dostave.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Dostavljanje elektronskih dokumenata između organa javne vlasti obavlja se putem elektronske pošte, servisne magistrale organa, usluge kvalifikovane elektronske dostave ili drugim elektronskim putem, u skladu sa propisom.
Šema elektronske identifikacije mora:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Šeme elektronske identifikacije razvrstavaju se prema nivou pouzdanosti na:
(2) Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove informacionog društva (u daljem tekstu: Ministarstvo), uređuje bliže uslove koje moraju da ispune šeme elektronske identifikacije za određene nivoe pouzdanosti, a naročito:
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Registar pružalaca usluga elektronske identifikacije i šema elektronske identifikacije predstavlja skup podataka o pružaocima usluge elektronske identifikacije i o šemama elektronske identifikacije, koji vodi Ministarstvo.
(2) Pružalac usluge elektronske identifikacije podnosi Ministarstvu zahtev i potrebnu dokumentaciju za upis u Registar pružalaca usluga elektronske identifikacije i šema elektronske identifikacije.
(3) Registar iz stava 1. ovog člana od podataka o ličnosti sadrži podatke o odgovornim licima, i to: ime, prezime, funkciju i kontakt podatke kao što su službena adresa, broj službenog telefona i službena adresa elektronske pošte u svrhu dostupnosti podataka korisnicima usluge o pružaocu usluge elektronske identifikacije.
(4) Sastavni deo Registra iz stava 1. ovog člana su i šeme elektronske identifikacije sa liste koju, u skladu sa članom 9. Uredbe eIDAS, objavljuje Evropska komisija.
(5) Ministarstvo propisuje sadržaj i način vođenja Registra iz stava 1. ovog člana, kao i način podnošenja zahteva za upis u taj registar, u skladu sa zakonom koji uređuje opšti upravni postupak, potrebnu dokumentaciju uz zahtev, obrazac zahteva i način objavljivanja podataka iz tog registra.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Za utvrđivanje identiteta u elektronskom poslovanju mogu se koristiti šeme elektronske identifikacije koje su upisane u registar iz člana 19. ovog zakona, kao i šeme elektronske identifikacije koje nisu upisane u registar.
(2) Iskaz volje ne može se osporiti samo zato što su, umesto potpisa, korišćene šeme elektronske identifikacije iz stava 1. ovog člana.
(3) Šema elektronske identifikacije koja je upisana u registar iz člana 19. ovog zakona (u daljem tekstu: registrovana šema elektronske identifikacije) može se koristiti za utvrđivanje identiteta stranke u opštenju sa organom javne vlasti.
(4) U opštenju stranke sa organima javne vlasti identitet stranke utvrđen na osnovu registrovane šeme elektronske identifikacije visokog nivoa pouzdanosti zamenjuje potpis stranke na podnesku.
(5) Propisom može biti određeno da se u slučaju iz stava 4. ovog člana može koristiti šema elektronske identifikacije srednjeg ili osnovnog nivoa pouzdanosti, ako su rizik od zloupotrebe i moguća šteta od zloupotrebe takvi da nije neophodno koristiti šemu visokog nivoa pouzdanosti.
(1) Izdavalac sredstava elektronske identifikacije odgovoran je za štetu koja je nastala zbog toga što sredstvo za identifikaciju nije izdato u skladu sa šemom elektronske identifikacije koja ispunjava uslove iz člana 17. ovog zakona.
(2) Za štetu nastalu usled neispravno sprovedenog postupka autentikacije odgovorna je strana koja sprovodi taj postupak, ako je štetu prouzrokovala namerno ili nepažnjom.
(1) Pružaoci usluga elektronske identifikacije preduzimaju potrebne tehničke, fizičke i organizacione mere za upravljanje rizicima koji ugrožavaju pouzdano i bezbedno pružanje tih usluga.
(2) Tehničkim i organizacionim merama osigurava se da nivo bezbednosti odgovara stepenu rizika i predviđenom nivou pouzdanosti šeme elektronske identifikacije, uzimajući u obzir najnovija dostupna tehnološka rešenja, a posebno se preduzimaju mere za sprečavanje bezbednosnih incidenata i ograničavanje štetnih posledica eventualnih incidenata, kao i za obaveštavanje zainteresovanih strana o neželjenim efektima bezbednosnih incidenata.
(1) Ministarstvo sarađuje sa nadležnim međunarodnim telima po pitanjima prekogranične interoperabilnosti šema elektronske identifikacije i preduzima mere iz svoje nadležnosti kako bi se uspostavio što viši nivo interoperabilnosti šema elektronske identifikacije na nacionalnom nivou.
(2) Prekogranična interoperabilnost registrovanih šema elektronske identifikacije se ostvaruje putem uspostavljanja čvora koji omogućava prekograničnu autentikaciju lica, čime se obezbeđuje da se infrastruktura elektronske identifikacije jedne države poveže sa infrastrukturom elektronske identifikacije druge države.
(3) Čvor uspostavlja i njime upravlja služba Vlade nadležna za projektovanje, razvoj, izgradnju, održavanje i unapređenje računarske mreže republičkih organa.
(4) U procesu upravljanja čvorom organ iz stava 3. ovog člana dužan je da:
(5) Propisom Vlade iz člana 18. stav 2. ovog zakona bliže se uređuju uslovi iz stava 4. tač. 5), 8) i 9) ovog člana koji se odnose na čvor.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Ministarstvo Evropskoj komisiji može prijavljivati registrovane šeme elektronskog identiteta koje ispunjavaju uslove iz Uredbe EU br. 910/2014 Evropskog parlamenta i Saveta (u daljem tekstu: Uredba eIDAS).
(1) Pružalac usluge od poverenja odgovoran je za štetu nastalu usled toga što nije postupio u skladu sa ovim zakonom ukoliko je štetu prouzrokovao namerno ili nepažnjom.
(2) Teret dokazivanja namere ili nepažnje pružaoca usluga od poverenja je na fizičkom ili pravnom licu koje zahteva naknadu štete iz stava 1. ovog člana.
(3) Teret dokazivanja da šteta nije nastala usled namere ili nepažnje kvalifikovanog pružaoca usluga od poverenja iz stava 1. ovog člana je na tom pružaocu usluga.
(4) Pružalac usluga od poverenja nije odgovoran za štetu nastalu zbog korišćenja usluge kojom je prekoračeno naznačeno ograničenje, ako je korisnik usluge od poverenja o takvom ograničenju unapred obavešten.
Korisnik usluge od poverenja dužan je da čuva sredstva i podatke za formiranje elektronskog potpisa odnosno pečata od neovlašćenog pristupa i upotrebe, i da iste koristi u skladu sa odredbama ovog zakona.
(1) Pružaoci usluga od poverenja, uključujući pružaoce kvalifikovanih usluga od poverenja, preduzimaju potrebne tehničke i organizacione mere za upravljanje rizicima koji ugrožavaju pouzdano i bezbedno pružanje tih usluga od poverenja.
(2) Tehničkim i organizacionim merama osigurava se da nivo bezbednosti odgovara stepenu rizika, uzimajući u obzir najnovija dostupna tehnološka rešenja, a posebno se preduzimaju mere za sprečavanje bezbednosnih incidenata i ograničavanje štetnih posledica eventualnih incidenata, kao i za obaveštavanje zainteresovanih strana o neželjenim efektima bezbednosnih incidenata.
(3) Pružaoci usluga od poverenja, uključujući pružaoce kvalifikovanih usluga od poverenja, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata od saznanja, obaveštavaju Ministarstvo o svakom narušavanju bezbednosti ili gubitku integriteta usluge koji imaju značajan uticaj na pružanje usluga od poverenja .
(4) Ako bi ugrožavanje bezbednosti ili gubitak integriteta usluge od poverenja mogli nepovoljno uticati na korisnike usluga od poverenja, pružalac usluga od poverenja o povredi bezbednosti ili gubitku integriteta usluge, bez odlaganja, obaveštava korisnika usluga od poverenja.
(5) Ministarstvo obaveštava javnost ili zahteva od pružaoca usluga od poverenja da to učini, ako utvrdi da je objavljivanje podataka o povredi bezbednosti ili gubitka integriteta usluge u javnom interesu.
(6) Ministarstvo će ostvariti saradnju sa odgovarajućim institucijama drugih država po pitanju razmene podataka o narušavanju bezbednosti i integriteta, u skladu sa odgovarajućim potvrđenim međunarodnim sporazumima.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Ministarstvo vrši sledeće poslove:
Ministarstvo obavlja i poslove:
(1) O pružanju kvalifikovane usluge od poverenja zaključuje se ugovor između pružaoca i korisnika kvalifikovane usluge od poverenja, na zahtev korisnika.
(2) Pružalac kvalifikovane usluge od poverenja dužan je da, pre zaključivanja ugovora iz stava 1. ovog člana, obavesti lice koje je podnelo zahtev za pružanje kvalifikovane usluge od poverenja o svim važnim okolnostima korišćenja usluge, a naročito o:
(3) Korisnik kvalifikovane usluge od poverenja može koristiti usluge od poverenja jednog ili više pružalaca usluga od poverenja.
(1) Pružalac kvalifikovanih usluga od poverenja mora:
(1) da su javno raspoloživi samo kada je dobijena saglasnost lica čiji su to podaci,
(2) da samo ovlašćena lica mogu unositi podatke i vršiti izmene,
(3) da se može proveravati autentičnost podataka;
(5) Pružalac kvalifikovane usluge od poverenja dužan je da donese akta kojima određuje:
(6) Pružaoci usluga od poverenja koji izdaju kvalifikovane elektronske sertifikate dužni su da dostavljaju Ministarstvu podatke o broju sertifikata izdatih od početka pružanja usluge do 31. decembra kalendarske godine i podatke o broju važećih sertifikata na dan 31. decembar kalendarske godine.
(7) Ažurni podaci iz stava 3. ovog člana dostavljaju se redovno, najkasnije do 15. januara za prethodnu godinu, kao i po potrebi, vanredno, na zahtev Ministarstva.
(8) Vlada, na predlog Ministarstva, bliže uređuje uslove za pružanje kvalifikovane usluge od poverenja iz stava 1. ovog člana i sadržaj akata iz stava 2. ovog člana, uključujući određivanje međunarodnih standarda koji se primenjuju.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Ministarstvo propisuje najniži iznos osiguranja od rizika odgovornosti za štetu nastalu vršenjem usluge kvalifikovane usluge od poverenja.
(1) Pri izdavanju kvalifikovanog sertifikata za usluge od poverenja pružalac kvalifikovane usluge od poverenja proverava podatke o identitetu fizičkog odnosno pravnog lica koji su sadržani u kvalifikovanom sertifikatu, u skladu sa zakonom.
(2) Proveru podataka iz stava 1. ovog člana pružalac kvalifikovane usluge od poverenja vrši:
(3) Provera podataka iz stava 2. ovog člana vrši se na način uređen propisom iz člana 31. ovog zakona koji bliže uređuje uslove za pružanje kvalifikovane usluge od poverenja.
(4) O promeni podataka iz stava 1. ovog člana, fizičko odnosno pravno lice dužno je da, bez odlaganja, obavesti pružaoca kvalifikovane usluge od poverenja.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Ocenjivanje ispunjenosti uslova za pružanje kvalifikovanih usluga od poverenja (u daljem tekstu: ocenjivanje ispunjenosti uslova) obavlja telo za ocenjivanje usaglašenosti koje je, u skladu sa zakonom kojim se uređuje akreditacija, akreditovano za ocenjivanje usaglašenosti pružaoca kvalifikovanih usluga od poverenja i kvalifikovanih usluga od poverenja koje oni pružaju.
(2) Nakon sprovedenog ocenjivanja ispunjenosti uslova telo za ocenjivanje usaglašenosti sačinjava izveštaj o ocenjivanju usaglašenosti.
(3) Ocenjivanje ispunjenosti uslova vrši se pre početka pružanja kvalifikovanih usluga od poverenja i najmanje jednom u 24 meseca.
(4) Nakon završenog ocenjivanja ispunjenosti uslova pružalac usluge od poverenja dostavlja Ministarstvu izveštaj o ocenjivanju usaglašenosti, u roku od tri radna dana od dana kada ga je primio.
(5) Ministarstvo može naložiti vanredno ocenjivanje ispunjenosti uslova ako se utvrde nepravilnosti u pružanju kvalifikovanih usluga od poverenja ili ako nastupi incident koji je u značajnoj meri ugrozio ili narušio informacionu bezbednost.
(6) Vanredno ocenjivanje ispunjenosti uslova vrši telo za ocenjivanje usaglašenosti koje nije povezano sa vršenjem prethodnog ocenjivanja.
(7) Troškove ocenjivanja ispunjenosti uslova, uključujući vanredna ocenjivanja, snosi pružalac kvalifikovane usluge od poverenja.
(8) Ministarstvo utvrđuje listu standarda koje mora da ispuni telo za ocenjivanje usaglašenosti, obaveznu sadržinu izveštaja o ocenjivanju usaglašenosti i postupak ocenjivanja ispunjenosti uslova odnosno ocenjivanja usaglašenosti kvalifikovanih usluga od poverenja.
(1) Registar pružalaca kvalifikovanih usluga od poverenja predstavlja skup podataka o pružaocima kvalifikovanih usluga od poverenja i o kvalifikovanim uslugama od poverenja koji vodi Ministarstvo.
(2) Pružalac kvalifikovanih usluga od poverenja podnosi Ministarstvu zahtev za upis u Registar pružalaca kvalifikovanih usluga od poverenja .
(3) Pružalac kvalifikovanih usluga od poverenja mora biti upisan u registar iz stava 1. ovog člana pre otpočinjanja pružanja kvalifikovanih usluga od poverenja.
(4) Uz zahtev iz stava 1. ovog člana prilažu se dokazi o činjenicama iskazanim u zahtevu uključujući izveštaj o ocenjivanju usaglašenosti iz člana 34. stav 4. ovog zakona kojim je ocenjeno da podnosilac zahteva i kvalifikovane usluge od poverenja koje on namerava da pruža ispunjavaju uslove iz ovog zakona.
(5) Ministarstvo rešava o upisu pružaoca kvalifikovanih usluga od poverenja u registar iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahteva.
(6) U postupku rešavanja iz stava 4. ovog člana Ministarstvo može zahtevati prilaganje dodatnih dokaza, kao i dodatnu proveru tehničkih i bezbednosnih komponenti i operativnog rada.
(7) Ako pružalac usluga prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom Ministarstvo donosi rešenje o njegovom brisanju iz registra iz stava 1. ovog člana.
(8) Registar iz stava 1. ovog člana od podataka o ličnosti sadrži podatke o odgovornim licima, i to: ime, prezime, funkciju i kontakt podatke kao što su službena adresa, službeni broj telefona i službena adresa elektronske pošte u svrhu dostupnosti podataka o pružaocu kvalifikovane usluge od poverenja sa kojim se zaključuje ugovor o pružanju usluge.
(9) Ministarstvo propisuje sadržaj i način vođenja registra iz stava 1. ovog člana, način podnošenja zahteva za upis u registar iz stava 1. ovog člana u skladu sa propisima koji uređuju opšti upravni postupak, potrebnu dokumentaciju uz zahtev, obrazac zahteva i način provere ispunjenosti uslova za pružanje kvalifikovane usluge od poverenja.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata koji namerava da prestane sa obavljanjem delatnosti dužan je da o nameri raskida ugovora obavesti svakog korisnika kvalifikovane usluge od poverenja i Ministarstvo, najmanje tri meseca pre nastanka nameravanog prestanka obavljanja delatnosti.
(2) Izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata koji prestaje sa obavljanjem poslova dužan je da obezbedi kod drugog pružaoca usluga od poverenja nastavak obavljanja usluge za korisnike kvalifikovane usluge od poverenja kojima je izdao sertifikat, a ako za to nema mogućnosti, dužan je da opozove sve izdate sertifikate i o preduzetim merama odmah obavesti Ministarstvo.
(3) Izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata dužan je da dostavi svu dokumentaciju i neophodna tehnička sredstva u vezi sa obavljanjem usluga od poverenja drugom izdavaocu na koga prenosi obaveze obavljanja jedne ili više usluga od poverenja.
(4) Ako izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana, dužan je da dostavi svu dokumentaciju Ministarstvu koje će izvršiti opoziv svih sertifikata, bez odlaganja, a na trošak izdavaoca kvalifikovanih elektronskih sertifikata.
(5) U slučaju privremene zabrane vršenja usluga, sertifikati izdati do dana nastanka uzroka zbog kojih je izrečena mera zabrane, ostaju u važnosti.
Organ javne vlasti dužan je da u pružanju usluga elektronske uprave u smislu zakona kojim se uređuje elektronska uprava u softverskim rešenjima omogući upotrebu kvalifikovanih elektronskih sertifikata i kvalifikovanih elektronskih vremenskih žigova izdatih od svih pružalaca kvalifikovanih usluga od poverenja upisanih u Registar iz člana 35. ovog zakona.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Državni organ može pružati kvalifikovane usluge od poverenja ukoliko ispunjava uslove za pružanje usluga predviđene ovim zakonom.
(2) Ocenjivanje ispunjenosti uslova državnog organa za pružanje usluge od poverenja vrši ministarstvo, odnosno inspektor za elektronsku identifikaciju i usluge od poverenja, nakon podnetog zahteva.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana ocenjivanje ispunjenosti uslova vrši se na osnovu interne kontrole u saradnji sa nadležnim ministarstvom samo u slučaju kada je pružalac kvalifikovane usluge od poverenja ministarstvo nadležno za poslove odbrane, uz obavezu dostavljanja izveštaja o izvršenoj internoj kontroli nadležnom ministarstvu.
(4) Nakon provere ispunjenosti uslova Vlada uredbom utvrđuje da državni organ može da obavlja kvalifikovanu uslugu od poverenja koja je bila predmet ocenjivanja iz stava 2. ovog člana.
(5) Ministarstvo vrši upis državnog organa u registar iz člana 35. ovog zakona, na osnovu uredbe iz stava 4. ovog člana.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Javna lista kvalifikovanih usluga od poverenja na automatizujući način pouzdajućim stranama obezbeđuje pouzdanu informaciju o statusu pružaoca kvalifikovanih usluga od poverenja i njihovih kvalifikovanih usluga u skladu sa podacima upisanim u registar iz člana 35. ovog zakona.
(2) Javna lista kvalifikovanih usluga od poverenja sadrži informaciju o relevantnim proteklim događajima u vezi sa statusom sadašnjih i bivših pružalaca i njihovih usluga tokom vremena, uključujući informaciju o početku pružanja, gubitku celovitosti usluge od poverenja, privremenoj zabrani, prestanku pružanja usluge, brisanju iz registra i drugim događajima zabeleženim u okviru poslova vođenja registra, inspekcijskog nadzora ili događajima prijavljenim od strane pružaoca, a koji utiču na prihvatljivost kvalifikovane usluge od poverenja i postupak utvrđivanja njenog statusa u određenom vremenskom trenutku.
(3) U Javnu listu kvalifikovanih usluga od poverenja upisuju se podaci iz st. 1. i 2. ovog člana kao i drugi podaci utvrđeni propisom Ministarstva iz stava 6. ovog člana i odgovarajućim standardima.
(4) Pružaoci kvalifikovanih usluga od poverenja dužni su da, na zahtev Ministarstva, u roku od sedam dana, dostave podatke iz stava 3. ovog člana, kao i da o svakoj promeni podataka iz stava 3. ovog člana obaveste Ministarstvo bez odlaganja.
(5) Podaci o sertifikatu kojim je podržan potpis Javne liste kvalifikovanih usluga od poverenja, uključujući sha-256 otisak objavljuju se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
(6) Ministarstvo propisuje tehničke uslove, formu i način objavljivanja javne liste kvalifikovanih usluga od poverenja i uslove koje ministarstvo nadležno za objavljivanje javne liste kvalifikovanih usluga od poverenja mora da obezbedi pri njenom formiranju, potpisivanju i objavljivanju.
(7) Forma i način objavljivanja javne liste kvalifikovanih usluga od poverenja iz stava 6. ovog člana treba da budu usklađeni sa tehničkim uslovima za liste od poverenja iz člana 22. Uredbe eIDAS.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Znak pouzdanosti za kvalifikovane usluge od poverenja (u daljem tekstu: Znak pouzdanosti) je znak kojim se na jednostavan, prepoznatljiv i jasan način označava kvalifikovana usluga od poverenja.
(2) Registrovani pružaoci kvalifikovanih usluga od poverenja imaju pravo da koriste Znak pouzdanosti za kvalifikovane usluge od poverenja koje pružaju.
(3) Znak pouzdanosti iz stava 1. koristi se do stupanja Republike Srbije u članstvo u Evropskoj uniji.
(4) Ministarstvo propisuje izgled, sastav, veličinu i dizajn Znaka pouzdanosti za kvalifikovane usluge od poverenja.
Kvalifikovana usluga od poverenja koju pruža strani pružalac usluge od poverenja u reciprocitetu je sa domaćom uslugom od poverenja u zemlji stranog pružaoca usluge, što je regulisano potvrđenim međunarodnim sporazumom.
(1) Usluge od poverenja se pružaju u oblastima:
(2) Kvalifikovane usluge od poverenja su:
(3) Pružalac usluga od poverenja odnosno kvalifikovanih usluga od poverenja može pružati jednu ili više usluga iz st. 1. i 2. ovog člana.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Napredni elektronski potpis odnosno napredni elektronski pečat mora:
(1) Kvalifikovani elektronski sertifikat mora da sadrži:
(1) za potpisnika:
(3) – ime i prezime ili pseudonim, a ukoliko je upotrebljen pseudonim to mora biti jasno obeleženo u okviru kvalifikovanog elektronskog sertifikata;
(4) – JMBG, ukoliko je u zahtevu za izdavanje sertifikata potpisnik zahtevao da sertifikat sadrži JMBG;
(2) za pečatioca: naziv, država i matični broj odnosno jedinstvena identifikaciona oznaka u skladu sa pravnom regulativom te države, ukoliko postoji;
(6) Kvalifikovani elektronski sertifikati, pored obeležja iz stava 1. ovog člana, mogu uključivati dodatna obeležja.
(7) Ministarstvo bliže propisuje uslove koje moraju da ispunjavaju kvalifikovani elektronski sertifikati iz stava 1. ovog člana.
(1) Izdavalac kvalifikovanih sertifikata dužan je da izvrši opoziv izdatih sertifikata, kada:
(2) Izdavalac kvalifikovanih sertifikata dužan je da obavesti korisnika kvalifikovane usluge od poverenja o opozivu sertifikata u roku od 24 časa od primljenog obaveštenja, odnosno nastanka okolnosti zbog kojih se sertifikat opoziva.
(3) Korisnik kvalifikovane usluge od poverenja dužan je da odmah zatraži opoziv svog kvalifikovanog elektronskog sertifikata u slučaju gubitka ili oštećenja uređaja ili podataka za kreiranje sertifikata.
(4) U slučaju opoziva kvalifikovani elektronski sertifikat trajno prestaje da važi od trenutka opoziva.
(5) U slučaju suspenzije kvalifikovani elektronski sertifikat gubi važnost tokom perioda trajanja suspenzije.
(6) Podaci o suspenziji i periodu trajanja suspenzije kvalifikovanog elektronskog sertifikata upisuju se u bazu podataka izdatih sertifikata koju vodi izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata i moraju biti vidljivi tokom trajanja suspenzije u okviru usluga kojima se pružaju informacije o statusu sertifikata.
(1) Izdavalac kvalifikovanih elektronskih sertifikata dužan je da čuva kompletnu dokumentaciju o izdatim i opozvanim kvalifikovanim elektronskim sertifikatima, kao sredstvo za dokazivanje i verifikaciju u upravnim, sudskim i drugim postupcima, najmanje deset godina po prestanku važenja sertifikata.
(2) Podaci iz stava 1. ovog člana mogu se čuvati u elektronskoj formi.
(1) Kvalifikovano sredstvo za kreiranje elektronskog potpisa odnosno pečata mora da, pomoću odgovarajućih tehničkih rešenja i postupaka, obezbedi:
(2) Sredstva za kreiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa, odnosno pečata, prilikom kreiranja elektronskog potpisa odnosno pečata, ne smeju promeniti podatke koji se potpisuju odnosno pečatiraju ili onemogućiti potpisniku, odnosno pečatiocu uvid u te podatke pre procesa kreiranja kvalifikovanog elektronskog potpisa odnosno pečata.
(3) Kvalifikovano sredstvo za kreiranje elektronskog potpisa, odnosno pečata na daljinu (u daljem tekstu: usluga upravljanja kvalifikovanim sredstvom na daljinu) korisnik kvalifikovane usluge od poverenja može koristiti putem usluge upravljanja kvalifikovanim sredstvom za kreiranje elektronskog potpisa, odnosno pečata, što takođe predstavlja kvalifikovanu uslugu od poverenja.
(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, kvalifikovani pružalac usluga od poverenja iz stava 3. ovog člana može izraditi kopiju podataka za izradu elektronskog potpisa, odnosno pečata u svrhu zaštite od gubitka podataka ako:
(5) Ministarstvo bliže propisuje uslove koje mora da ispunjava sredstvo za kreiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa odnosno pečata.
(6) Sertifikacija kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskog potpisa odnosno pečata i upis u Registar kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) U skladu sa zakonom kojim se uređuju tehnički zahtevi za proizvode i ocenjivanje usaglašenosti, Ministarstvo imenuje telo za ocenu usaglašenosti sredstava za kreiranje kvalifikovanog elektronskog potpisa odnosno pečata (u daljem tekstu: imenovano telo) koje vrši ocenu usaglašenosti u skladu sa propisom iz člana 46. ovog zakona.
(2) Propisom iz člana 46. ovog zakona bliže se uređuju uslovi koje mora da ispunjava imenovano telo.
(3) Registar kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata predstavlja skup podataka o kvalifikovanim sredstvima za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata, koji vodi Ministarstvo.
(4) Zahtev za upis u Registar iz stava 3. ovog zakona podnosi se Ministarstvu, na osnovu izveštaja koje dobija od imenovanih tela.
(5) Imenovano telo bez odlaganja, a najkasnije u roku od sedam dana od nastale promene, obaveštava Ministarstvo o izdatim i povučenim potvrdama o usaglašenosti sredstava za kreiranje elektronskih potpisa odnosno pečata.
(6) Sastavni deo Registra iz stava 3. ovog člana su i kvalifikovana sredstva za kreiranje elektronskog potpisa i elektronskog pečata sa liste koju, u skladu sa članom 31. Uredbe eIDAS, objavljuje Evropska komisija.
(7) Za kvalifikovana sredstva za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata iz stava 6. ovog člana ne podnosi se zahtev za upis u Registar kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata.
(8) Ministarstvo propisuje sadržaj i način vođenja Registra iz stava 3. ovog člana, način podnošenja zahteva za upis u taj registar u skladu sa propisima koji uređuju opšti upravni postupak, potrebnu dokumentaciju uz zahtev i obrazac zahteva.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Postupkom validacije utvrđuje se da elektronski potpis predstavlja ispravan kvalifikovani elektronski potpis kada:
(2) Sistem koji se koristi za validaciju kvalifikovanog elektronskog potpisa obezbeđuje tačan rezultat postupka validacije pouzdajućoj strani i omogućava joj identifikovanje bilo kog problema od značaja za pouzdanost.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primenjuju na elektronski pečat.
(4) Ministarstvo bliže propisuje uslove za postupak validacije kvalifikovanog elektronskog potpisa i kvalifikovanog elektronskog pečata.
(1) Pružalac usluge kvalifikovane validacije kvalifikovanih elektronskih potpisa odnosno pečata obezbeđuje:
(2) Ministarstvo bliže propisuje uslove za pružanje usluge kvalifikovane validacije kvalifikovanih elektronskih potpisa i kvalifikovanih elektronskih pečata.
(1) Elektronskom potpisu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovani elektronski potpis.
(2) Kvalifikovani elektronski potpis ima isto pravno dejstvo kao i svojeručni potpis.
(3) Kvalifikovani elektronski potpis može da zameni overu svojeručnog potpisa, ako je to propisano posebnim zakonom.
(4) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se na pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se ne mogu preduzeti u elektronskoj formi.
(5) Ugovori i drugi pravni poslovi za koje je posebnim zakonom predviđeno da se sačinjavaju u formi overe potpisa, javno potvrđene (solemnizovane) isprave, ili u formi javnobeležničkog zapisa ne mogu se sačiniti u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana već u skladu sa propisima kojima se uređuje overa potpisa, potvrđivanje i sačinjavanje isprava o pravnim poslovima.
(1) Elektronskom pečatu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovani elektronski pečat.
(2) Za kvalifikovani elektronski pečat važi pravna pretpostavka očuvanosti integriteta i tačnosti porekla podataka za koje je vezan.
(3) Akt organa javne vlasti koji se donosi u vršenju javnih ovlašćenja u obliku elektronskog dokumenta umesto pečata odnosno potpisa službenog lica i pečata sadrži kvalifikovani elektronski pečat tog organa ili kvalifikovani elektronski potpis ovlašćenog lica organa javne vlasti.
(4) Kvalifikovani elektronski pečat na podnesku u postupku koji organi javne vlasti sprovode u vršenju javnih ovlašćenja u obliku elektronskog dokumenta ima isto pravno dejstvo kao i svojeručni potpis, odnosno pečat.
(5) Odredbe st. 1–4. ovog člana ne primenjuju se na pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se ne mogu preduzeti u elektronskoj formi.
(6) Ugovori i drugi pravni poslovi za koje je posebnim zakonom predviđeno da se sačinjavaju u formi overe potpisa, javno potvrđene (solemnizovane) isprave, ili u formi javnobeležničkog zapisa ne mogu se sačiniti u skladu sa st. 1–4. ovog člana već u skladu sa propisima kojima se uređuje overa potpisa, potvrđivanje i sačinjavanje isprava o pravnim poslovima.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Kvalifikovani elektronski vremenski žig mora:
(2) Ministarstvo propisuje bliže uslove za kvalifikovane elektronske vremenske žigove.
(1) Elektronskom vremenskom žigu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovan vremenski žig.
(2) Za kvalifikovani elektronski vremenski žig i podatke kojima je taj vremenski žig pridružen važi pravna pretpostavka tačnosti datuma i vremena iskazanog u vremenskom žigu i očuvanosti integriteta tih podataka u odnosu na taj vremenski trenutak.
Usluga kvalifikovane elektronske dostave mora:
(1) Pružalac usluge je u obavezi da prilikom pružanja usluge kvalifikovane elektronske dostave izda dve potvrde pošiljaocu, i to:
(2) Potvrde iz stava 1. ovog člana pružalac usluge dostavlja automatski u elektronskom obliku potpisane naprednim elektronskim pečatom, a na zahtev ih može izdati u elektronskom ili papirnom obliku.
(3) Potvrda iz stava 1. tač. 1) i 2) ovog člana sadrži:
(4) Potvrda iz stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se dostavnicom u elektronskom obliku u smislu zakona kojim se uređuje upravni postupak, pri čemu se datum i vreme preuzimanja iz stava 3. tačka 4) ovog člana smatraju datumom i vremenom uručenja.
(5) Datum i vreme prijema podneska koji je stranka u upravnom postupku uputila organu putem kvalifikovane elektronske dostave smatra se da je datum i vreme preuzimanja iz stava 3. tačka 4) ovog člana.
(6) Ako dođe do tehničkih problema prilikom elektronskog dostavljanja odnosno prijema podataka, pružalac usluge kvalifikovane elektronske dostave dužan je da o tome obavesti pošiljaoca i primaoca.
(7) Ministarstvo propisuje bliže uslove za usluge kvalifikovane elektronske dostave iz člana 54. ovog zakona i sadržaj potvrda iz stava 3. ovog člana.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Pružaoci usluge kvalifikovane elektronske dostave u obavezi su da prilikom pružanja usluge kvalifikovane elektronske dostave omoguće prijem i slanje poruka i kada je pošiljalac ili primalac poruke korisnik drugog pružaoca usluge kvalifikovane elektronske dostave.
(2) Razmena elektronskih poruka iz stava 1. ovog člana vrši se na način uređen propisom iz člana 55. ovog zakona koji bliže uređuje uslove za usluge kvalifikovane elektronske dostave.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Podacima poslatim ili primljenim putem usluge elektronske dostave ne može se osporiti pravna snaga i dopuštenost kao dokaz u pravnom prometu samo iz razloga što su u elektronskoj formi ili iz razloga što ne ispunjavaju sve uslove usluge kvalifikovane elektronske dostave.
(2) Za podatke iz elektronske poruke poslate ili primljene putem usluge kvalifikovane elektronske dostave važi pravna pretpostavka integriteta podataka, slanja podataka od naznačenog pošiljaoca, prijem od strane naznačenog primaoca, pouzdanosti datuma i vremena slanja ili primanja.
(1) Autentikacija veb sajta koristi se za potvrdu identiteta veb sajta od strane korisnika kvalifikovane usluge od poverenja, kojom se garantuje njegova pouzdanost korišćenja.
(2) Za autentikaciju veb sajta koristi se kvalifikovani sertifikat koji izdaje pružalac kvalifikovanih usluga od poverenja.
(3) Kvalifikovani sertifikat za autentikaciju veb sajta mora da ispunjava uslove iz člana 59. ovog zakona.
Kvalifikovani sertifikati za autentikaciju veb sajtova sadrže:
(1) Priprema dokumenata za elektronsko čuvanje odnosi se na:
(2) Dokument pripremljen za elektronsko čuvanje može obuhvatiti i dodatne podatke koji opisuju dokument ili su izvedeni iz dokumenta.
(1) Priprema dokumenta za pouzdano elektronsko čuvanje mora:
(2) Ako je propisani rok za čuvanje dokumenta duži od pet godina, dokument pripremljen za čuvanje treba da bude u formatu koji je pogodan za dugoročno čuvanje.
(3) Vlada, na predlog Ministarstva, uređuje bliže uslove koje mora da ispunjava pouzdana priprema dokumenta za elektronsko čuvanje i formate dokumenta koji su pogodni za dugotrajno čuvanje.
(1) Pouzdano elektronsko čuvanje dokumenata koji u izvornom obliku sadrže kvalifikovani elektronski potpis odnosno pečat, kao potvrdu integriteta i porekla tih dokumenata, vrši se tako da se tokom čuvanja koriste postupci i tehnološka rešenja kojima se obezbeđuje mogućnost dokazivanja validnosti kvalifikovanog elektronskog potpisa odnosno pečata tokom celog perioda čuvanja.
(2) Pouzdano elektronsko čuvanje dokumenata pripremljenih u skladu sa članom 61. ovog zakona, kojima je kvalifikovanim elektronskim potpisom odnosno pečatom iz člana 61. stav 1. tačka 4) potvrđena vernost izvornom dokumentu i tačnost dodatno uključenih podataka, vrši se tako da se tokom čuvanja koriste postupci i tehnološka rešenja kojima se obezbeđuje mogućnost dokazivanja validnosti kvalifikovanog elektronskog potpisa odnosno pečata tokom celog perioda čuvanja.
(3) Ministarstvo propisuje bliže uslove za postupke i tehnološka rešenja iz st. 1. i 2. ovog člana.
(4) Ministarstvo nadležno za poslove kulture uređuje bliže uslove, zadatke, poslove, standarde i procese digitalizacije kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva koji se odnose na postupke i tehnološka rešenja iz čl. 61. i 62. ovog zakona.
(1) Usluga kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenata je kvalifikovana usluga od poverenja putem koje se pruža pouzdano elektronsko čuvanje dokumenata u skladu sa čl. 60– 62. ovog zakona.
(2) Pružalac usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenta može se opredeliti da uslugu kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenata ograniči samo na čuvanje dokumenata koji u izvornom obliku sadrže kvalifikovani elektronski potpis odnosno pečat.
(3) Za dokument koji se čuva u okviru usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenata važi pravna pretpostavka vernosti izvornom dokumentu, o čemu pružalac usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenta izdaje potvrdu.
(4) Ako se dokument čuva u okviru usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenata tako da period čuvanja predviđen tom uslugom obuhvata propisani period čuvanja datog dokumenta, izvorni dokument može biti uništen, osim ako nije drugačije propisano.
(1) Inspekcija za elektronsku identifikaciju i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju vrši inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona i radom pružalaca usluga elektronske identifikacije i pružalaca usluga od poverenja (u daljem tekstu: pružaoci usluga) preko inspektora za elektronsku identifikaciju i usluge od poverenja (u daljem tekstu: inspektor).
(2) U okviru inspekcijskog nadzora pružalaca usluga inspektor utvrđuje da li su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i propisima donetim za sprovođenje ovog zakona.
Inspektor je ovlašćen da u postupku inspekcijskog nadzora:
(1) Novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pružalac kvalifikovane usluge od poverenja – pravno lice ako:
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice pružaoca usluge od poverenja novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pružalac usluge od poverenja – fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 dinara.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara kazniće se za prekršaj korisnik kvalifikovane usluge od poverenja – pravno lice ako:
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se korisnik usluge od poverenja – fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.
(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se korisnik usluge od poverenja – fizičko lice novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.
(1) Novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj registrovan pružalac usluge elektronske identifikacije – pravno lice ako:
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice pružaoca usluge elektronske identifikacije novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pružalac usluge elektronske identifikacije – fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 dinara.
(1) Novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pružalac usluge iz člana 64. ovog zakona ako ne postupi po nalogu inspektora u ostavljenom roku iz člana 65. stav 1. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice pružaoca usluge novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pružalac usluge – fizičko lice u svojstvu registrovanog subjekta novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 dinara.
(1) Novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u državnom organu, kao i organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave ako u postupku koji sprovodi u vršenju javnih ovlašćenja ne prizna punovažnost, odnosno ospori dokaznu snagu elektronskom dokumentu sačinjenom u skladu sa ovim zakonom, odnosno digitalizovanog akta overenog u skladu sa članom 11. ovog zakona, samo zbog toga što je dostavljen u takvom formatu (član 7).
(2) Novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u državnom organu, kao i organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, ako u postupku koji sprovodi u vršenju javnih ovlašćenja ne prizna punovažnost elektronskom dokumentu, uključujući i akte organa javnih vlasti, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom ili kvalifikovanim elektronskim pečatom, ako je za punovažnost tog dokumenta propisana obaveza svojeručnog potpisivanja, odnosno stavljanja pečata (čl. 50. i 51).
(1) Novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje je organ javne vlasti u smislu ovog zakona, izuzev organa iz člana 70. ovog zakona, ako u postupku koji sprovodi u vršenju javnih ovlašćenja ne prizna punovažnost, odnosno ospori dokaznu snagu elektronskom dokumentu sačinjenom u skladu sa ovim zakonom, odnosno digitalizovanog akta overenog u skladu sa članom 11. ovog zakona, samo zbog toga što je dostavljen u takvom formatu (član 7).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 1. ovog člana novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se organ javne vlasti ako je fizičko lice novčanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara.
(4) Novčanom kaznom od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje je organ javne vlasti u smislu ovog zakona, izuzev organa iz člana 70. ovog zakona, ako u postupku koji sprovodi u vršenju javnih ovlašćenja ne prizna punovažnost elektronskom dokumentu, uključujući i akte organa javnih vlasti, potpisanom kvalifikovanim elektronskim potpisom ili kvalifikovanim elektronskim pečatom, ako je za punovažnost tog dokumenta propisana obaveza svojeručnog potpisivanja, odnosno stavljanja pečata (čl. 50. i 51).
(5) Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 4. ovog člana novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara.
(6) Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se organ javne vlasti ako je fizičko lice novčanom kaznom od 20.000 do 150.000 dinara.
(1) Podzakonska akta iz člana 18. stav 2, člana 19. stav 3, člana 31. stav 3, člana 35. stav 8, člana 46. stav 5. i člana 47. stav 7. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Podzakonska akta iz člana 34. stav 8, člana 38. stav 4, člana 39. stav 4, člana 43. stav 3, člana 48. stav 4, člana 49. stav 2. i člana 52. stav 2. ovog zakona doneće se u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Podzakonska akta iz člana 55. stav 7, člana 61. stav 3. i člana 62. st. 3. i 4. ovog zakona doneće se u roku od 18 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o elektronskom potpisu („Službeni glasnik RS”, broj 135/04) i Zakon o elektronskom dokumentu („Službeni glasnik RS”, broj 51/09).
(2) Podzakonski akti doneti na osnovu zakona iz stava 1. ovog člana primenjivaće se i posle prestanka važenja navedenih zakona, sve do donošenja odgovarajućih propisa saglasno ovom zakonu, osim ako su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
(3) Danom stupanja na snagu ovog zakona sertifikaciona tela za izdavanje kvalifikovanih elektronskih sertifikata koja su registrovana na osnovu Zakona o elektronskom potpisu nastavljaju sa radom kao kvalifikovani pružaoci usluge izdavanja kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis.
(4) Danom stupanja na snagu ovog zakona izdavaoci vremenskog žiga koji su registrovani na osnovu Zakona o elektronskom dokumentu nastavljaju sa radom kao kvalifikovani pružaoci usluge izdavanja kvalifikovanih elektronskih vremenskih žigova.
(5) Sertifikaciona tela iz stava 3. ovog člana i izdavaoci vremenskog žiga iz stava 4. ovog člana dužni su da u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona i dostave Ministarstvu izveštaj o ocenjivanju usaglašenosti iz člana 34. ovog zakona.
(6) Ministarstvo vrši ocenjivanje usaglašenosti iz člana 34. ovog zakona do akreditacije prvog tela za ocenjivanje usaglašenosti, u skladu sa propisima.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
(1) Prilikom vršenja ocenjivanja usaglašenosti usluge upravljanja kvalifikovanim sredstvom na daljinu, vrši se i ocena usaglašenosti sredstva za kreiranje elektronskog potpisa odnosno pečata sa propisanim uslovima.
(2) Ocenu usaglašenosti sredstva iz stava 1. ovog člana vrši Ministarstvo, odnosno telo za ocenjivanje usaglašenosti iz člana 34. ovog zakona, do imenovanja tela iz člana 47. ovog zakona.
(3) Sredstvo iz stava 1. ovog člana smatra se kvalifikovanim samo u okviru ocenjene usluge upravljanja kvalifikovanim sredstvom za kreiranje elektronskog potpisa, odnosno pečata na daljinu koju pruža pružalac kvalifikovane usluge od poverenja.
(4) Sredstvo iz stava 1. ovog člana upisuje se u Registar kvalifikovanih sredstava za kreiranje elektronskih potpisa i elektronskih pečata uz napomenu da se sredstvo smatra kvalifikovanim samo kada se koristi u okviru ocenjene usluge.
Izmenjen: Sl. glasnik RS 52/2021
Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Akti koji se u svom uvodu pozivaju na ovaj zakon kao pravni osnov.
Sl. glasnik RS 52/2021
Sl. glasnik RS 94/2017
Izvor: Pravno-informacioni sistem Republike Srbije, redakcijski prečišćen tekst. Važi samo tekst objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“.